REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: Pn-47/2024-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu toga suda, Silvani Godrijan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŠŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vladimiru Rađenoviću, odvjetniku u Jastrebarskom, protiv 1. tuženika JŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tuženika IŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 02. rujna 2025., u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja, 1. i 2. tuženika, 08. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"I. Nalaže se tuženicima JŠ, [adresa] te IŠ, [adresa], solidarno naknaditi štetu tužitelju ŠŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 6.361,52 eura sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 01.01.2023. do 29.prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja , a zadrugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženima JŠ, [adresa] te IŠ, [adresa], solidarno naknaditi tužitelju ŠŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana. „

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da su tuženi u dva navrata, i to 01.105.2019. i 02.05.2019., iz šume tužitelja, i to čkbr. [katastarska čestica] uzeli za sebe i odvezli sedam hrastovih trupaca i šest grabrovih trupaca, koje je tužitelj zajedno sa sinom OŠ, dana 15.04.2019. posjekao i ostavio da se osuše. Tuženi su kupili susjednu nekretninu, čkbr. [katastarska čestica], te su ne poštujući stoljetnu među predmetnih nekretnina, uzeli navedenu drvnu masu usprkos protivljenju sina tužitelja koji je zatekao tuženike u šumi. Na poziv OŠ došla je policija i obavljen je očevid. KŠ je trebao odvesti posječena stabla, no isti je vidio tužene kako odvoze drvnu masu na traktoru. OŠ je 02.05.2019. zatekao tužene, te ponovno pozvao na intervenciju policiju. Tužitelj je poslao pisanu opomenu na koju se 1.tuženik oglušio, te je predložio da se tužene obveže na naknadu materijalne štete za izvezena drva.

2. Tužitelj je, nakon provedenog vještačenja, podneskom od 28. rujna 2022. (list 122) specificirao tužbeni zahtjev kojim traži naknadu štete u iznosu od 33.220,95 kuna, te podneskom od 09. siječnja 2025. specificirao tužbeni zahtjev kojim traži naknadu štete u iznosu od 6.361,52 eura, te je nakon provedenog dopunskog vještačenja, podneskom 09.09.2025. (list 188) ostao kod tužbenog zahtjeva kojim traži naknadu štete u iznosu 6.361,52, eura s kamatama i troškovima postupka.

3. Na zapisniku 07. veljače 2020. (list 32) 1.tuženik JŠ dao je odgovor na tužbu. Tužitelj je predložio u odnosu na 1. tuženika donijeti presudu zbog ogluhe jer u zakonitom roku nije dao odgovor na tužbu.

3.1. U odnosu na pravovoremenost davanja odgovora na tužbu 1.tuženika JŠ na zapisniku 07. veljače 2020. (list 32), sud je u cijelosti prihvatio navode 2. Tuženika IŠ, da njegov otac JŠ nema veze s tim, da je otac bio samo s njim u šumi pa je zato smatrao da ne mora ništa odgovarati na ovo što je dobio od suda i navode 1.tuženika JŠ da nije ništa odgovarao na tužbu, jer je on samo pomagao sinu, i prigovor koji je pisao 2. tuženi, IŠ, njegov sin, je osobno donio sud, jer je IŠ bio spriječen zbog posla, i u pisarnici mu nisu ništa rekli niti su ga upozorili. Inače je imao dosta vremena, i da je znao da treba pisati, nešto bi napisao.

3.2. Sud je utvrdio da je odgovor na tužbu 1.tuženika JŠ na zapisniku 07. veljače 2020. (list 32), pravovremen.

4. U odgovoru na tužbu 1.tuženik JŠ navodi da je samo pomagao sinu koji je vlasnik šume te se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu.

5. U odgovoru na tužbu 2. tuženik IŠ (list 31,32,34 ) navodi da je od NŠ kupio šumu nakon što su sa NŠ, da su u šumi našlo samo 2 mejaša, da su napravili među koju je pokazao mjernik, da su dan poslije 1. i 2. tuženi i ŠŠ postavili kamen na mjesto gdje je pokazao mjernik za stvarnu među, da je 1.tuženik JŠ bio s njim u šumi i da mu je pomagao, da je tužitelj trebao izmjeriti šumu, jer je tužitelj rušio u njegovoj šumi, nije imao potrebe na ništa reagirati, niti prije ovog postupka, niti kad je dobio tužbu, jer je zatekao posječena drva na svojem i odvezao ih i o tome je obavijestio policiju, da je ŠŠ, bio na mjerenju i tada nije prigovarao. Smatra da nije u obvezi plaćanja navedenog iznosa, jer zašto bi trebao plaćati svoja drva.

5.1. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je donio presudu, posl. br. Pn-133/2019-35 od 15.03.2023., kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja.

5.2. Po žalbi tužitelja, rješenjem Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž- 544/2023-2 od 13.09.2023., ukinuta je presuda, i predmet vraćen radi održavanja nove glavne rasprave.

6. U ponovnom postupku tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva preciziranog 09.01.2025. (list 188), a tuženici kod odgovora na tužbu.

7. U ponovnom dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao potvrdu PP Jastrebarsko od 29.07.2019. i 03.08.2019., zk izvadak, posjedovni list i izvod iz katastarskog plana za čkbr. [katastarska čestica] šuma Gaj u Gaju, i čkbr. [katastarska čestica] šuma Gaj; opomenu pred tužbu od 27.03.2019., povratnicu od 01.04.2019. na ime ŽŠ, fotografije šume i posječenih stabala (list 16-23 spisa), rješenje Ureda državne uprave od 22.08.2019. o odobravanju korištenja pravne pomoći za tužitelja, zapisnik sa očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka šumarske struke dipl. ing. Tomislava Vitkovića i geodeta PŠ, geodetski elaborat geodeta PŠ od 13.11.2020., nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Tomislava Vitkovića od 13.10.2021., pročitao iskaze svjedoka OŠ sada tužitelja, AŠ, CŠ, TŠ, KŠ, SŠ, te tužene, proveo dopunsko vještačenje radi utvrđenja vrijednosti stabala po stalnom sudskom vještaku za poljoprivredu Tomislavu Vitkoviću 17.12.2024..

8. Tijekom postupka tužitelj ŠŠ je umro, te je raspravnim rješenjem od 15.03.2024. postupak prekinut, i nastavljen sa nasljednikom, njegovim sinom OŠ, koji je preuzeo postupak.

8.1. Uvidom u rješenje javnog bilježnika Stjepana Volarića posl.br. O- 764/2024. od 1. ožujka 2024. (list 163) utvrđeno je da je ŠŠ prije tužitelj umro dana **.**.2024. te je istog nasljedio OŠ , njegov sin, u pogledu cijele ostavinske imovine , pa tako i predmetne čkbr. [katastarska čestica] šuma Gaj.

9. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno, tako i u njihovoj ukupnosti sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

10. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu po osnovi naknade materijalne štete iznosu 6.361,52 eura koji iznos čini vrijednost posječenih stabala i koji zahtjev tužitelj temelji na činjenici da su tuženici ta stabla koja je tužitelj posjekao i ostavio da se suše, odvezli s nekretnine u vlasništvu tužitelja kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10.1. U ovom postupku nesporno je, da su tužitelj i njegov otac sada pok. ŠŠ posjekli stabla u šumi zv. Gaj, na dijelu šume koji međaši sa šumom 2. Tuženika IŠ, 1.-2. tuženi 01. 05. 2019. i 02.05.20219. iz šume izvozili drvnu masu u predjelu šume zv. Gaj u kojoj šumi su stranke međaši, (potvrde Pp Jastrebarsko list 4-5), da su prilikom očevida 11.11.2020. (list 42-51) u dijelu šume uz međe šuma stranaka, i to na dijelu čestica koje međusobno graniče, zatečeni panjevi posječenih stabala, da su zatečeni panjevi u srednjem dijelu međe između nekretnine čkbr. [katastarska čestica] predjelu šume zv.Gaj u kojoj šumi je tužitelj vlasnik nekretnine č.k.br.121/4 šuma gaj (list 163) koja međaši sa nekretninom č.k.br. 121/10 šuma gaj koja je u posjedu tuženika a koja je u z. k. još uvijek upisana na CŠ i GŠ iako su šumu prodale 2. tuženiku što nije sporno, da je na licu mjesta zatečen betonski kamen koji čini nespornu krajnju točku u međe između č.k.br 121/4 i 121/10 u gornjem dijelu šume (u skici A3=B2), da je na licu mjesta zatečen prirodni kamen za koji 1. I 2. tuženi tvrde da je međašni kamen koji čini početnu točku međe između č.k.br 121/4 i 121/10 u donjem dijelu šume uz šumski kolni put, da osim zatečenog betonskog kamena koji čini nespornu krajnju točku međe između č.k.br 121/4 i 121/10 u gornjem dijelu šume da na licu mjesta nisu nađene druge nesporne međašne oznake niti nesporne točke međe.

10.2. Sporno je jesu li 1. I 2. tuženi izvezi iz šume sva utužena stabla koja su tužitelj i njegov otac sada pok. ŠŠ posjekli u šumi zv. Gaj, tko je vlasnik šume na dijelu gdje je zatečeno 16 panjeva posječenih stabla i to na srednjem međašnom dijelu čestica č.k.br. 121/4 i 121/10 u predjelu šume zv. Gaj, jesu li predmetna stabla prije sječe bila u šumi tužitelja ili u šumi 2. tuženika, koliko i kojih komada stabala i granja su 1. i 2. tuženi odvezli iz šume, koju količinu drvne mase od posječenih 13 stabala (utuženih stabala) ili 16 stabala ( pokazanih panjeva posječenih stabala na očevidu) ili 8 stabala ( kako tvrde 1. i 2. tuženi) su 1. i 2. tuženi izvezli iz šume, je li i koliko stabala i koju količinu drvne mase posječenih stabala sam tužitelj izvezao iz šume.

10.3. Tužitelj tvrdi da je sa pok. ocem UŠ posjekao stabla u svojoj šumi i ostavio ih sušiti .

11. 1. i 2. tuženi tvrde da su izvlačili iz šume koja je vlasništvo 2. tuženika manje količine ogrjevnog drva i to samo ona koje su tužitelj i njegov sada pok. otac posjekli u šumi vlasništvo 2. tuženika.

12. Odluku o spornoj činjenici, jesu li stabla posjećena na dijelu čestice u vlasništvu tužitelja ili na dijelu čestice u vlasništvu 2. tuženika, tko je i koliko porušenih stabala izvezao iz šume i je li tužitelju nastala šteta, i u kojem iznosu sud je donio na temelju ocjene provedenih dokaza koje su predložile stranke.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica] , da je 2. tuženik IŠ vlasnik čkbr. [katastarska čestica] , da su 1. i 2. tuženi izvozili drvnu masu iz šume zv. Gaj.

14. Raspravnim rješenjem od 05. listopada 2020., (37) određeno je provođenje dokaza očevidom na licu mjesta uz prisutnost stalnih sudskih vještaka radi identifikacije nekretnine čkbr. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i čkbr. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], po geodetu PŠ i utvrđenje vrijednosti stabala prema ostacima panjeva, te eventualnih ostataka granja po vještaku Tomislavu Vitkoviću.

15. Očevidom na licu mjesta, geodet je temeljem podataka u spisu i neposrednim pregledom i mjerenjem na licu mjesta izmjerom GPS metodom, identificirao predmetne nekretnine, te u skicama prikazao uklop stanja na terenu, pokazivanje linije međe po svjedoku OŠ sinu tužitelja čemu se tuženi nisu protivili, te ucrtao položaj pokazanih i zatečenih panjeva posječenih stabala.

16. Na na licu mjesta utvrđeno je da osim zatečenog betonskog kamena koji čini nespornu krajnju točku međe između č.k.br 121/4 i 121/10 u gornjem dijelu šume da na licu mjesta nisu nađene druge nesporne međašne oznake niti nesporne točke međe

17. U nalazu i mišljenju od 30.11.2020. (list 53-57 spisa) stalni sudski vještak geodet PŠ navodi da je izvršio uklop digitalnog katastarskog plana, da je panjeve koje je pokazao tužitelj (tada kao svjedok OŠ) označio točkama sa oznakama P1 – P16, te je iste prikazao i ucrtao na navedenim česticama.

17.1. Svi panjevi posječenih stabala , koje je na očevidu pokazao tužitelj ( P1- P16) nalazili bi se unutar posjeda linije posjed koju su pokazali tuženici.

17.2. Prema katastarskim mapama panjevi označeni oznakama P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16, nalaze se unutar čkbr. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužitelja OŠ, a ostali panjevi posječenih stabala koje je na očevidu pokazao tužitelj označeni oznakama P3, P5, P6, P7, P8, P9, P10 i P11, nalaze se unutar čkbr. [katastarska čestica] koja je u vanknjižnom vlasništvu tuženika.

18. Na licu mjesta a prema skici vještaka, 1. i 2. tuženi su pokazali liniju međe svoje šume gotovo pravolinijski sa jednim blagom lomnom točkom i tu u pravcu od donjeg dijela šume, točke B gdje se u naravi nalazi prirodni kamen, za koji tuženi tvrde da je međašni preko točke B1 kao lomne točke u sredini dužine, na točku B2 u naravi betonski kamen koji je zatečen i koji kamen čini i po kazivanju svjedoka ČŠ nespornu točku međe (A3).

19. Temeljem navedenog nesporno je utvrđeno mjesto sječe, i to na srednjem dijelu između međašnih šuma stranaka odnosno čestica koje međusobno graniče, čkbr. [katastarska čestica] predjelu šume tzv. Gaj što u skici geodeta čini površinu "nepravilnog izduženog peterokuta".

20. U nalazu i mišljenju od 13.10.2021. stalni sudski vještak Tomislav Vitković je naveo da je pregledom terena utvrdio da je sječa izvršena na predmetnim česticama, te je izvršio izmjeru stabala, i utvrdio volumen posječenih petnaest stabala. Utvrdio je naknadu za drvne proizvode – šumsku štetu koristeći faktor 2,5 , je se radi o drvnim proizvodima iz prirodno podignute raznodobne šume, te je utvrdio i vrijednost radova na obnovi šume. Mišljenje je vještaka da je izmjereno ukupno petnaest panjeva posječenih stabala, od toga sedam stabla hrasta kitnjaka, šest stabla običnog graba, i dva stabla bagrema. Sa mjesta sječe odvezeni su drvni sortimenti. Izračunom je utvrđen neto volumen posječenih stabala od 38,19 m3, čija vrijednost iznosi 16.297,15 kuna. Iznos naknade za šumsku štetu, uvećan za faktor štete, iznosi 40.742,87 kuna. Vlasniku pripada naknada za troškove biološke obnove šuma u iznosu od 7.563,45 kuna.

21. Na nalaze i mišljenja vještaka stranke nisu imale prigovora, te ih je sud u cijelosti prihvatio.

22. Po prijedlogu tužitelja proveden je dokaz dopunom vještačenja radi specifikacije štete za posječenih (8) osam stabala obzirom da tuženi tvrde da su izvezli drvnu masu od 8 posječenih stabala u šumi vlasništvo 2. tuženika.

23.U dopuni nalaza i mišljenja od 15.09.2022. stalni sudski vještak Tomislav Vitković u mišljenju navodi da je izmjereno ukupno osam (8) panjeva posječenih stabala, od toga pet (5) stabla hrasta kitnjaka, i tri (3) stabla običnog graba. Sa mjesta sječe odvezeni su drvni sortimenti. Izračunom je utvrđen neto volumen posječenih stabala od 23,25 m3, čija vrijednost iznosi 13.288,38 kuna. Iznos naknade za šumsku štetu, uvećan za faktor štete, iznosi 33.220,95 kuna. Vlasniku ne pripada naknada za troškove biološke obnove šuma.

24.U ponovnom dokaznom postupku po prijedlogu tužitelja proveden je dokaz dopunskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Tomislavu Vitkoviću.

25. U dopuni nalaza i mišljenja od 17.12.2024. (list 182) stalni sudski vještak Tomislav Vitković je za katastarsku česticu br.: [katastarska čestica], ko. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja, naveo u mišljenju da je predmet vještačenja 6 panjeva posječenih stabala, od toga 5 stabala hrasta kitnjaka i 1 stablo običnoga graba, da su sa mjesta sječe odvezeni su drvni sortimenti, da je izračunom utvrđen neto volumen posječenih stabala od 19,45 m3 čija vrijednost iznosi 2.544,61 EUR na dan izrade dopune elaborata. Iznos naknade za šumsku štetu (uvećan za faktor štete) iznosi 6.361,52 EUR. Vlasniku ne pripada naknada za troškove biološke obnove šuma. Ukupna naknada (prodajna cijena na panju uvećana za odgovarajući faktor) s osnova šumske štete pričinjene sječom stabala na k. č. br.: [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] iznosi 6.361,52 EUR.

26. Na dopunu nalaza i mišljenja nije bilo prigovora te ga je sud u cijelosti prihvatio.

27. U dokaznom postupku na ročištu 04.02.2022. (list 94) saslušan je kao svjedok OŠ, sada tužitelj, te je iskazao je da su u šumi prije 15.4.2019. posjekli 13 stabala za njihove potrebe. Šumu je napala gusjenica hrasta i morali su to jednostavno porušiti. 1.5.2019. u 7,00 sati je došao u šumu i zatekao dvije osobe s kapuljačama; prepoznao ih je to su bili JŠ i njegov sin IŠ. Drugi dan je došao popodne oko 16,00 sati, i zatekao opet njih dvoje sa velikim traktorom Zetor i jedan mali traktor koji je vozila njegova žena. Na tom malom traktoru je bila montirana sajla. Pitao ih je što tu rade, a oni ništa i pobjegli su na brijeg. Kad je došao na vrh, stari je ostao preko u svoju šumu, a mladi je ostao i rekao mu je da se makne iz njegove šume. Uzeo je njegovu pilu koja je bila tamo i bacio je na njegovu stranu šume. Onda su parkirali mali traktor i izvlačili su posječena stabla van iz šume. Kad je bacio pilu, onda ga je IŠ napao dok je bio u prignutom položaju. IŠ ga je srušio dolje, kleknuo mu nogom na prsa, i vikao je JŠ dođi tu , daj ga sa sjekirom. I onda je JŠ došao sa sjekirom i udario ga tri puta po lijevoj nozi. Onda je zvao policiju i svog odvjetnika i ležao je na istom mjestu gdje je bio. Kad je vidio da mu se počinje vrtjet, dovukao se je nekako do svog auta, i pokušao se izvući sa autom van. Oni su ispred auta navukli trupce i nije se mogao sa autom izaći van. S autom je ipak krenuo zaobići ta drva, i pri tome je zapeo za ostatak panja koji je bio u travi i nije ga vidio. Policija je došla na lice mjesta i oni su još bili tamo. Policija je napravila zapisnik i dali su izjave. Išao je na hitnu sam, i onda su ga pogledali i uputio se u Karlovac u bolnicu. Kad je došao pred bolnicu, tamo se srušio i slijedeće čega se sjeća je da je bio već u sali. Izvučeno 13 stabala. Drva su bila u njegovoj šumi. Ti hrastovi su bili stari 90 godina i više, a zbog gusjenice smo morali posjeći i neka mlađa stabla radi zaštite šume. Do tada međa nije bila sporna. Tri dana prije toga su zajedno radili u šumi. ĆŠ, je sada pokojni,on mu je međaš i on je bio u šumi kad su radili drva. Taj put kad je radio ta drva, dovezao ih je doma, i umro na dvorištu. Nije donio u šumu bejzbol palicu i niti ne zna kako izgleda.

28. Sud je iskaz tužitelja saslušanog kao svjedoka, OŠ, cijenio kao pristran, u dijelu gdje iskazuje o količini stabala koje su tuženi izvezli i u dijelu gdje iskazuje da su sporna stabla posjećena u šumi koja je u trenutku sječe bila vlasništvo ŠŠ tada tužitelja, kao nelogičan o tijeku događaja u šumi kad je zatekao tužene, neuvjerljiv u dijelu gdje iskazuje da je šumu napala gusjenica hrasta i da su zbog toga morali to porušiti, te je u većem dijelu kontradiktoran, i suprotan ostalim provedenim dokazima i iskazima svjedoka a posebno iskazima 1. I 2. tuženika i utvrđenju stanja šume na licu mjesta.

29. Svjedok AŠ, iskazala je da poznaje stranke, da je sa sestrom CŠ nakon smrti njihovog oca EŠ naslijedila tu šumu, da zna gdje je ta šuma, da ju više ne koriste jer su ju suglasno prodale IŠ, prije par godina. U šumi je bila kao mala. Ne zna da li su tuženici izvukli drva iz svoje šume ili šume g. ŠŠ. Tata je dok je bio živ sjekao tamo drva i nije imao sporova sa međašima, susjedima. Nije nikad za to čula da bi išta govorio o tome. Grijali su se na drva. Ne zna tko su im međaši. Ne sjeća se da bi tata govorio tko su im međaši. Sa sestrom su zajedno odlučile prodati šumu. Išle su u šumu prilikom prodaje s mamom, ali samo informativno. Š i mama su hodali po šumi. Osobno nije išla po šumi, niti je pokazivala gdje je točno tatina šuma i gdje je međa. Sestra isto tako sigurno nije pokazivala među, a za mamu ne može reći. Kad su išle prvi puta u šumu bio je prisutan i IŠ. Kad je bila tamo nitko nije postavljao nikakve zatese na stablima, niti zabijao ikakve kolčiće. Čula je da je nastao spor vezano za tu šumu. To joj je rekla mama, a i sada su radi toga na sudu.

30. Svjedok CŠ iskazala je da poznaje stranke da su nakon tatine smrti, sa sestrom AŠ naslijedile tu šumu i došlo je do prodaje te šume. Gospodin IŠ je bio kupac. Koliko zna došlo je do problema novog kupca IŠ i ŠŠ kao prijašnjeg susjeda u šumi. Ne zna gdje je granica. Zna je kad je došao sud i došla je njena mama NŠ pokazala gdje bi granica u biti trebala biti. Mama ima približniju sliku toga. Tata je nažalost pokojni, i on je jedini znao kako je tko uživao koji dio u toj šumi. Misli da nije bilo sporova sa ŠŠ oko međe. Zna da je geodeta izašao van i rekao kako je to zapravo po nacrtu i mapi. Nije išla tada sa geodetom van. Do problema između ŠŠ i IŠ je došlo nakon kupnje šume. Zna da je AŠ radila ugovore. Nema izmjeru geodeta. Ne zna da li su na izmjeru pozvani J, odnosno g. ŠŠ, kad je geodeta I išao na teren.

31.. Sud je iskaze svjedoka AŠ i CŠ u cijelosti prihvatio jer su iskazivale o onome o čemu imaju saznanja i njihovi iskazi su jasni i uvjerljivi.

32. Svjedok TŠ, iskazao je, da je,njegova žena GŠ sestra od HŠ, pokojne žene tužitelja, da zna da je pozvan radi konflikta u šumi. Pomagao je šogoru ŠŠ i on njemu u šumi. ŠŠ je pokazivao obrt kao među, a ovo Nežićevo, ĆŠ zvanog O, a dalje je njegovo. Zna da su međaši od puta BŠ, ĆŠ, HŠ, KŠ i tak dalje. Nikada nije bilo spora oko međe između g. ĆŠ i g. HŠ. Čuo je nešto oko sječe, ne bi znao baš točno reći, jer je u to vrijeme bio u bolnici. Čuo je, ali to ne bi mogao ispričati. Čuo je da je IŠ ušao u šumu Kokota, od te obrti u njihovu šumu. Nije rekao da su sjekli. KŠ nije međaš sa ĆŠ. Zna da su K prodali šumu. Ne zna kad je to prodano, ali je čuo da je NŠ prodala šumu poslije Vladine smrti. S HŠ je išao u šumu pomagati mu. Jedno vrijeme nije još imao traktora, pa mu je pomagao i vozio drva. Ne sjeća se da bi vidio Vladu da je tamo radio drva.

33. Sud je iskaz svjedoka TŠ u cijelosti prihvatio unatoč tome što je šogor tužitelja jer je njegov iskaz jasan i siguran.

34. Svjedok KŠ, iskazao je da poznaje stranke, da zna točno gdje je ta šuma. U toj šumi je bio neki sukob kojem osobno nije bio prisutan. Sreo je g. OŠ kad je izlazio iz šume i išao na hitnu. Što se točno u šumi događalo, ne zna. Rekao je da je došlo do razmirice oko međe i da su ga napali Domovići. Zna dosta o toj šumi jer blizu ima svoju šumu. Zna parcele kako stoje, i kako bi bile međe. Ima 42 godine, i već sigurno 35 godina ide po toj šumi, radili su drva i poznato mu je to. Postoji put i prva šuma od početka je od BŠ, ispod je od NŠ koju su kupili Domovići, onda je od OŠ, ispod toga je od Kejasa, sada od Budinšćaka; jedna parcela je sa više suvlasnika, i onda je ispod te njegova parcela. Na predočenoj skica (list 54 spisa), mu je teško bilo što reći. Zna da je bila obrtva i po tome bi trebala biti međa. Linija međe mu nije točno poznata, da li međa ide po gornjem rubu, donjem rubu, po sredini, to ne zna. Vidio je da u svibnju 2019. tuženici izvlače drva. Radio je svoju šumu. Kokot je sjekao svoju šumu i shvatio je da je došlo do razmirice oko nekih trupci koje su N izvlačili. Nisu se mogli dogovoriti čiji su to hrastovi. U šumi koju su kupili Domovići od Nežića je tehnička roba – hrastovina bila posječena prije 40 i više godina. Po njemu u ovoj Nežićevoj šumi, sada Domovićevoj, tehničke robe nije bilo; to je sve sad ogrjevno drvo. Između NŠ i OŠ nikad nije postojao spor; uvijek su si međusobno pomagali.

35. Sud je iskaz svjedoka KŠ prihvatio jer je iskazivao o neposrednim saznanjima dok o bitnim elementima koji se odnose na među između šuma stranaka ne ma saznanja.

36. Svjedok; SŠ, iskazao je da poznaje stranke, da su Domovići kupili šumu od njegove strine NŠ, da je došlo do spora u međi. Prije nego što je to kupljeno, on je sa ŠŠ i Ž bio u šumi; i načelno su se dogovorili da kako je obrtva da tako ide međa. I nakon toga je išao mjernik i došlo je do nekih razilaženja. NŠ nije išla u šumu. Stric EŠ i ŠŠ su bili više u šumi i sve su znali. U travnju, svibnju 2019. Je tuda prolazio i vidio da je nešto porušeno. Ne zna tko je sjekao, niti tko je to obrađivao. ŠŠ nije imao nikad spora oko međe sa g. EŠ. Oni su bili u dobrim odnosima. Jedan drugom su pomagali. Nije mu poznato da je g. ŠŠ sjekao drva preko svoje međe. Na skici bi teško mogao pokazati među. Bio je prisutan prvi puta kad je bio mjernik I; bio je BŠ, ŠŠ, LŠ. CŠ je možda bila, a AŠ sigurno nije bila. Ne zna da li se ŠŠ bunio na među koju je pokazao geodet I, misli da nije bilo nekih sporova prije. Ne zna gdje je došlo do nesporazuma. Oni su načelno pokazali – to je ta šuma, hrastova, mlađa. Geodeta je naglasio da ako se stranke ne slažu, da jedino to može riješiti sud. Misli da su ŠŠ i JŠ stavili najlon na lijesku. To nije bilo prosječeno, niti se vidjela linija.

37. Sud je iskaz svjedoka SŠ prihvatio jer je iskazivao o neposrednim saznanjima, te njegov iskaz u bitnom suglasan iskazima ostalih svjedoka i tuženika.

38. 1. tuženik JŠ otac 2. tuženika IŠ, (list 122) iskazao je, da je došao u šumu i našao drva posječena. To je tada prijavio policiji, i policija je došla na lice mjesta. Tada je bio sam u šumi kad je vidio da je posječeno. Došao je doma i rekao sinu IŠ da im je netko porušio drva. Sa IŠ je išao u šumu po drva, i ZŠ ih je primijetio, i došao je za njima u šumu gdje su izvlačili drva van, na površinu. Kokot je donesao palicu, i išao je prema IŠ da će ga udariti pa mu je viknuo – čuvaj se, u tom trenutku se IŠ podignuo i u jednom trenutku ga je ZŠ lupio tom palicom po nozi. IŠ je dignuo motornu pilu u zrak, a ZŠ je drugu motorku koja nije radila,koja je bila po strani na zemlji, ZŠ ju je primio i hitio. To je bila laganija motorka za granje. ZŠ je ponovno krenuo na IŠ i u jednom je trenutku ZŠ sam pao u rikverc, na leđa, jer se upleo u granje. Onda je ZŠ zvao policiju, i policija je došla. Dok je došla policija, izvlačili su svoja drva. Pitao je policiju da li da izvozi drva, ili ne. Policija je rekla da ako je njihovo neka voze. Policija je popisala osam komada, i mi smo ta drva sa granjem na tri puta otpeljali iz šume. ZŠ je otišao, ne znam kuda, policija je isto otišla, a oni su dalje svoja drva vozili. Ne zna kada su drva bila srušena, ali je bilo vidljivo da je na friško. Ne zna kada je bio taj događaj, misli da je bilo pred proljeće, ne može se sjetiti koje godine. To je bilo tada kad je došla policija. IŠ je kupio šumu od CŠ i ma ugovor. To je bilo iza ostavinske rasprave. Vlasnice su bile CŠ i AŠ. I tako piše i u ugovoru. Njihova mama LŠ je bila posrednik. CŠ i AŠ su to naslijedile i to je IŠ kupio. To je bilo unatrag možda 5-6 godina. Kad god bi došao u šumu, tamo nije nikada našao ŠŠ sve dok nije došao geodet I. Geodet I je došao jer nitko od njih, CŠ, AŠ, LŠ, nisu znali gdje je ta šuma, odnosno međa, i prije nego što je IŠ kupio, pozvao je geodeta. Tada su bili geodet I i ŠŠ, te VŠ, kao svjedok. ĐŠ je vidio u šumi više puta, i to sigurno pet puta, i to svaki puta s drugim ljudima koji su šumu rušili. Te šume ral i pol, i ona je cijela pod kosu srušena. Kokotova šuma je odmah do njegove, jer su mu mejaši. On ima puno šume. ZŠ je svu šumu posjekao. ZŠ je šumu posjekao vjerojatno za novce, jer je prodavao, i nije bilo nikakvih štetočina u šumi. Geodet I je pokazao među kojom je bio zadovoljan a bio je i ŠŠ zadovoljan kako je pokazao među. Nije s njima išao na likovo (običaj čašćenja jelom i pićem nakon završetka posla) jer nije imao vremena. Uglavnom, ĐŠ nije tada jednu riječ rekao da međa ne valja. Prodavatelji mu nisu pokazali među u odnosu na ĐŠ, jer ni one nisu znale pa su zato tražili geodeta. Protivi se da tužitelju bilo što plati, jer je otpeljao samo svojih osam komada. Dok nije došlo do ovog spora, međa nije bila sporna.

39. Sud je iskaz 1. tuženika JŠ unatoč prigovoru u cijelosti prihvatio, jer iskazivao jasno, uvjerljivo i sigurno o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja i jasno je iskazivao o načinu stjecanje šume koju je kupio njegov sin IŠ,ovdje 2. Tuženi od LŠ, posebno u dijelu gdje je na licu mjesta pokazao liniju međe sa šumom tužitelja. U većem dijelu iskaza navodi moja šuma, svoja drva, pa naša šuma te je takav iskaz životan jer šumu koju je kupio njegov sin 2. tuženi IŠ zajedno koriste i gospodarski iskorištavaju kao obitelj.

40. 2.tuženik IŠ, iskazao je da je slušao iskaz 1. tuženika, i suglasan je s istim i nema više ništa za dodati.

41. Iskaz 2.tuženika IŠ sud je u cijelosti prihvatio jer se suglasio s iskazom 1. tuženika čiji iskaz je sud u cijelosti prihvatio a posebno iz razloga jer su sve radnje vezane z predmetni spor poduzimali zajedno.

42. Oba iskaza tuženika, unatoč srodstvu (otac i sin ) jer su jasno, uvjerljivo, sigurno, jednostavno i mirno iskazivali posebno u dijelu gdje ne poriču da su izvezli smo ono što je porušeno u šumi vlasništvo 2. Tuženika te su uvjerljivo i životno su opisali dolazak policije, da je bilo vidljivo da su drva srušena na friško,pred proljeće.

43. Navodi tužbe, i iskaz svjedoka OŠ, dovedeni su u sumnju iskazima 1.i 2. tuženika kojima je sud u cijelosti poklonio vjeru u pogledu načina stjecanja i posjedovanja šume posebno u dijelu iskaza da su iz šume izvezli stabla koja su posječena u njihovoj šumi.

44. Tužitelj nije dokazao da bi kakao tvrdi svjedok OŠ šumu napala gusjenica hrasta i da su to morali porušiti.

45. Svjedok OŠ sin tužitelja je na očevidu pokazao panjeve posječenih stabala koja je posjekao sa svojim ocem ovdje tužiteljem u njegovoj šumi. Na temelju pokazivanja svjedoka vještak je ucrtao položaj 16 panjeva i u skici ih označio sa oznakama P1 do P16.

46. Vještak geodet PŠ, sačinio je geodetski elaborat 13.11.2020.,sa uklopom katastarskog plana, sa pokazivanjem granica posjeda po svjedoku OŠ i po kazivanju 1. I 2. Tuženika i panjeve posječenih stabala koje je na očevidu pokazao svjedok OŠ označeni su oznakama(P1 do P16).

47. Iz skice je vidljivo da je, svjedok OŠ pokazao panjeve posječenih stabala na čk. br, 121/10 do linije označene A,A1,A2,A3 kao liniju koja čini granicu posjeda nekretnine tužitelja a da su 1. I 2. tuženi pokazali liniju označenu B,B2 kao liniju koja čini granicu posjeda nekretnine tuženika.

48. Vidljivo je da su u gornjem dijelu šume pokazali istu točku označenu sa A3 = B2,kao točku međe te je tako nesporno utvrđena granica posjeda u navedenoj točci.

49. Prema navedenom pokazivanju granica posjeda vidljivo je da je svjedok OŠ pokazao liniju posjeda prema kojoj se ucrtani panjevi nalaze na čestici tužitelja a tuženi su pokazali liniju posjeda prema kojoj se ucrtani panjevi nalaze na čestici 2. tuženika.

50. Vidljivo je da dio šume na kojoj su ucrtani panjevi čini oblik "nepravilnog dužnog peterokuta."

51. U odnosu na spornu činjenicu, tko je vlasnik dijela šume, u obliku "nepravilnog dužnog peterokuta", na međnom dijelu čestica 121/4 i 121/10 sud je utvrdio da tužitelj nije dokazao da je sječu izvršio u svojoj šumi na čkbr. [katastarska čestica] . Tužitelj u tužbi tvrdi da su tuženi izvezli 13 posječenih stabala a tijekom postupka je umanjio taj broj na 8 stabla i to za stabla na panjevima ( P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16), koji su u skici ucrtani na njegovoj čk.br. 121/4 i to do linije uklopljenog katastarskog plana u odnosu na česticu tuženika č.k.br. 121/10 kako je to prikazano na skici vještaka od 30.11.2020.

52. Iz skice je nesporno vidljivo da se 8 panjeva posječenih stabala (P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16) nalazi unutar čkbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja ŠŠ u odnosu na liniju međe prema katastarskom planu a ostali panjevi posječenih stabala koje je na očevidu pokazao OŠ označeni oznakama P3, P5, P6, P7, P8, P9, P10 i P11, nalaze se na tuženikovoj čkbr. [katastarska čestica] u odnosu na liniju međe prema katastarskom planu.

53. Obzirom da su i svjedok OŠ, sin tužitelja, i 1. i 2. tuženi granicu posjeda svojih šuma pokazali različito od linije katastarske mape, sud je utvrdio da je linija granica, odnosno linija posjeda sporna pa sud nije prihvatio tužbeni zahtjev da su tuženi odvezli 8 stabla od panjeva označenih na č.k.br. 121/4 oznakama P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16 koji se nalaze unutar linije označene u skici kao linije katastarskog plana.

54. Nije sporno da je na licu mjesta zatečeno 16 panjeva posječenih stabala a tužitelj nije dokazao da su tuženi odvezli 8 stabala porušenih upravo sa 8 panjeva P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16 na čkbr [katastarska čestica] a u tužbi navodi da je odvezeno 13 stabala slijedom čega tužitelj nije dokazao koja od 16 stabla od zatečenih panjeva su tuženi odvezli.

55. Obzirom da je tužitelj nakon očevida i geodetskog elaborata i skice specificirao štetu za 8 stabala posjećenih na njegovoj čestici do linije katastarske mape (stabla posječena na panjevima broj P1, P2, P4, P12, P13, P14, P15. i P16), ostalo je sporno koja stabla od zatečenih 16 panjeva su tuženi izvezli iz šume .

56. Činjenicu jesu li stabla posjećena na čestici u vlasništvu tužitelja ili na čestici u vlasništvu 2. tuženika kao i koja stabla su tuženi izvezli i je li tužitelju nastala šteta tužitelj u ovom postupku nije dokazao.

57. Temeljem naprijed navedenog utvrđeno je da tužitelj nije dokazao da su 1. I 2. tuženi iz njegove šume izvezli drvnu masu, niti u kojoj količini, te da je za njega nastala šteta (čl. 1046 ZOO-a).

58. Činjenica da je došlo do fizičkog sukoba između svjedoka OŠ i 1.i 2. tuženika, a u odsutnosti dokaza o pokretanju prekršajnog postupka u svezi događaja u šumi, nije od utjecaja na utvrđenje da bi bilo koja stranka eventualno počinila prekršaj ili kazneno djelo niti je od utjecaja na utvrđenje u ovom postupku je li tužitelju nastala šteta.

59. Provedenim dokazima , posebno ocjenom iskaza tuženika utvrđeno je 2. Tuženik prilikom kupnje šume zvao geodeta koji je na licu mjesta jasno je pokazao 2 međašne točke koje točke su i tuženi pokazali na očevidu kako to proizlazi i iz skice izmjere u kojoj je uklopom katastarskog plana na čestici tuženika ucrtano mjesto 8 panjeva posječenih stabala.

60. Tuženi tvrde da je sada pok. ŠŠ, bio na mjerenju i tada nije prigovarao što potvrđuje i svjedok SŠ.

61. Da su iz šume izvezli 8 stabala koja su posječena na njihovom, da su zavali policiju i policija je došla i rekla ima da ako je njihovo neka voze, da je policija popisala osam komada, i tuženi su ta drva sa granjem na tri puta otpeljali iz šume, da je tada prisutan OŠ otišao kao i policija a tuženi su dalje svoja drva vozili.

62. Utvrđenje nastanka štetnog događaja kako ga opisuje tužitelj u tužbi sud nije prihvatio jer su 1. I 2. tuženi svojim iskazima uvjerljivo osporili navode tužbe posebno u pogledu činjenice da su izvozili drva koja su posječena u šumi 2 tuženika te se takva radnja ne može pripisati štetnoj radnji na štetu tužitelja.

63.Obzirom na naprijed navedena utvrđenja u pogledu nastanka štetnog događaja i obzirom da nije utvrđena odgovornost 1. i 2. tuženika sud nije ocijenio dokaze koji se odnose na visinu štete odnosno vrijednosti izvezenih stabala jer je i dalje sporno koja od 16 stabala od zatečenih 16 panjeva su tuženi izvezli i koja je to količina drvne mase.

64. Provedenim dokazima, posebno iskazom 1. i 2. tuženika sud je utvrdio da su odvezli drvnu masu sa dijela šume koju je kupio i koje je posjednik 2. tuženik.

65. U odnosu na 1. tuženika JŠ provedenim dokazima utvrđeno je da je pomagao i radio po nalogu svog sina 2. tuženika IŠ koji je vlasnik šume.

66.Tužitelj u ovom postupku nije dokazao postojane pretpostavki odgovornosti za štetu, i postojanje uzročno posljedične veze između izvoženja posječenih stabala za koje tužitelj traži naknadu štete za koju štetu tvrdi da joj je nastupila zbog postupanja 1. i 2. tuženika.

67. Slijedom svega navedenog, ocjenom provedenih dokaza sud je sukladno čl. 221a ZPP-a utvrdio da ne postoji odgovornost 1. i 2. tuženika za naknadu štete tužitelju jer tužitelj nije dokazao postojanje pravno relevantne uzročne veze između štete za koju tvrdi da mu je nastupila i štetne radnje 1. i 2 tuženika slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja odbijen u cijelosti kod neosnovan.

68. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Jastrebarskom, 08. listopada 2025.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke dopuštana je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koja se podnosi pismeno u 4 primjerka ovom sudu a o kojoj će odlučiti Županijski sud.

Dostaviti:

punomoćniku tužitelja

1. tuženiku

2. tuženiku