Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Međimurska 26D

Poslovni broj: Gž-1056/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Tanje Novak- Premec predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Snježane Šaško članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Veleučilište u Karlovcu, Karlovac, Trg Josipa Jurja Strossmayera 9, OIB: 62820859976, zastupanog po punomoćniku Karlu Novoselu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika LP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], glavnog urednika internetskog portala KAportal.hr, zastupanog po punomoćniku Danijelu Antunu Baniću, odvjetniku u Zagrebu, radi objave ispravka informacije objavljene u medijima, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-422/2022-38 od 25. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 8. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-422/2022-38 od 25. travnja 2025.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom u točci I. izreke odbijen zahtjev kojim je tužitelj od tuženika zahtijevao da na portalu KAprotal.hr objavi ispravak informacija koje su navedene u članku naslova „Nema iznenađenja kod izbora dekana Veleučilišta Karlovac! Nakon glavnog tajnika dolazi i dekan sa stranačkom iskaznicom“ koji je 22. prosinca 2021. objavljen na tom portalu, a koji ispravak glasi:

„Neistiniti su navodi objavljeni u članku naslova ''Nema iznenađenja kod izbora dekana Veleučilišta Karlovac! Nakon glavnog tajnika dolazi i dekan sa stranačkom iskaznicom'', i to navodi:

''...No, sve je sjelo na svoje mjesto, u [adresa] kod stranačkog kadroviranja nema iznenađenja. (...) Nakon glavnog tajnika ĆP koji je po nalogu stranke na ovu poziciju prebačen s mjesta pročelnika Ureda županice, HDZ ima još jednu stranačku osobu na visokim pozicijama u gradu [adresa]. (...)

Da baš i nemamo neki utjecaj kad je u pitanju stranačko kadroviranje pokazuje i ishod ovog natječaja. Sve je sjelo na svoje mjesto, što je odlučeno na stranačkom sastanku, to je i realizirano...'',

a kojim navodima se neosnovano povezuje navodno stranačko kadroviranje s natječajima za izbor dekana i glavnog tajnika Veleučilišta u Karlovcu, odnosno netočno je da bi prilikom izbora dekana i glavnog tajnika bilo ikakvog protuzakonitog, nelegalnog ili vaninstitucionalnog postupanja glede izbora kandidata za navedene pozicije. Također, netočno je da bi odluka o navedenim izborima bila donesena na bilo kakvom stranačkom sastanku, niti da bi ikakvog stranačkog sastanka po tom pitanju bilo, odnosno da bi stranačka pripadnost bilo kojeg kandidata bila od ikakvog utjecaja na izbor.

Postupak izbora dekana Veleučilišta u Karlovcu proveden je u potpunosti u skladu s relevantnim odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Uredbe o osnivanju Veleučilišta u Karlovcu, Statuta Veleučilišta u Karlovcu te Odluke Upravnog vijeća Veleučilišta u Karlovcu o pokretanju postupka izbora dekana Veleučilišta u Karlovcu broj: 230-78-01/2021 od 29. listopada 2021. godine, dok je natječaj za zapošljavanje na poziciju glavnog tajnika Veleučilišta u Karlovcu također proveden u potpunosti sukladno svim pozitivnim propisima.''

Istom točkom izreke odbijen je tužiteljev zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka dok je točkom II. izreke naloženo tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka od 1.875,00 EUR.

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobija tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje: ZPP), zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da mu je u postupku povrijeđeno ustavno pravo na žalbu, ustavna prava na jednakost pred zakonom i jednakost pred sudom te ustavno i konvencijsko pravo na pošteno suđenje. Predlaže da se prvostupanjska presuda preinači „kako to predlaže tužitelj“ podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Zahtijeva i naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu.

3. Tuženik nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za objavu ispravka objavljenih informacija na internetskom portalu KAportal.hr.

6. Na temelju činjenica koje među strankama nisu sporne, kao i onih koje je utvrdio čitanjem isprava koje su u spisu te saslušanjem zakonskog zastupnika tužitelja, tuženika i svjedoka, sud prvog stupnja je utvrdio sljedeće činjenično stanje:

- da je na internetskom portalu KAportal.hr 22. prosinca 2021. objavljen tekst pod naslovom „Nema iznenađenja kod izbora dekana Veleučilišta Karlovac! Nakon glavnog tajnika dolazi i dekan sa stranačkom iskaznicom“, autora ŽP koji je glavni urednik tog portala

- da je u tom tekstu u kojem je prenesena informacija o imenovanju dotadašnjeg v.d. dekana ZP na mjesto dekana tužitelja, objavljeno i sljedeće: „No, sve je sjelo na svoje mjesto, u [adresa] kod stranačkog kadroviranja nema iznenađenja“, „Nakon glavnog tajnika ĆP koji je po nalogu stranke na ovu poziciju prebačen s mjesta pročelnika Ureda županice, HDZ ima još jednu stranačku osobu na visokim pozicijama u gradu [adresa].“ i „Da baš i nemamo neki utjecaj kad je u pitanju stranačko kadroviranje pokazuje i ishod ovog natječaja. Sve je sjelo na svoje mjesto, što je odlučeno na stranačkom sastanku, to je i realizirano.“

- da je dekana ZP izabralo Upravno vijeće tuženika na temelju javnog natječaja, bez nezakonitosti

- da je TP zaposlen na radnom mjestu glavnog tajnika tužitelja na temelju javnog natječaja, bez nezakonitosti

- da je točna objavljena informacija da su ĆP i ZP članovi političke stranke Hrvatska demokratska zajednica (HDZ)

- da je točna objavljena informacija da je prije nego što je zaposlen kod tuženika ĆP bio pročelnik Ureda županice Karlovačke županije koja je članica HDZ- a

- da je tužitelj javna ustanova koju je osnovala Republika Hrvatska

- da autor članka iznosi vrijednosni sud da je za zapošljavanje u toj javnoj ustanovi potrebno biti članom HDZ-a

- da je notorno da se svako stranačko kadroviranje percipira kao nezakonito ili nemoralno postupanje

- da unatoč tome objavljene informacije nisu mogle tužitelju nanijeti štetu i

- da objavljenim informacijama nije nanijeta šteta koji bi bila tolikog opsega da vrijeđa prava i/ili interese tužitelja.

7. Na temelju tako utvrđenih činjenica, sud prvog stupnja odbija traženu objavu ispravka jer zaključuje da nisu ispunjenje pretpostavke iz članka 40. stavka 1. Zakona o medijima ("Narodne novine" br. 59/2004., 84/2011. i 81/2013., dalje: ZM) te da su se ispunili zakonski uvjeti za oslobođenje tuženika od odgovornosti propisani člankom 21. stavkom 4. točkom 6. tog Zakona.

8. Drugostupanjski je sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a ispitao pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

9. Ispitujući na taj način pobijanu presudu ocjena je ovog suda da u njezinom donošenju nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Prvostupanjska presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje i odlučne razloge koji je opravdavaju i iz kojih se može ispitati. Ti razlozi nisu nejasni ni proturječni pa ta presuda, koja sadrži razloge o svim odlučnim činjeničnim i pravnim argumentima tužitelja, nema nedostataka na koje se tužitelj u žalbi poziva. Iz pobijane se odluke i razloga koji su za nju izneseni može utvrditi o čemu je njome i odlučeno i zbog čega pa su neprihvatljivi žalbeni navodi kojima se prvostupanjskom sudu predbacuje nedorečenost . Zbog toga nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se u žalbi određeno poziva tužitelj.

10.1.Činjenica da tužitelj nije zadovoljan odlukom o tužbenom zahtjevu i smatra da je u postupku trebalo drukčije utvrditi činjenice i stoga prihvatiti tužbeni zahtjev, nema značaj bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a nego prigovora o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu pa će ti žalbeni navodi biti ispitivani prilikom ocjene postojanja žalbene osnove pogrešne primjene materijalnog prava.

11. Prvostupanjski je sud ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu te je na temelju nespornih činjenica, kao i onih utvrđenih na temelju provedenih dokaza i njihove pravilne ocjene (članak 8. ZPP-a), potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje. Stoga nije u pravu žalitelj niti kada tek paušalno navodi da se pobijana presuda temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju ne navodeći pritom koje su činjenice navedne u točci 6. ovog obrazloženja pogrešno utvrđene, odnosno koje od odlučnih činjenica nisu utvrđene.

12. Pazeći na pravilnu primjenu materijalnog prava po službenoj dužnosti, ocjena je ovog suda da se prvostupanjska odluka temelji na djelomično pogrešnoj primjeni tog prava.

12.1. Najprije, predmet spora nije zahtjev za naknadu štete iz članka 21. ZM-a za koju zbog informacije objavljene u medijima odgovora nakladnik (koji nije stranka u ovom sporu), nego je predmet spora zahtjev za objavu ispravka uperen protiv glavnog urednika u skladu s odredbama članaka 41. do 55. ZM-a. Zbog toga je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je odluku o osnovanosti zahtjeva za objavu ispravka temeljio (i) na članku 21. stavku 4. točci 6. ZM-a.

12.2. U skladu s člankom 40. stavkom 1. ZM-a, svatko ima pravo od glavnog urednika zahtijevati da bez naknade objavi ispravak objavljene informacije kojom su bila povrijeđena njegova prava ili interesi. Pravo na ispravak imaju i pravne osobe i druge organizacije i tijela, ako su informacijom bila povrijeđena njihova prava i interesi. Svrha ispravaka je ispravljanje netočne ili nepotpune informacije. Prema članku 48. ZM-a, rasprava o tužbi za objavu ispravka je ograničena na raspravljanje i dokazivanje činjenica u pogledu tuženikove dužnosti objave ispravka (stavak 1.). Tuženiku je, kao razlog neobjavljivanja ispravka, dopušteno dokazivati točnost činjenica iz objavljene informacije, osim ako je spornom informacijom povrijeđeno pravo na privatnost, zaštićeno na način utvrđen zakonom ili ako se sporna informacija poziva na činjenice obuhvaćene amnestijom, sudskom rehabilitacijom ili revizijom presude (stavak 2.). U sporovima radi objave ispravka sud će odbiti tužbeni zahtjev ako utvrdi da nije povrijeđeno pravo ili interes tužitelja ili je utvrđeno da postoji kakva druga okolnost zbog koje prema zakonu ne postoji obveza objave ispravka (stavak 3.). Razlozi zbog kojih se glavni urednik oslobađa od obveze objave ispravaka informacije kojom su bila povrijeđen nečija prava i interesi propisani su člankom 42. stavkom 4. ZM-a.

12.3. Objavljena informacije o tome da izborom člana HDZ-a ZP za dekana Veleučilišta u Karlovcu HDZ ima još jednu stranačku osobu na visokim pozicijama u gradu [adresa] je točna. Informacija da je prije izbora dekana, na radno mjesto glavnog tajnika tužitelja zaposlen član HDZ-a ĆP je također točna. Točna je i informacija da je ĆP prije zapošljavanja na mjesto glavnog tajnika tužitelja bio pročelnik Ureda županice Karlovačke županije koja je također članica HDZ-a. Naposljetku, točna je objavljena informacija da internetski portal KAportal.hr nema utjecaj na ishod natječaja za izbor dekana tužitelja. Imajući na umu da su navedene informacije točne te da ne postoje okolnosti iz članka 46. stavka 2. ZM-a prema kojim bi iznimno postojala dužnost tuženika da objavi ispravak navedenih istinitih informacija, tužbeni je zahtjev u odnosu na traženi ispravak tih informacija trebalo odbiti uz primjenu tog propisa.

12.4. Imajući na umu da je tužitelj javna ustanova u sustavu visokog obrazovanja te da ga predstavlja i zastupa dekan koji odgovora i za zakonitost rada tužitelja, nepravilan je zaključak suda prvog stupnja da izbor dekana koji je u spornom tekstu označen ishodom stranačkog kadroviranja HDZ-a u [adresa], ne vrijeđa tužiteljeva prava i interese. Kraj činjenice da se stranačko kadroviranje percipira kao nezakonito ili nemoralno postupanje, a koju činjenicu sud prvog stupnja pravilno ocjenjuje općepoznatom, ne može se prihvatiti da navodi o stranačkom kadroviranju kao važnoj okolnosti za izbor njegova dekana, ne vrijeđaju prava tužitelja na ugled ili barem interesi tužitelja da ga se kao ustanovu visokog obrazovanja percipira kao visoko učilište koje se temelji na visokoj kvaliteti nastavnog rada i znanstvenog istraživanja neovisno o stranačkoj pripadnosti njegovih tijela. Pritom, u skladu s člankom 41. stavkom 1. ZM-a, koji kao standard za ovlaštenje na zahtjev za ispravak stavlja povredu prava i interesa, a ne nastanak štete, činjenica je li tužitelju time (i) nastala šteta te, ako jest, u kojem opsegu, nije odlučna za primjenu tog propisa. Zbog toga su osnovani žalbeni navodi tužitelja da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio članak 41. stavak 1. ZM-a kada je zaključio da tužitelju zbog navoda o "prebacivanju" IP "po nalogu stranke" i "stranačkom kadroviranju" prilikom izbora dekana o kojem je odlučeno na "stranačkom sastanku" (umjesto na sjednici Upravnog vijeća tužitelja u postupku koji je na temelju javnog natječaja proveden bez nezakonitosti) nisu povrijeđena prava ili interesi.

12.5. Međutim, pravilno je sud prvog stupnja zaključio da tužitelju u skladu s člankom 41. stavkom 1. ZM-a ne pripada pravo na objavu ispravka informacija o "prebacivanju" IP "po nalogu stranke" na radno mjesto glavnog tajnika tužitelja te o "stranačkom kadroviranju" prilikom izbora dekana o kojem je odlučeno na "stranačkom sastanku" HDZ-a u [adresa]. Naime, iz članka 40. stavka 4. ZM-a proizlazi da je svrha ispravka ispravljanje pogrešnih tvrdnji ili netočnih navoda u objavljenoj informaciji. To znači da se zahtjevom za ispravak mogu ispravljati samo objavljene netočne ili pogrešne tvrdnje o činjenicama, a ne i izjave o mišljenju (vrijednosni sudovi) s kojima se osoba koje se tiču ne slaže. Osim toga, postojanje činjenica može se dokazati, dok se istinitost vrijednosnih sudova ne može dokazati pa se, u situaciji kad se traži ispravak netočne informacije koja je vrijednosni sud autora, pred glavnog urednika u smislu citiranog članka 48. stavka 2. ZM-a postavlja nedostižan standard dokazivanja da je izraženi vrijednosni sud točan. Zbog toga je sud prvog stupnja pravilno primijenio pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kojim se, protivno svrsi iz članka 40. stavka 4. ZM- a, zahtijevalo ispravljanje vrijednosnih sudova, a ne neistinitih tvrdnji o činjenicama.

12.6. Naposljetku, iako su postupci zapošljavanja glavnog tajnika IP i dekana ZP provedeni bez nezakonitosti, vrijednosni sud autora o tome da je IP, po nalogu stranke, prebačen na to radno mjesto, iako zajedljiv, nije pretjeran jer je utemeljen na dovoljnoj činjeničnoj osnovi – IP, koji je član HDZ-a, neposredno prije prelaska na radno mjesto glavnog tajnika tužitelja bio je pročelnik Ureda županice Kralovačke županije koja je članica HDZ-a, a tužitelja kao poslodavca koji je s BP sklopio ugovor o radu zastupao je vršitelj dužnosti dekana, također član HDZ-a. Imajući na umu da je nakon glavnog tajnika tužitelja koji je član HDZ-a, ZP, istaknuti član HDZ-a u [adresa], izabran za dekana tužitelja, objavljeno mišljenje novinara o tome da je taj izbor stranačko kadroviranje karlovačkog HDZ-a o kojem je odlučeno na sastanku te stranke, podrugljiva je vrijednosna prosudba koja se temelji na javno izraženoj pripadnosti dekana ZP HDZ-u.

13. S obzirom na to da je sud prvog stupnja pravilno uputio tužitelja na pravo na podnošenje žalbe koje je pravo tužitelj iskoristio, bespredmetni su žalbeni navodi da mu je povrijeđeno ustavno pravo na žalbu. Činjenica da su u postupku činjenice utvrđene na način da je tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim nema značaj povrede Ustavom zajamčenog prava na jednakost pred zakonom ili jednakost pred sudom. Naposljetku, imajući na umu da je prema ocjeni ovog suda prvostupanjski postupak proveden na način da je tužitelju pružena razumna prilika da iznese svoje argumente pod uvjetima koji ga ne dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na tuženika, da je imao priliku izjasniti se o navodima i dokaznim prijedlozima tuženika i staviti svoje primjedbe na njih te da je odluka prvostupanjskog suda utemeljena na razumnoj ocjeni provedenih dokaza, sadrži dostatne i odlučne razloge o svim odlučnim činjeničnim tvrdnjama tužitelja te nije proizvoljna, neosnovano tužitelj u žalbi tvrdi da postupak nije proveden pravično. Isto tako, ne postoje okolnosti iz kojih proizlazi da na strani prvostupanjskog suda postoje okolnosti koje dovode u pitanje nepristranost tog suda niti ih tuženik u žalbi iznosi. Zbog toga se ne mogu prihvatiti žalbeni navodi tužitelja o tome da u postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke nisu očuvana jamstva poštenog suđenja na što se poziva u žalbi bez navođenja procesnih jamstava koja su mu povrijeđena.

14. Žalba ne sadrži razloge zbog kojih se pobija odluka o troškovima postupka niti su u donošenju te odluke počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

15. S obzirom na to da je i uz pravilnu primjenu materijalnog prava trebalo jednako odlučiti o tužbenom zahtjevu, uz primjenu članka 368. stavka 2. ZPP-a odbijena je žalba tužitelja i potvrđena je prvostupanjska presuda.

16. Tužitelj nije uspio sa žalbom pa je odbijen njegov zahtjev za naknadu troškova odbijenog pravnog lijeka.

U Varaždinu 8. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Tanja Novak-Premec