Poslovni broj: R1-543/2024-21
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Tisanić Vilček, u pravnoj stvari 1. predlagatelja ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. predlagatelja ŽŽK iz [adresa], 23 Maplewood crt, OIB [osobni identifikacijski broj], oba zastupana po punomoćniku Luki Kolaku, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke ŠŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 08. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovan prijedlog 1. predlagatelja ŽŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. predlagatelja ŽŽK iz [adresa], 23 Maplewood crt, OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine
upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Zagreb Općinskog građanskog suda u Zagrebu isplatom, odnosno civilnom diobom.
Obrazloženje
1. Predlagatelji u prijedlogu navodi da su stranke braća i da su suvlasnici predmetne nekretnine svaki u 1/3 dijela. Dalje navode kako je u posjedu nekretnine protustranka, a da su predlagatelji svoje živote izgradili u Australiji, no da svake godine dolaze u Republiku Hrvatsku na razdoblje duže od 30 dana. Tada ne mogu odsjesti u nekretnini koja je predmet postupka jer protustranka živi izrazito neurednim životom, ne podmiruje svoje obveze i nekretninu koristi kao odlagalište otpada, a što nije higijenski prihvatljivo jer ima neugodan miris i leglo je gmazova, glodavaca i insekata. Ističu kako je stanje u koje je protustranka dovela nekretninu neodrživo i da onemogućava sigurno korištenje tom nekretninom. Dalje navode kako je protustranka zbog svog neodgovornog i neurednog života nagomilala dugove što je rezultiralo i upisom založnog prava na suvlasničkom dijelu protustranke u korist Republike Hrvatske. Uz izneseno predlagatelji navode i kako su odnosi među strankama takvi da predlagateljima nije održivo trenutno suvlasništvo te da stoga predlažu razvrgnuti predmetu suvlasničku zajednicu isplatom na način da predlagatelji isplate protustranci vrijednost njenog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine, a da predlagatelji na jednake dijelove steknu suvlasnički dio protustranke, sve s obzirom da su predlagatelji emotivno vezani za predmetnu nekretninu jer se radi o njihovoj obiteljskoj kući. Podredno predlažu predmetnu suvlasničku zajednicu razvrgnuti civilnom diobom, s obzirom da predmetna nekretnina nije geometrijski djeljiva te napominju da je prilikom procijene vrijednosti predmetne nekretnine potrebno razdvojiti procjenu neopterećenih od procjene opterećenih suvlasničkih dijelova.
2. Protustranka se na predmetni prijedlog očitovala navodeći kako se protivi razvrgnuću te da je izričito protiv prodaje predmetne nekretnine jer se radi o nekretnini koja je pripadala pokojnoj majci stranaka i stoga predstavlja uspomenu na majku. Dalje protustranka navodi kako nema gdje drugdje otići jer je ovo jedina nekretnina u kojoj može živjeti te da prima vrlo malu mirovinu od 250,00 EUR iz Njemačke, a da ga u starački dom nitko neće primiti. Nastavno je protustranka navela kako je u predmetnoj nekretnini uredila terasu, ogradu i novu kanalizaciju, a kako bi se spriječio prodor vode u kuću te da 2. predlagatelj ništa nije ulagao u predmetnu nekretninu, dok je 1. predlagatelj uveo vodu, iako to nije bilo nužno. Protustranka je napomenula i kako od nekretnina postoji i nešto zemlje kod Gospića koja je ostala iza bake i djeda, no da se iza njih tek sada provodi ostavinska rasprava.
3. Izvedenim dokazima sud je utvrdio da je predmet postupka stambena kuća u [adresa] sa pripadajućim dvorištem. Dalje je utvrđeno da se kuća (ukupne neto korisne površine 110,66 m2) sastoji od podruma (neto korisne površine 20,68 m2), prizemlja (neto korisne površine 67,23 m2) i potkrovlja (neto korisne površine 22,75 m2) koji čine jednu povezanu stambenu jedinicu. Nastavno je utvrđeno da je kuća, koja je izgrađena prije 15.02.1968. godine, građena u nižem standardu, da je u lošem građevinskom stanju i neodržavana (klasična žbukana fasada pročelja je dotrajala, djelomično otpala; zidovi podruma su djelomično žbukani; u podrumu je započeta, ali nedovršena, obloga stropova gipskartonskim pločama; u potkrovlju nema podnih obloga, a zidovi i strop su bez završnih slojeva; vanjska stolarija ostakljena običnim dvoslojnim staklom; unutarnja stolarija je u vrlo lošem stanju, oštećena i neodržavana; grijanje je lokalno uz grijalice na struju, a klimatizacije nema; vidljivi su tragovi curenja na stropu prizemlja, otpadanje završnih slojeva zidova i stropova, pukotine na zidovima). U odnosu na dvorište utvrđeno je da se radi o betoniranom dvorištu koje se koristi kao vanjska terasa i prilaz kući te da se u istome nalazi dotrajale stvari i raznovrsni otpad.
4. Nadalje je izvedenim dokazima utvrđeno da geometrijska dioba predmetne nekretnine u smislu nastanka novoformiranih čestica sukladno suvlasničkim omjerima nije moguća te da tržišna vrijednost predmetne nekretnine iznosi 83.400,00 EUR od kojeg iznosa na svaku od stranaka otpada po 27.800,00 EUR, s time da je suvlasnički dio protustranke opterećen založnim pravom u korist Republike Hrvatske na iznos od 134.732,41 kn (17.882,06 EUR[1] ).
5. Navedene je činjenice sud utvrdio temeljem dokumentacije i fotografija u spisu, uviđajem na licu mjesta i nalazom i mišljenjem stalnog sudskog građevinskog vještaka GŽ koji je sud prihvatio u cijelosti s obzirom da je isti nalaz i mišljenje sastavljen jasno i razumljivo temeljem dokumentacije u spisu i stanja utvrđenog prilikom održanog uviđaja, a na način koji sudu omogućava utvrđivanje činjenica relevantnih za odlučivanje o predmetu ovog postupka. Pri tome je sud imao u vidu i kako niti jedna od stranaka tom nalazu i mišljenju nije prigovarala.
6. Odredbom čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 143/12, 152/14 - dalje: ZV) propisano je kada razvrgnuće provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Ako dioba iz st. 2. tog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Dakle, u smislu odredbe čl. 50. ZV odluku da se nekretnina proda na javnoj dražbi sud može donijeti tek ako nije moguća geometrijska dioba bez znatnog umanjena njene vrijednosti, a to podrazumijeva da u postupku u kojem se odlučuje o zahtjevu za civilnu diobu treba utvrditi mogućnost provedbe geometrijske podjele nekretnine.
7. Nadalje, odredbom čl. 51. ZVDSP-a propisano je da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće isplatom ako je to posebno određeno zakonom ili pravnim poslom, ili ako učini vjerojatnim da za to postoji osobito ozbiljan razlog, pa će sud odrediti da mu pripadne stvar u cijelosti, a da on ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih dijelova u roku koji će sud odrediti prema okolnostima. U slučaju iz st. 1. toga članka ostali suvlasnici imaju do isplate založno pravo na stvari koja je pripala tražitelju razvrgnuća. Ne isplati li ih u roku, oni mogu zahtijevati ispunjenje ili naplatu iz vrijednosti zaloga, a mogu i tražiti da se poništi odluka o razvrgnuću isplatom. Suvlasnici čiji su suvlasnički dijelovi zajedno barem 9/10, ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog iz st. 1. toga članka.
8. Kao što je ranije navedeno, predlagatelji su primarno predložili razvrgnuti predmetnu suvlasničku zajednicu isplatom na način da predlagatelji isplate protustranci tržišnu vrijednost njenog suvlasničkog dijela, a da predlagateljima, na jednake dijelove, pripadne suvlasnički dio protustranke. Svrha odredbe čl. 51. ZV nije da pojedini suvlasnici udružuju svoje suvlasničke dijelove kako bi iz suvlasničke zajednice istisnuli kojeg od drugih suvlasnika na način da tom suvlasniku isplate tržišnu vrijednost njegovog suvlasničkog dijela, već je svrha iste odredbe da samo jedan od više suvlasnika neke stvari stekne tu stvar u samostalno vlasništvo na način da ostalim suvlasnicima isplati vrijednost njihovih suvlasničkih dijelova. Uz navedeno valja navesti i kako niti jedan od predlagatelja, a niti oba predlagatelja zajedno, nemaju suvlasnički udio u predmetnoj nekretnini od 9/10 dijela. Osim toga sud je ocijenio kako predlagatelji nisu učinili vjerojatnim da postoji osobito ozbiljan razlog iz kojeg bi im predmetna nekretnina trebala pripasti u cijelosti. Naime, predlagatelji, kao što i sami navode, žive u [adresa] gdje su izgradili svoje živote. Nadalje, iz dokumentacije u spisu proizlazi kako je zajednička majka stranaka, VŽ, predmetnu nekretninu stekla kupoprodajom 1968. godine (list 13 spisa), dakle u trenutku kada su stranke imale između 14 i 16 godina. U trenutku njene smrti (1977. godine) II-predlagatelj više nije živo u predmetnoj nekretnini jer se već tada nalazio u Australiji (obrazloženje rješenja o nasljeđivanju iza pokojne VŽ – list 22 spisa), a 1978. godine je primljen u australsko državljanstvo (list 10 spisa). Sukladno navedenom sud je ocijenio kako povezanost predlagatelja sa predmetnom nekretninom nije takve naravi da bi predstavljala osobito ozbiljan razlog iz odredbe čl. 51. st. 1. ZV, a osobito ozbiljan razlog iz navedene odredbe ne predstavlja niti potreba predlagatelja za smještajem kada posjećuju Republiku Hrvatsku.
9. Kako sud nije utvrdio postojanje niti jedne od pretpostavki iz odredbe čl. 51. ZV za razvrgnuće predmetne suvlasničke zajednice isplatom prijedlog predlagatelja za razvrgnućem predmetne suvlasničke zajednice isplatom ukazuje se neosnovanim u cijelosti.
10. Između stranaka ne postoji sporazum oko načina razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice jer se protustranka protivi bilo kakvom razvrgnuću, a osnovom nalaza i mišljenja građevinskog vještaka sud je utvrdio da predmetnu suvlasničku zajednicu nije moguće razvrgnuti geometrijskom diobom.
11. Sukladno svemu navedenom sud je ocijenio kako je predmetnu suvlasničku zajednicu moguće razvrgnuti jedino civilnom diobom, odnosno prodajom nekretnine na javnoj dražbi i podjelom kupovnine sukladno suvlasničkim omjerima.
12. Međutim, prigovori protustranke predmetnom razvrgnuću sadržajno predstavljaju prigovor prava na dom.
13. Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (- dalje Konvencija - „Narodne novine" - Međunarodni ugovori, broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10) koja je u odnosu na Republiku Hrvatsku stupila na snagu 5. studenog 1997., u čl. 8. st. 1. propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja.
14. Sud je temeljem navoda protustranke i izvedenih dokaza utvrdio da predmetna nekretnina predstavlja dom protustranke, odnosno prostorije s kojima je protustranka ostvarila dovoljno jaku stvarnu i trajnu povezanost. Naime, iz podataka Jedinstvenog registra osoba RH za protustranku proizlazi kako protustranka od svog povratka iz Njemačke (1993. godine), pa do danas, dakle duže od 30 godina, ima prebivalište u predmetnoj nekretnini u kojoj i živi, a što predlagatelji niti ne osporavaju, već i sami te činjenice potvrđuju navodima iz svog prijedloga. Stoga je sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava potrebno provesti test razmjernosti kako bi se dobio odgovor na pitanje bi li razvrgnućem predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom došlo do povrede čl. 8. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, odnosno predstavlja li zahtjev predlagatelja za razvrgnućem predmetnog suvlasništva neopravdano miješanje u pravo na dom protustranke. Test razmjernosti provodi se pomoću tri eliminacijska pitanja, a samo je jedan negativan odgovor dovoljan da se radi o povredi navedenog konvencijskog prava. Uz utvrđenja je li miješanje utemeljeno na zakonu, je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja, potrebno je utvrditi i je li miješanje bilo nužno u demokratskom društvu. To znači da sud mora ispitati je li miješanje (razvrgnuće suvlasništva) razmjerno potrebi predlagatelja da razvrgne suvlasništvo u odnosu na pravo protustranke da živi u nekretnini koju smatra svojim domom.
15. U odnosu na prvo pitanje valja odgovoriti da je miješanje utemeljeno na zakonu (Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), u odnosu na drugo pitanje valja odgovoriti da je miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja (pravu na razvrgnuće suvlasništva koje ima svaki suvlasnik u smislu odredbe čl. 47. ZVDSP-a), dok u odnosu na treće pitanje je li razvrgnuće nužno u demokratskom društvu valja navesti da je ovaj sud ocijenio da civilno razvrgnuće predstavlja jedini mogući način razvrgnuća, a s obzirom da je u postupku utvrđeno kako u konkretnom slučaju nije moguća geometrijska dioba predmetne suvlasničke zajednice te da predlagatelji nemaju pravo na razvrgnuće iste zajednice isplatom.
16. Međutim, iz stanja spisa proizlazi da protustranka nema u vlasništvu drugu useljivu nekretninu, da je protustranka osoba starije životne dobi (72 godine) koja se nalazi u mirovini na ime koje prima samo 250,00 EUR mjesečno te da je protustranka osoba izrazito teškog imovnog stanja, a što jasno proizlazi kako iz samog stanja predmetne nekretnine tako i iz činjenice da je na njenom suvlasničkom dijelu upisano pravo zaloga u korist Republike Hrvatske na ime dugovanja. Nadalje je sud utvrdio da protustranka iznosom koji bi se dobio prodajom nekretnine, ukoliko bi se ista prodala na javnoj dražbi, ne bi mogla kupiti drugu nekretninu kojom bi si osigurala dostojanstveno stanovanje na drugom mjestu. Navedeno stoga što je tržišna vrijednost predmetne nekretnine procijenjena na iznos od 83.400,00 EUR od kojeg bi iznosa na protustranku otpao iznos od 27.800,00 EUR, dok je notorna činjenica da prosječna cijena 1m2 stana, odnosno kuće, na području Zagreba, Zagrebačke županije i susjednih županija ne iznosi manje od 1.800,00 EUR/m2, pa stoga za navedeni iznos protustranka ne bi mogla pribaviti niti patološki minimum stambenog prostora od 20m².
17. Temeljem svega navedenog ovaj je sud ocijenio da bi u slučaju razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom protustranci bilo povrijeđeno pravo na dom. Na ovakvu ocjenu suda nije od utjecaja što je protustranka upisana kao jedan od sedamnaest suvlasnika nekretnina ukupne površine 92993 m2 upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Zemljišnoknjižnog odjela Gospić Općinskog suda u Gospiću, a što je sud utvrdio čitanjem navedenog zemljišnoknjižnog izvatka koji je pribavio putem javno internetski dostupnog Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra. Navedeno stoga što je samo jedna od četrdeset i osam nekretnina upisanih u taj izvadak uknjižena kao stambeni prostor (zk.č.br. 3605/7B - kuća i dv. Ograda, površine 360 m2), dok su ostale nekretnine uknjižene kao poljoprivredna zemljišta, a protustranka je upisana kao suvlasnik tih nekretnina u opsegu od 4/192 dijela, dakle u vrlo malom suvlasničkom omjeru u odnosu na cjelinu te stoga što je općepoznato kako je stanje nekretnina na području Ličko senjske županije iznimno nesređeno jer katastarski operat i zemljišnoknjižni podaci često ne odražavaju stvarno stanje na terenu slijedom čega se kontinuirano javljaju imovinskopravni problemi s nositeljima prava na nekretninama, kojih je učestalo i više od desetak, a vrlo često su ti problemi povezani i s upisima starim po nekoliko desetljeća, pa je mnogim upisanim osobama ili nepoznato prebivalište ili su preminule, a da im nisu poznati nasljednici. Iz tih je razloga vrlo upitno može li protustranka osnovom tog suvlasništva ostvariti ikakvu imovinskopravnu korist kojim bi poboljšala svoje imovnom stanje, pa je sud ocijenio kako ta činjenica nije od utjecaja na ocjenu suda da bi u slučaju razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice civilnom diobom protustranci bilo povrijeđeno pravo na dom.
18. Osnovom svega iznesenog valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 08. listopad 2025.
Sudac:
Iva Tisanić Vilček
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu. Žalba se podnosi županijskom sudu putem ovog suda pisanim putem u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa ovog rješenja, u tri istovjetna primjerka. Dan predaje preporučenog pismena pošti smatra se danom predaje žalbe sudu.
DNA:
1. Predlagateljima po pun. E KOM uz
- ispis podataka iz JRO MUP za protustranku
[katastarska općina]
[katastarska općina]
