REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD

U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Ivane Pavić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. AT, zastupanog po branitelju Vladimiru Rađenoviću, zbog prekršaja kažnjivog po čl.22.st.6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, (NN 70/2017, 126/2019, 84/2021, 114/2022), povodom optužnog prijedloga PU Zagrebačke, IV. Policijske postaje Zagreb, klasa: NK-211-07/23-5/10668, ur.broj: 511-19-30-23-1, nakon provedenog žurnog postupka, dana 08. listopada 2025. godine, javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I.

Okrivljenik: AT, sin A, rođ. **.**.1984. godine, OIB [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, VSS, zaposlen, neoženjen, otac jednog djeteta, prekršajno kažnjavan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je dana 19. travnja 2023. godine, u Zagrebu, u stanu u stambenoj zgradi u [adresa], ponovio nasilje u obitelji prema maloljetnoj kćeri ZT rođ. **.**.2013. godine, budući da je isti već pravomoćno kažnjen za istovrsni prekršaj iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj: 50.Pp-11024/2022 od 26.06.2022. godine, na način da joj je izgovorio riječi "jebem ti mrtvu majku, ista si ko svoja mama", što je kod mlt. Z izazvalo strah i uznemirenost, a potom ju je svojom rukom primio za nadlakticu njene lijeve ruke nanijevši joj bol, a pri čemu nije nastala tjelesna ozljeda, nakon čega ju je nagovarao i snimao mobitelom protivno njenoj volji,

čime je počinio djelo prekršaja iz čl.10.toč.1. i toč.3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po čl. 22. st.6. citiranog Zakona,

pa mu se temeljem citiranih propisa i z r i č e kazna zatvora u trajanju od 80 (osamdeset) dana.

Temeljem čl.40. Prekršajnog zakona, okrivljeniku se vrijeme koje je proveo u uhićenju koje mu je određeno od strane policije, od dana 20. travnja 2023. godine u 20,15 sati do 21. travnja 2023. godine u 14,45 sati uračunava kao 2 (dva) dana zatvora, pa okrivljeniku preostaje kazna zatvora u trajanju od 78 (sedamdesetosam) dana.

Temeljem čl. 41. u svezi s čl. 44. st. 1., 2., 3., PZ-a, primjenjuje se uvjetna osuda

te se kazna zatvora neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 12 (dvanaest) mjeseci, ne počini jedan ili više prekršaja za koji mu je izrečena ista ili teža kazna zatvora od izrečene.

II.) Temeljem članka 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji prema okrivljeniku se izriče zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji, mldb. ZT sa prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], u trajanju od dvanaest mjeseci (12 mjeseci), na udaljenosti od 100 (sto) metara od iste. Zaštitna mjera stupa na snagu po pravomoćnosti ove presude, a povjerava se na provedbu tužitelju – Policijskoj upravi Zagrebačkoj, IV Policijskoj postaji. Nadležna policijska postaja će sukladno članku 13. Pravilnika o načinu provedbe zaštitnih mjera koje su Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji stavljene u nadležnost policije provoditi zaštitnu mjeru.

Temeljem čl. 24. ZZNO-a počinitelj koji ne postupa prema izrečenoj zaštitnoj mjeri kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 390 eura ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje 10 dana.

U trajanje zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji mlt. ZT ima se uračunati mjera opreza zabrane približavanja djetetu mlt. ZT koja je određena rješenjem ovog suda od 21.04.2023. godine i produljivana rješenjima ovog suda od dana 21.06.2023.; dana 21.08.2023.; dana 20.10.2023.; dana 21.12.2023. i dana 21.02.2024. godine, u ukupnom trajanju od 12 mjeseci, tako da se izrečena zaštitna mjera više neće izvršiti.

III.) Temeljem članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, okrivljenik je obvezan platiti troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200 eura (dvjestoeura) u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. PU Zagrebačka, IV. Policijska postaja Zagreb, pod brojem: klasa: NK-211-07/23-5/10668, urbroj: 511-19-30-23-1 od 20.04.2023. godine i nadopune optužnog prijedloga od 21.04.2023. godine podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, te je u postupku ovaj sudac donio osuđujuću presudu pod br. Pp-7678/2023.

2. Povodom žalbe okr., Visoki prekršajni sud RH je rješenjem Ppž-5286/2024 od 29.10.2024. godine ukinuo pobijanu presudu i predmet dostavio sudu prvog stupnja na ponovni postupak i odlučivanje.

3. Okrivljenik je u ponovnom postupku osporavao prekršaj koji mu se stavlja na teret, a posebno da bi svojim ponašanjem uznemirio svoju kćer te prema njoj bio nasilan i da bi ju primio za nadlakticu njezine lijeve ruke i nanio joj bol. Smatra da je njegova kćer teško izmanipulirana od svoje majke. Naglasio je da je osam godina imao dobar odnos sa svojim djetetom te je dva puta tjedno, provodio popodneva s njom a svaki drugi vikend u mjesecu kćer bi bila kod njega od petka do nedjelje. Uz navedeno, vrijeme su provodili zajedno pod zimskim i ljetnim praznicima. Dana 25.6.2022. godine bio je sa svojom kćeri kod kumova gdje su se lijepo družili, a kada je kćer vratio njezinoj majci, svjestan je da je snimio jednu neprimjerenu poruku, iznijevši je temperamentno, nakon čega mu je bio onemogućen kontakt sa kćeri. Dakle, 8 mjeseci nije imao kontakt sa kćeri, ali se je odazivao na pozive centra, tamo se sastajao i sa majkom djeteta a s namjerom da se donese odluka za dobrobit njihovog djeteta, te je surađivao sa centrom. Centar je odlučio da treba uspostaviti ponovne kontakte s djetetom, a majci je zaprijetio da joj zbog nesuradljivosti mogu oduzeti dijete, te su je tražili da potiče susrete djeteta sa ocem radi njezinog emocionalnog razvoja. Dijete je uključeno i u Polikliniku za zaštitu djece, gdje je centar preporučio obradu djeteta radi donošenja nalaza. Dakle, ponovno je, na inicijativu centra, počeo malo po malo održavati kontakte sa kćeri tako da bi svake srijede u 16,45 započelo njihovo druženje. U početku je dijete samo izrazilo želju gdje će provesti vrijeme. Smatrao je ipak da ne treba kupovati svoje dijete za druženje, pa je odlučio da se druženje odvija u njegovom domu. Kad bi dijete došlo u njegov dom, samo je šutjelo, kontakt se svodio na 30 minuta zajedništva, a kontaktu je prisustvovala i njegova djevojka. Pokušao je probiti led u ovom odnosu, znao ju je često pitati u čemu je problem, neka mu kaže što je pogriješio, međutim kćer se nije uključivala u nikakav razgovor, već bi nakon pola sata vremena što su proveli zajedno, izrazila želju da se vrati mami. U dva je navrata, prije spornog događaja, Z ušla u stan, te je sa tenisicama ušla u svoju spavaću sobu pa joj je prvi put rekao da se treba izuti i pokazao joj je papuče, međutim, sporne zgode ušla je u spavaću sobu sa tenisicama a kad joj je rekao da treba skinuti tenisice, jer je ovo čist stan, ona mu je u dva navrata odbrusila "e baš neću". Pokušao joj je objasniti zašto treba izuti cipele i ponovno joj rekao da čiste stan, međutim ona je šutjela i igrala igrice. Nije ju primio za ruke a kako je to navedeno u optužnom prijedlogu, probao joj je nježno reći da je voli, da joj ništa ne zamjera, međutim, ona je na sve te njegove riječi samo šutjela, a nakon toga je iskazala želju da se vrati majci. Naglasio je da njegovo dijete na kraju nije skinulo tenisice pa joj je na kraju rekao da ih ne mora skinuti ali da će se tata naljutiti i to je snimio na mobitel. Rekao joj je da će ju snimiti a ona mu nije zabranila da je snimi. Te večeri primio je poruku Astridine majke u kojem ga je pitala zašto je bio grub, a on joj je uzvratio porukom "grub?", te joj je rekao ukoliko smatra da je nešto napravio neka ga prijavi, a ona mu je nastavila pisati dugačke poruke, pa ju je blokirao, smatrajući iste provokacijama. Dana 20.04. oko podneva, poslao je Centru izvješće koje je sačinio, a u kojem je opisao njegov susret s kćeri, iako nije znao da će Astridina majka zatražiti intervenciju policije. Pridodao je da Z ne želi komunicirati sa njegovom djevojkom, te kada ju ona pozdravi, Z ne odgovara, a kritične zgode kada je izlazila iz svoje spavaće sobe, naluknula se je u dnevni boravak, da bi se uvjerila je li u dnevnom boravku njegova djevojka. Napomenuo je da nakon što osam mjeseci nije kontaktirao sa kćerkom zbog izrečene mjere zabrane uznemiravanja žrtve, a na prijedlog Centra, kontaktu sa djetetom je prisustvovala Astridina baka, tj. njegova majka. Pridodao je da je prvi kontakt uspostavljen nakon opisanog prekida, bio u njegovom stanu gdje je bila i njegova majka. Na upit branitelja, okrivljenik je iskazao da je osam godina živio kod svojih roditelja tako da je kontakt sa kćeri provodio u društvu djeda i bake, a njegova je kćer obožavala baku. Tom prilikom, dakle, na prvom susretu nakon izrečene zaštitne mjere, kojem je prisustvovala baka, Z joj se bezobrazno i drsko obratila rekavši joj "ti mi se ne obraćaj". Pridodao je da je i za vrijeme dok je bila na snazi zaštitna mjera zabrane uznemiravanja, slao svojoj kćeri poruke, pitao je kako je, kako je bilo u školi, te joj je govorio da je voli, slao joj je srca, dok mu je ona slala vrlo bezobrazne poruke pa ih je pokazao i u Centru. Branitelj okr. je iskazao kako se u ovom predmetu radi o izmanipuliranom ponašanju maloljetnog djeteta koje koristi riječi neprikladne za dijete od 9 godina, te je predao u spis nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladi [adresa], kao i izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Pridodao je da se okr. tereti za navodno uznemiravanje žrtve, tako da smatra da lišavanje slobode okr. nije neophodno te da će se mjerom opreza zaštititi mldb. kćer. Okr. je istaknuo kako snosi veliku štetu zbog onemogućenih susreta s kćeri u posljednje dvije godine, pa je na upit suda, pojasnio kako je Odlukom suda iz srpnja 2024. godine određeno viđanje djeteta dva puta mjesečno pod nadzorom, međutim u praksi, isti se ne održavaju redovito.

3. U postupku je sud pročitao izvješće o uhićenju, pravomoćnu presudu ovog suda Pp-11024/2022, nalaz i mišljenje multidisciplinarnog tima za mlt. ZT **.**.2023., izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 24.02.2023., ispitani su svjedoci i to: mlt. ZT u Poliklinici za zaštitu djece i mladih [adresa] te DT – majka mldb. Z i voditeljica kontakata pod nadzorom ATC, pročitan je transkript video zapisa ispitivanja žrtve maloljetne ZT, pročitani su podnesci okr. od 02.08.2023., od 16.10.2023. sa prilozima, od 12.12.2023. sa prilozima, od 03.03.2025. sa prilozima, od 27.05.2025. sa prilozima, od 23.06.2025., podnesak opunomoćenika zz mlt. Z od 09.04.2025. sa prilozima te u prekršajnu evidenciju za okrivljenika. Sud nije prihvatio dokazne prijedloge okr. a koji su naznačeni u njegovim podnescima, jer u konkretnom slučaju nema neposrednih očevidaca ovog događaja (samo okr. i Z), a o uključenosti okr. kao oca tijekom odrastanja mlt. Z, iskazivala je svjedokinja DT, majka okr. te navedeno nije potrebno širiti niti je presudno za odlučivanje u ovom konkretnom slučaju. Nadalje, činjenica angažiranosti oca u odgoj i život mlt. djeteta nije i ne može biti jamstvo da navedena osoba nije i da ne može reagirati neprimjereno, nekontrolirano, agresivno,

4. U prostorijama Poliklinike za zaštitu djece i mladeži [adresa], putem stručne službe - mag. psych. ZTC ispitana je žrtva – mlt. ZT, a nakon što je upoznata sa pravilima i načinom kako će teći razgovor. Potaknuvši mlt. da ispriča svaki detalj kojeg se može sjetiti u svezi spornog događaja i da priča istinu, mlt. Z je iskazala da joj je tata rekao, ispred vrata njegovog stana, da skine tenisice, a budući da ih ona nije skinula (jer ima na palcu ozljedu zbog čega je bila na dvije operacije), tata se je razljutio i primio ju za ruku (vizualno to dočaravši), gurnuo ju u stan, zalupio vratima i rekao joj (uzdahnuvši pri tome) "jebem ti mrtvu majku, ista si ko svoja mama". Nakon toga je počela plakati i bilo ju je strah. Tata joj je rekao da mu je žao, da ju voli i pitao ju je li i ona njega voli, a ona mu je rekla da, jer ga voli. Otišla je u sobu, a tata je došao za njom i rekao joj ako ga voli, da kaže u snimalicu (mobitel) da je lagala svim onim tetama i policajcima i mami, pa će joj dat puno eura i kupiti najnoviji Playstation 5, jer ako kaže mami da su se posvađali da će završiti u zatvoru i da ga više nikad neće vidjeti. Ona nije lagala i nije prihvatila da to kaže u snimalicu jer je laganje grijeh, a zašto bi uopće to govorila kad nije lagala. Tata se razljutio na nju, bilo ju je strah i željela je ići doma, pa je tata išao liftom, dok je ona otišla stepenicama jer ju je bilo strah da ju ne ošamari. Tata ju je otpratio do "Bipe", a ona je plačući otišla doma, a mama ju je pitala – "što je bilo". Tijekom razgovora, mag.psych. ju je dodatnim pitanjima navodila da razjasni opisani događaj, čak je i crtežem pokušala dočarati mjesto gdje se odvijalo opisano, pa je mlt. Z ponovila svoj iskaz, pojasnivši kako je zaključila da je tata ljut po izrazu njegovog lica (po faci), spomenula je da tata pije pive, nakon čega se razljuti i bude živčan, te je pridodala da ju je tata znao zaključavati u sobu jer je sporo jela, glasno pjevala, igrala se s loptom…., a nakon nekog vremena je rekla da ju je tata znao ošamariti …. i zaključavati…. Na upit psihologice, Z je rekla da je mobitel, koliko se sjeća, tata držao u rukama a kako ona nije prihvatila reći što je tata htio, razljutio se, a nju je bilo strah pa je išla doma, tata ju je pratio do Bipe, a ona je otišla mami plačući, a kad ju je mama pitala što se desilo, ona joj je sve ispričala.

Tijekom ispitivanja koje je provodila psihologinja, mlt. Z je u nekoliko navrata Z uzdahnula, pokazujući kako joj je teško ponovno prolaziti kroz predmetni događaj i oživljavati sjećanje na isti.

5. Podneskom od 16.10.2023. godine okr. je u dokaz navoda da je vrlo aktivno i uključeno sudjelovao u životu mlt. Z u spis dostavio fotografije sa druženjima i susretima mlt. Z sa okr. i njegovom obitelji, sa majkom mlt. Z, JT, kao i pisanu korespondenciju mlt. ZT i okrivljenika, te između okr. i majke mlt. Z, JT.

6. Podneskom od 12.12.2023. godine, okr. se je očitovao na transkript videozapisa ispitivanja žrtve mlt. Z ukazujući na iznesene neistine u prilog čega je dostavio izlist e-dnevnika i e-građana posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite, elektroničku poruku PU HZSC od 20.04.2023. s whatsapp korespondencijom između okrivljenika i ĆT kao i korespondenciju okr. i nadležnog PU HZSR.

Naglasio je da prije inkriminiranog događaja mlt. Z nije bila na liječenju zbog uraslog nokta, što dokazuje izlistom e-dnevnika u kojem je evidentirana posjeta liječnicima primarne zdravstvene zaštite i to 02.06., 05.06., 12.06., 20.09., 22.09. i 12.10.2023. godine. Opisano postupanje okr. kako ga je iznijela mlt. Z je osporavao pozivajući se na dostavljenu snimku – koju sud u ovom postupku nije koristio jer predstavlja nezakonit dokaz, pa ju je izuzeo. U svezi navoda mlt. Z da joj je inkriminirane zgode okrivljenik rekao "jebem ti mrtvu majku ista si ko svoja mama" ukazao je na kontradiktornost sa činjeničnim opisom djela iz optužnog prijedloga, u kojem ga se tereti za riječi "skini jebene tenisice" koje je uputio mlt., a koje riječi mlt. Z prilikom ispitivanja nije spomenula. Okrivljenik je ponovio da prilikom ulaska u stan, nije sa mlt. Z vodio nikakav razgovor, već je mlt. Z produžila u svoju sobu u tenisicama bez da se izula, iako je prethodno uvijek obuvala svoje papuče. Na njegovu ponovljenu molbu, ponovno mu je "odbrusila" "e baš se neću izuti", pa je shvatio da se vjerojatno radi o provokaciji, zbog čega je snimio ponašanje mlt. Z, kako bi mu nadležni PU HZSR pomogao u postupanju s mlt. Z. Ukazao je na vrijeme kada se odvijao inkriminirani događaj tj. 19.04.2023. oko 16:45 sati, dok je majka mlt. Z, DT prijavu podnijela tek 20.04.2023. oko 17:55 sati, ukazujući pri tome na nelogičnost u postupanju Astridine majke koja je čekala s prijavom 24 sata, iako je vidjela kćerku uplakanu nakon njihovog kontakta. Pridodao je da mu je nakon inkriminiranog događaja DT poslala Whatsapp poruku govoreći da joj je Z rekla da je s njom grubo razgovarao oko nekih tenisica, pa ga je DT zamolila da ne bude grub prema njoj i da ne koristi povišene tonove. Prema tome, nigdje niti riječi o nekakvom nasilju, o tome da ju je grubo primio za ruku i da joj je rekao "jebem ti mrtvu majku ista si ko svoja majka". Nadalje, u pisanoj je korespondenciji, odgovorio DT da ako misli da je bio grub, da ga slobodno prijavi. Cijeli ovaj događaj, okrivljenik je drugo jutro nakon inkriminiranog događaja prijavio i nadležnom područnom uredu Zavoda za socijalni rad obrativši im se za pomoć. Okrivljenik smatra da je iskaz mlt. Z neistinit i pod utjecajem majke a kako to proizlazi i iz izvješća socijalnog radnika o osobnim i obiteljskim prilikama od 24.02.2023. godine u kojem se navodi "…. da kod djevojčice izostaje realizacije prava na oba roditelja, da je prisutna idealizacija majčine figure te naglasak negativnih stavova prema ocu, što je dominantna tema na koju djevojčica učestalo usmjerava razgovor, kao i da je navedeno potrebno sagledati uz sumnju na neposredno stečena znanja". Pridodao je kako je neživotno i nelogično da bi se toliko "borio" za svoju kćer Z, da se "bori" za viđenja s kćeri, odaziva se na sve razgovore PU HZSR; inicira odlaske u Obiteljski centar, piše PU HZSR nakon skoro svakog druženja, traži pomoć od socijalnih radnica, u razdoblju kada 8 mjeseci nije vidio mlt. Z tražio je da mu se omogući viđenja u prisutnosti djelatnica PU HZSR, dok mu je Astridina majka onemogućavala viđenja, mjesecima se strpljivo javljao mlt. Z lijepim porukama kako ista ne bi pomislila da ju je zaboravio, a da bi je onda zlostavljao, tukao, vrijeđao, psovao, zaključavao. Sve navedeno potkrepljuje korespondencijom s PU HZSR iz koje je razvidno njegovo nastojanje da ostvari kontakte s mlt. Z te se obraća PU HZSR za pomoć u odnosu s istom.

7. Mišljenje multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 09.01.2023. godine sačinjen je na temelju nalaza i mišljenja psihijatra, psihologa, socijalnog pedagoga i socijalnog radnika za mlt. ZT. U njemu je istaknuto "da pozicija mlt. Z u tako snažno suprotstavljenih i polariziranih roditelja predstavlja rizik za njezin daljnji emocionalni razvoj, a zaštitni čimbenici nalaze se na vršnjačkom i obrazovnom planu na kojima se ne nalaze odstupanja, pa preporučaju uključiti djevojčicu u psihologijsko praćenje uz redovite kontrole dječjeg psihijatra uz stručni rad s roditeljima radi unapređenja roditeljskih kompetencija, te sukladno cjelovitim informacijama kojima raspolaže sustav, uz procjenu roditeljskih kapaciteta, voditi se u daljnjim odlukama u najboljem djevojčičinom interesu.

8. Izvješće i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 24.02.2023. sačinjeno je u Područnom uredu Peščenica, temeljem višekratnih razgovora s roditeljima DT i KT te uvida u relevantnu dokumentaciju kojom ovoj PU raspolaže, za potrebe postupka donošenja odluke o roditeljskoj skrbi za mlt. ZT. Zaključuje se da nisu pronađeni elementi koji bi upućivali na potrebu izmjene postojeće sudske odluke kojom je određeno da je roditeljska skrb zajednička, da mlt. djevojčica stanuje s majkom te da s ocem ostvaruje osobne odnose, niti da bi takva promjena doprinijela dobrobiti mlt. djeteta.

9. Svjedok DT – majka mlt. ZT je nakon propisnog upozorenja iskazala da predmetnom događaju nije nazočila, a o događaju je saznala od Z. Opisala je kako je predmetne zgode kao i uobičajeno, srijedom, Z imala susret sa tatom. Mjesto susreta ovisilo je o dogovoru između Z i okr. Da se konkretni događaj odvijao u okr. stanu saznala je od Z kada se vratila sa susreta s tatom, ranije, tj. prije uobičajeno očekivanog vremena. Pitala ju je otkud ona, a Z joj je rekla da su se posvađali. Rekla joj je nek se ide presvući, nek popije vode pa da će onda pričati, a Z ju je pitala mora li opet ići kod tate pa joj je rekla: "mama daj sredi da ne idem više kod tog čovjeka". Na njezin upit što se dogodilo, Z joj je ispričala da su se posvađali u stanu oko tenisica jer ih nije htjela skinuti, da je tata bio grub prema njoj, nepristojan, te da ju je primio za ruke. Svjedokinja je pridodala kako je Z imala problem sa uraštanjem nokta zbog čega je dva tjedna prije spornog događaja koristila flaster sa prahom. Na Astridinom licu uočila je njezinu uznemirenost, bila je crvena (zajapurena) te je procijenila da je i razočarana njihovim susretom. Saznala je od Z da je okr. prostačio govoreći riječi "jebem ti mater" ili "jebem ti mrtvu mater", da ju je snimao, a kad ju je pitala "kako znaš da te je snimao", rekla joj je "nisam ja glupa znam zvuk snimalice". Dok joj je Z prepričavala događaj, vidjela joj je suze koje su tekle i pri tome je govorila da ona ništa nije tati napravila loše, pravdala se da nije ništa ružno rekla, te ju je pitala zašto je tata bio grub i ljut, ponavljajući kako ona nije ništa kriva. Svjedokinja je pridodala da nakon pravomoćne odluke, Z nije voljela ići na susrete s tatom, a kad bi je podsjetila da će se vidjeti s tatom, uvijek je reagirala na način da bi rekla "a joj", ili "moram li opet ići" ili slično.

Tijekom ispitivanja svjedoka, branitelj se grubo i otresito obrušio na opunomoćenicu zz mlt. optužujući je da sugerira svjedoku što da govori, u trenutku kada se svjedokinja samo okrenula prema odvjetnici, ali bez uspostave ikakvog razgovora, a branitelj je ustrajao da je to laž, inzistirajući da je postojala kratka komunikacija između svjedoka i punomoćnika oštećene.

Kad je svjedokinja pozvana od suda da pojasni dijelove svog iskaza, a posebno gdje se nalazila, svjedokinja je iskazala da se konkretno više ne može sjetiti je li predmetne zgode bila u kafiću ili u stanu. Naime, dok je Z bila na susretu s tatom, običavala je otići na kavu, ali je sigurna da je razgovor sa Z započela u stanu. Svjedokinja je ponovila da je o navedenom događaju saznala od Z ali je nastalu situaciju namjeravala smiriti pa joj je rekla da će s tatom razgovarati i to riješiti. Još je istog dana Vladi poslala poruku putem mobitela s namjerom da na miran način iskomunicira cijeli događaj, te je u poruci napisala da je čula od Z da je bio grub, da ga moli da ne bude više takvih događaja, nek se ubuduće ne ponavljaju ovakvi događaji. Naglasila je kako je namjeravala riješiti problem mirno s Vladom, bez policije. Međutim, AT joj je putem mobitela poslao poruku da ako misli da je bio grub nek se obrati nadležnim institucijama ili nek ide na policiju. Iz takve je poruke zaključila da nije raspoložen za mirno rješavanje ovog događaja, međutim, unatoč tome, nastavila mu je pisati poruku smatrajući da je dobro da se odvijaju susreti između njega i Z, međutim on ju je blokirao. Takvim njegovim ponašanjem, bila je zatečena, očekivala je i dalje da će taj problem zajedno iskomunicirati i da će ju "odblokirati", a bila je pomalo i razočarana njegovim ponašanjem, ali o tome nije govorila Z jer ju nije željela dodatno opterećivati. Pridodala je kako ne govori Z o odnosima između Vlade i nje, a posebno kad Z njima ne prisustvuje. S obzirom da ju AT nije odblokirao, "vagala je" kako da postupi, tim više što odlazak na policiju nije ugodan, niti je uobičajeno tražiti pomoć od policije, a posebno kad dijete treba voditi na policiju. Ipak, shvatila je da AT nije svjestan svojih postupaka, pa je prevagnulo da otiđe s Z na policiju, da bi ispričali policiji što se je dogodilo. Budući da ona nije prisustvovala predmetnom događaju, povela je Z, ali je cijelo vrijeme prisustvovala razgovoru između Z i djelatnika policije. Na upit branitelja kada su počeli problemi s uraslim noktom, svjedokinja je iskazala da su počeli još 2022.godine, međutim da su uspješno, kućnom njegom tada riješili nastali problem. Međutim, problemi su se ponovili 2023. godine, pa je ponovno pokušala riješiti problem na isti način kao i 2022. godine, kućnom njegom. Točno vrijeme nastanka problema s uraslim noktom u 2023. godine ne može odrediti. Na upit branitelja je li prijavila psovke policiji "jebem ti mrtvu majku, ista si kao svoja mater", svjedokinja je iskazala da se ne sjeća. Na upit branitelja svjedokinja je iskazala da je okr. viđao Z po dogovoru, i to čak i više od dosuđenih kontakata te je ona bila jako zadovoljna te joj je bilo drago jer iako sa Z nije živjela od drugog mjeseca života, bio je jako uključen u njezin život te je smatrala da su 8 godina uspješno surađivali odnosno da su uspješno razdvojili roditeljsku ulogu od partnerskih odnosa. Dakle, dolasci po Z, viđanja s njom, odlasci na roditeljske sastanke, briga o njezinom zdravlju, odlasci liječniku, odlasci na informacije, kupovina stana u neposrednoj njihovoj blizini, sve je ukazivalo na činjenicu da je AT bio doista uključen u život Z. Naglasila je da ju je AT pitao ima li što protiv da kupi stan dva kućna broja udaljen od njihove zgrade, a njoj je bilo drago što dijete neće provoditi vrijeme u autu te je zbog toga bila sretna. AT je redovno uplaćivao alimentaciju, te istu i sada uplaćuje sukladno odluci suda, a odnos između Z i oca funkcionirao je sve do 8-e godine tj. kako je Z rasla i pokazivala karakter, započeli su problemi u odnosu sa ocem. Na upit branitelja da opiše odnos između Z i okr u periodu njezinog odrastanja, svjedokinja je iskazala da se često Z vraćala sa susreta sa pričom da su se posvađali oko ručka ili da se tata ljutio jer je bila spora, a na kraju je izrazila želju da ne želi spavati kod tate niti se tamo kupati. Svjedokinja je iskazala da ju je bilo strah Vladine reakcije, tj. kako će on reagirati na prijedlog da Z kod njega ne spava, pa je predložila Z da ona kaže tati, međutim, kako ju je Z molila da to ona odradi, iznijela je problem Vladi i on je to prihvatio. Koliko mu je poznato, Z je dolazila Vladi u stan u kojem je živio sa svojim roditeljima. Misli da je u to vrijeme Z spavala sa tatom u istom krevetu, pa je tijekom odrastanja zaželjela da više ne spava kod tate i da se kupa doma, a sjeća se da bi se Z u to vrijeme znala potužiti da je tata bio grub prema njoj, jer bi povisio glas na nju, a naknadno je saznala od Z kako bi joj tata rekao neka joj ne kaže mami za njihove svađe jer će se ona naljutiti pa se više neće moći viđati. Na upit okrivljenika, svjedokinja je iskazala da je to saznala kad joj je slao glasovne poruke, tj. u 2022. godini.

Sud je zabranio branitelju pitanja koja se ne tiču predmeta postupka niti služe provjeri, dopuni i razjašnjenju iskaza svjedoka, (poput pitanja koja se tiču kontakata sa okrivljenikovom sestrom, kontakta sa okr. nakon prvostupanjske presude te prijavom suca Općinskog građanskog suda), a koja su upućena – kako to iskazuje branitelj okr. – radi utvrđivanja karaktera majke mlt. Z. Branitelj okr. prigovorio je u cijelosti istinitosti iskaza svjedoka, a što je detaljno elaborirao naknadno u podnesku od 23.06.2025. godine.

10. Svjedok ATC – prof. defektolog, socijalni pedagog je nakon propisnog upozorenja iskazala da predmetnom događaju nije prisustvovala, a imenovana je od Područnog ureda HZSR Pešćenica dana 06.07.2024. godine za voditeljicu kontakata pod nadzorom u predmetu ZT. Iskazala je da je prema Odluci predviđen susret između oca i mlt. Z dva puta mjesečno, po dva sata. Radi lakše komunikacije, a na svoju inicijativu, oformila je whats app grupu uz suglasnost oba roditelja u kojoj predlaže termine za susrete te se u istoj roditelji izjašnjavaju slažu li se ili ne za predložene termine. Kad potvrde termin, majka mi se javlja preko telefona da bi pitala Z želi li doći na susret s ocem ili ne želi. Naime, Z uvijek ima mogućnost izraziti svoju volju i na nju se ne smije vršiti prisila. Znala je pitati Z prilikom susreta, želi li doći na slijedeći susret, kada je već bio dogovoren termin, te je nekad Z izričito rekla da ne želi doći, a nekad je prihvatila da želi doći. Naglasila je da jednom mjesečno piše izvješće u kojem opisuje kako su izgledali susreti tijekom tog mjeseca, te stoji iza svega što je u njima iznijela. Na upit suda, svjedokinja je iskazala da je njezina uloga isključivo moderatora susreta u kojem brine da su Astridine potrebe udovoljene i da su zaštićena sva njezina prava tako da ne ulazi u karakteriziranje odnosa između Z i oca jer ona tamo ni nije postavljena u dijagnostičke svrhe. Naglasila je da otac AT tijekom održanih susreta s Z nikada nije ugrozio prava mlt. Z, bio je vrlo strpljiv, postavljao bi pitanja vezana za slobodno vrijeme, školu, iskazivao emocije u smislu: volim te, fališ mi… te mlt. Z nije opterećivao s događajem vezanim za sudske postupke niti bi spominjao majku. Kada je Z željela prekinuti susret ili nazvati majku, uvijek je udovoljila njezinoj želi, a ni otac se tome nije protivio. Pridodala je da su u kolovozu 2025. bila zakazana dva susreta, te je mlt. Z prisustvovala prvom i tada joj rekla da ne želi održavanje drugog susreta. Svjedokinja je iskazala da tijekom razgovora pokušava motivirati Z za susrete te joj ostavlja i slobodno vrijeme da razmisli želi li da se susret održi ili ne. Na upit Suda je li pita Z zašto ne želi vidjeti oca na slijedećem susretu, svjedokinja je iskazala da bi takvim pitanjem dodatno traumatizirala dijete a ne želi narušiti povjerenje djeteta. Na upit suda, svjedokinja je iskazala joj se Z ne povjerava, a kad dođe ranije, s njom razgovara o običnim, svakodnevnim temama. Na upit suda da opiše promjene koje primjećuje u odrastanju kod mlt. Z, svjedokinja je iskazala da kod Z vidi uredan razvoj međutim zaključuje da na susrete dolazi da ih odradi. Na upit branitelja vidi li kakav napredak u odnosima od početka nadziranih kontakata od srpnja 2024. godine, svjedokinja je iskazala da je svaki susret nepredvidiv, ali da je očevo ponašanje prema Z stabilno, uvijek pristojno, emocionalno toplo, međutim nije sigurna kako će se odvijati susreti između mlt. i oca u budućnosti. Na daljnja pitanja branitelja, svjedokinja je iskazala da koliko se sjeća otac nikad nije odgodio susret, a postoji mogućnost da je ona izašla iz prostorije (npr. radi kašljanja), međutim i tada bi ostala kraj otvorenih vrata te ih je uvijek imala pod nadzorom. Sudac je zabranio pitanje branitelja u svezi diktiranje okr. br. mobitela mlt. Z (a što je dio prijave iz 2024. godine – po tumačenju branitelja), jer isto nije predmet ovog postupka. Na daljnji upit branitelja, svjedokinja je opisala da na završetku susreta otac svaki put kaže Z nek zapamti da ju tata voli, da će sve proći, ali Z ne iskazuje emocije prema ocu tj. ne zagrli ga niti ga poljubi, nekad mu pri odlasku kaže bok, ali nekada ga niti ne pozdravi. Pridodala je, da je s obzirom na višestruke susrete kojima je prisustvovala, utvrdila da kad Z tijekom susreta samo šuti, tada neće niti pozdraviti oca, prekinut će susret i tražiti da se nazove majka, a kad je tijekom susreta sudjelovala u razgovoru, u pravilu će pozdraviti tatu pri odlasku. Svjedokinja je iskazala da nakon završenog susreta uobičajeno otprati dijete do majke (osim ako Z požuri i istrči), ali otac se uvijek zadrži u prostoriji do odlaska djeteta kako bi se izbjegle bilo kakve konfliktne situacije. Pridodala je da se okr. nakon susreta želi malo zadržati u sobi, kako bi omogućio da se Z i majka udalje iz prostora bez dodatnih susreta i eventualnih konflikata. Na upit suda kako izgleda susret kad Z šuti, svjedokinja je iskazala da u takvim situacijama ona pokušava potpitanjima motivirati Z na odgovor, dok otac s osmijehom, blagonaklono kaže "dobro Z ne moraš mi odgovoriti" te ju pokušava drugim pitanjima potaknuti na razgovor. Na upit branitelja, svjedok je iskazao da je okr. u početku dolazio na susrete sam, a u posljednje vrijeme dolazi u pratnji jedne muške osobe s kojom se pozdravi, nakon čega ode. Na upit branitelja da opiše ponašanje mlt. Z prema svjedokinji, ista je iskazala da Z povremeno prelazi na "ti" pa kad je upozori, to Z prihvati, a ponekad joj Z čak i zabrani da priča, pojašnjavajući to primjerom kad su susret imali u Mc Donaldsu, pa ju je pitala kako je i je li se veseli školi, a Z joj je rekla "pustite me da pojedem, razgovarat ćemo kad pojedem". Pridodala je da Z prema njoj ili ne iskazuje emocije ili pokazuje ljutnju. Naglasila je kako je čula od Z da ona ne bi ni došla na susret s ocem da ju mama nije nagovorila iako je ona nije izričito pitala potiče li ju majka na susret s ocem. Okrivljenik je komentirao kako navedena Astridina izjava je suprotna ponašanju majke ĆT u drugim sudskim postupcima.

Na inzistiranje branitelja okr. da svjedokinja ponovno opiše pratnju s kojom okr. dolazi na susrete i odlazi, a što je već u zapisniku uneseno, te mu je to i naglašeno, branitelj je nadmeno odgovorio da je to bitno radi "opće slike", koju nažalost ovaj sudac ne može shvatiti, dok pitanje u svezi prijave nasilja iz 2024. godine sudac istome nije dopustio, jer se ne tiče nasilja zbog kojeg se vodi cijeli ovaj postupak.

Na upit opunomoćenika z.z. žrtve nasilja u obitelji, svjedokinja je iskazala da je majka mlt. formalno suradljiva, odgovara na whats app grupu, dijete dovodi i odvodi, odgovara na pozive, zove na vrijeme, a na pitanje da pojasni što znači "formalno suradljiva" ista je iskazala da njena uloga nije da s majkom ulazi u nekakve druge odnose mimo organizacije susreta, kada majci govori o važnosti poticanja djeteta na susrete s ocem. Naglasila je kako je i ocu i majci mlt. Z rekla da se kod visoko konfliktnih razvoda treba uzeti dijete kao prioritet, te da trebaju zajednički razmišljati o dobrobiti i pravima svog djeteta, a razmirice ostaviti sa strane, navodeći da je uvijek bolje pronaći civilizirani način rješavanja problema mimo sustava. Također im je rekla da se radi o mjeri koja nije dobrovoljna i u kojoj najčešće nastrada dijete.

11. Podneskom od 03.03.2025. godine, okr. je na 15 stranica ukazao na "…. prvu lažnu prijavu ĆT za nasilje u 2013. godini…", izvlačeći izjave mlt. Z iz Nalaza i mišljenja Multidisciplinarnog tima Poliklinike te mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 24.03.2023. godine, analizirajući pritom protek vremena i radnje koje je poduzela DT. Nadalje, u istom konfrotira tvrdnje mlt. Z kako je dugo vremena bila kažnjavana od oca sa kontradiktornim izjavama DT koja prijavljuje istog zbog udaraca tijekom trudnoće i šamarčine u glavu dok je držala malo dijete, sa porukama o okr. kao divnom ocu. Nadalje, dopisima Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije i Rješenjem kojim se odbija izuzeće sutkinje Jasne Gazić Ferenčina nastoji proširiti predmet svoje analize na DT i njezinim sukobima sa svim institucijama. Poziva se na mišljenja stručnjaka iz Zavoda te Poliklinike da je mlt. Z pod utjecajem ĆT i da ne govori istinu, citirajući pri tome psihologijsku procjenu te mišljenje Zavoda i Poliklinike. Navodi kako DT svojim podnescima pokušava spriječiti donesenu odluku o viđanjima, ukazujući pri tome na nedosljednost njezinih izjava a u svezi poticanja mlt. na susrete. Nadalje se poziva na poruke ĆT upućene njegovoj sestri, tumači brigu koju je vodio o ŠT (baki ĆT), spominje kontakte sa DTC - kumom mlt. Z, pojašnjava odluku Miline majke koja je izražena u oporuci, opisuje kontakte (putem poziva i poruka) sa ČT – suprugom ĆT, poziva se na glasovnu poruku ĆT koja je snimljena zbog odgode redovnog godišnjeg pregleda mlt. kod ortopeda, predlaže saslušanje svjedoka VT i JTC – djelatnice Zavoda, a na okolnosti drskog Milinog ponašanja, predlaže saslušanje 50-ak osoba koje će pod zakletvom svjedočiti o njegovom karakteru, te posebno naglašavajući kako su svi stručnjaci koji su do sada procjenjivali Z donijeli načelno mišljenje da ne govori istinu i da je pod majčinim utjecajem. Nadalje, osvrće se na treću lažnu prijavu za nasilje, opisujući događaj od 24.09.2024. uz detaljni opis slijedećeg susreta pod nadzorom. Predložio je saslušanje Astridine odgojiteljice iz vrtića Montessori, gđu TT koja je rekla DT kako je se Z boji, učiteljicu FT kako bi potvrdila njegov angažman i uključenost oko školskih i izvanškolskih aktivnosti mlt. Z, Nadalje je razložio argumente u svezi konstantnih selidbi s djetetom, pozivao se je na fotografije druženja mlt. ZT sa okr. i njegovom obitelji s namjerom dokazivanja sreće i njihove privrženosti, kao i whats app korespondenciju sa mlt. Z i DT, te se osvrnuo na neke Astridine izjave pred institucijama ocjenjujući ih lažnim, izmišljenim, nesuvislim i bez smisla, pokušavajući ga ocrniti. Svoj je podnesak rezimirao zaključkom kako ima svoj život u kojem je sretan u svim pogledima osim u ovom, jer ima suprugu s kojom očekuje dijete, ima obitelj koja ga voli i koja mu je potpora, ima puno prijatelja, svi bližnji su mu zdravi, ima svoje hobije koji ga ispunjavaju, ima stabilan posao na kojem je cijenjen i od kolega i od nadređenih, ima apsolutno sve i samim time je životno apsolutno nelogično da bi imao ikakvu potrebu prijetiti, maltretirati ikoga i slično, a znakovito je da nikog nije maltretirao dok je bio samac, a kad je stupio u vezu da bi počeo maltretirati svoju bivšu partnericu s kojom je prekinuo vezu prije osam godina i svoje dijete koje voli više od svega. Zaključio je podnesak sa nadom da neće ispasti "žrtveno janje" zbog svih muškaraca koji su počinili zločin prema ženama, jer mu se čini da zbog toga mora uložiti znatno veće napore kako bi dokazao svoju nevinost. Na kraju krajeva DT nije niti svjesna što radi samoj sebi kad već ne razmišlja o drugima. Vještačenje će se dogoditi unatoč njenim pokušajima opstrukcije, a onda tko zna što može "isplivati" i koliko to može biti pogubno za nju samu. Radi nje same, svakako bi joj bilo puno mudrije da prekine s ovim što radi.

12. Podneskom opunomoćenika zz mlt. Z od 09.04.2025. naglašava se kako je žrtva konkretnog događaja mlt. ZT, iako se upravo majka zz djeteta DT, najviše spominje a s namjerom da okr. u svojoj obrani pokuša prebaciti krivnju i odgovornosti na nju, koja je bivša izvanbračna partnerica okr. i majka mlt. djeteta, negirajući svaki počinjeni prekršaj pa čak i onaj za koji je pravomoćno okrivljen. Cijeli fokus obrane isključivo je na DT, dok je dijete sporedna figura u cijeloj ovoj priči kao i njeni osjećaji i emocionalno stanje nakon svega. Protive se izvođenju svih predloženih dokaza budući nitko od predloženih svjedoka nema neposrednih saznanja o spornom događaju, a dostavljeni materijalni dokazi nisu relevantni za rješavanje spora jer se ne odnose na konkretni događaj. Osobni animozitet roditelja nema nikakve veze ili utjecaja na događaj, tim više jer majka nije niti bila prisutna događaju već joj je dijete prenijelo što se dogodilo. Svaki je roditelj dužan zaštititi dijete od bilo kakvog štetnog ponašanja pa čak i od drugog roditelja. Odnos okrivljenika s djetetom prije spornog događaja nije sporan niti bitan odnosno presudan jer koliko god netko eventualno imao dobre odnose ranije, isto ne znači da nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret.

13. Podneskom od 27.05.2025. okr. je dostavio dodatnu dokumentaciju i dokaze da nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret optužnim prijedlogom i to: izvješće HZSR, Područni ured Peščenica o obiteljskim prilikama i mišljenje od 20.05.2025. godine, podnesak zz mlt. u predmetu P Ob-721/2022, očitovanje okr. na podnesak ĆT od 24.04.2025. godine, uz njegovu analizu važnih odluka iz života ĆT povezujući te datume s njezinim reakcijama, tumačeći kako je Z, u to vrijeme donosila odluke koje su u biti plod osobne frustracije ĆT (zbog propalog braka, dok on u to vrijeme ima stabilnu vezu s budućom (sadašnjom) suprugom, a s kojom se Z odlično slagala), provlačivši tezu kako mlt. Z govori po nagovoru svoje majke.

14. Podneskom od 23.06.2025., okr. elaborira lažna svjedočenja ĆT prilikom njezinog ispitivanja, ukazujući kako ista pokušava opisom događaja manipulirati sudom, navodi da je " DT poslala Z s naputkom da pokuša isprovocirati njegovu reakciju, u čemu nije uspjela", nakon čega se javlja s docirujućim porukama, a ne normalnim pokušajem da se situacija normalno i ljudski iskomunicira, a takav obrazac ponašanja kod nje je stalno prisutan, pa ju je blokirao na whats upp-u a što je kod nje rezultiralo dodatnim bijesom." Nadalje, ukazuje na propuste suda prilikom ispitivanja zz mlt. jer su mu zabranjena pitanja koja su se direktno ticala istinitosti iskaza ĆT, poput pitanja o antibiotskoj masti koju je koristila za tretiranje uraslog nokta kao i da je DT u puno više navrata nego li je navedeno u Zapisniku, odgovarala na pitanje s "ne sjećam se", zbog čega je skrenuo pozornost na poznatu izreku koja kaže da onaj tko govori istinu ne mora imati dobro pamćenje.

15. Iz izvješća o uhićenju proizlazi da je okr. uhićen dana 20.04.2023. godine u 20.15 sati, a pušten je na slobodu dana 21. travnja 2023. godine u 14:45 sati.

16. Iz pravomoćne presude ovog suda br.Pp-11024/2022 od 26.06.2022. godine proizlazi da je okr. oglašen krivim za prekršaj iz čl.22.st.5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zbog psihičkog nasilja prema mlt. kćeri te je na istog primijenjena zaštitna mjera zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji mlt. kćeri ĐT u trajanju od 12 mjeseci.

17. U završnoj riječi okr. je ponovno iskazao da nije kriv te da na kraju ovog procesa to ponavlja s punim pravom, dostojanstvom i uvjerenjem. Protiv njega je pokrenuta teška, neosnovana i opasna optužba - optužba koja ne samo da je lažna, već je i duboko zlonamjerna. A razlog nije u činjenicama, jer ih nema, nego u povrijeđenom egu, u ljubomori, u mržnji prema tome što je krenuo dalje sa svojim životom i stvorio stabilnu vezu koja je kasnije rezultirala skladnim brakom u kojem uskoro očekuje i prinovu. Naglasio je da ovo nije pravda, već osveta. Izložio je ovom sudu ne pet, ne petnaest, već skoro stotinu dokaza. Neki su direktni, neki posredni, ali svi jasno i dosljedno ukazuju na jedno – da optužbe protiv njega nemaju baš nikakvo uporište. Predložio je desetke svjedoka, ljudi iz svog života, iz života djeteta, službene osobe koje više od nekoliko godina rade na njihovoj obiteljskoj situaciji, pa čak i članove obitelji osobe koja ga optužuje, čiji postupci jasno ukazuju tko u ovoj situaciji govori istinu, a tko laže. Ipak, s izuzetkom voditeljice mjere viđenja pod nadzorom, gđe ATC, njihov glas nije dopušten. Sud je odlučio da se oni ne čuju. Zašto se zanemaruje sve ono što ukazuje na njegovu nevinost? Zašto se čuje samo jedan narativ – osobe koji mu ruši život, koja ga želi isključiti iz života djeteta, osobe koja djetetu želi oduzeti pravo na oca i osobe koja se potpuno pogubila u svojim lažima, čemu su imali prilike svjedočiti na saslušanju iste. Cijelo vrijeme trajanja postupka dokazuje svoju nevinost umjesto da mu se dokaže krivnja, što je u suprotnosti s čl.28. Ustava RH. Nije zlostavljač ni kriminalac. Otac je, koji je bio prisutan, brižan, koji je bio i ostao zaštitnik svog djeteta. I danas stoji kao čovjek kojem je nepravda stavljena na leđa ne zato što je kriv, već zato što je lakše povjerovati u priču koja izaziva šok, nego u istinu koja zahtijeva razmišljanje. Možda je cilj ove optužbe bio da ga se slomi. Da se njegov karakter sruši. Da ga se ocrni pred sudom, pred društvom, pred vlastitim djetetom. Ali stoji ovdje uspravno jer zna da iza njega stoji istina. I ako postoji i najmanji trag pravde u ovoj sudnici, onda mora postojati i snaga da se prizna – da je ovaj slučaj zloupotreba sustava, a ne potraga za pravdom. Tužilaštvo se oslanjalo na pretpostavke i neprovjerene tvrdnje. Međutim, pretpostavke nisu činjenice. A pravo bi se moralo temeljiti na dokazima, ne na sumnjama. Ne traži milost. Ne traži suosjećanje. Traži pravdu. Jer sve što je donio pred ovaj sud su činjenice, dokazi i istina. I ako sud to ne vidi – onda ga neće osuditi jer je kriv, već jer je meta pogrješnog sistema i nečije osobne osvete. Odbacite ovu lažnu optužbu. Zbog njega, zbog istine i najviše – zbog djevojčice čije je djetinjstvo iskorišteno kao oružje u tuđim igrama. Ovaj proces ostavio je dubok trag na njegovom životu. Njegova bliža i šira obitelj je uznemirena, a on je godinama, koliko traje ovaj postupak, pod teretom nečega što nije učinio. Ali čak i u ovom trenutku vjeruje u pravdu i vjeruje da će Sud donijeti ispravnu odluku – zasnovanu na istini, a ne na strahu, pritisku ili predrasudama.

18. Punomoćnica oštećene je nakon provedenog postupka iskazala kako je utvrđeno da je okr. svojim postupanjem počinio djelo prekršaja kako mu se optuženjem stavlja na teret, te smatra da komparacija navoda majke oštećene i mlt. Z nije logična tim više što majka ima posredna saznanja o događaju, dakle iz iskaza Z saznaje o ponašanju okr. Nadalje, ukazuje da je mišljenje Centra sačinjeno na temelju posrednog saznanja te je na isto kao i na ukupan rad Centra oštećena uložila prigovor.

19. Nakon ovako provedenog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, iskaz mlt. Z i ostale provedene dokaze, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno. Sukladno utvrđenom činjeničnom stanju, sudac je izmijenio riječi kojima je okr. počinio psihičko nasilje prema mlt, na način kako je to navedeno u izreci ove presude, a time nije išao na štetu okr. niti je mijenjao identitet optužbe. Naime za ispunjenje prekršajnog djela psihičkog nasilja neophodna je posljedica koja se manifestira kao strah i uznemirenost, što čini biće djela prekršaja, a što je sadržano u optužnom prijedlogu. Stoga ovaj sudac smatra da izmjenom izgovorenih riječi iz optužnog prijedloga nije promijenjen objektivni identitet optužbe već je i dalje odlučivao u okviru optužnog prijedloga jer se radi o istom djelu. Valja naglasiti da su konkretnom događaju prisustvovali samo okr. i mlt. Z, pa stoga okr. obrana da je mlt. izmanipulirana od majke, da je iskaz mlt. neistinit, a ponašanje usmjereno radi provokacije, samo su pokušaji okrivljenika da izbjegne prekršajnoj odgovornosti. Okrivljenik je nekritično, isključivo iz vlastite perspektive opisivao događaje, vraćajući se na prošlost u kojoj je angažirano brinuo za mlt. Z, ne uvažavajući realnost i emocionalne reakcije svoga mlt. djeteta koje je mlt. proživjela nakon susreta sa ocem kao i životnu fazu kroz koju ista prolazi. Stoga sud nije prihvatio okrivljenikovo tumačenje Astridinog iskaza kao iz manipulirano ponašanje mlt. djeteta, jer se u konkretnom slučaju radi o događaju za koji je majka saznala posredno, od Z, te je još istog dana, majka DT pokušala riješiti problem sa okr. mimo sustava, jer mu šalje poruku u kojoj ga izvještava o onom što je saznala od Z (da je bio grub prema Z), sa molbom da ne bude takav i da ne koristi povišene tonove. Valja naglasiti da se percepcija djece razlikuje od odraslih, ali unatoč tome neprihvatljiv je argument okr. da dijete laže, jer ono govori o događaju koji je na svojstven način proživjelo, a koji je u njemu izazvalo osjećaj straha, boli i dr. Nesporno je utvrđeno da je majka poslala poruku okr. radi razjašnjenja događaja o kojem je saznala od Z, a okrivljenikovo objašnjenje da se ne radi o normalnom ponašanju već o docirajućim porukama potvrđuje da okr. nema kritički odnos prema stvarnosti, mlt. Z ne doživljava ozbiljno, već događaje koji su za nju vezani, preusmjerava na majku mlt. tražeći u njima zlu namjeru, provokaciju i manipulaciju, umjesto da svu svoju pažnju usmjeri na izdizanje iz razmirica, kako bi zajedno razmišljali o dobrobiti i razvoju svoga djeteta. Nadalje, nesporno je da se mlt. nalazi između snažno suprotstavljenih i polariziranih roditelja, međutim, iz postupanja mlt. zaključuje se da je majka mlt. stvorila takav ambijent u kojem radi na izgradnji povjerenja, uvažavanja, iskrenosti te u kojem se mlt. Z osjeća sigurno reći istinu te je podržana. Sud je iskaz mlt. Z cijenio vjerodostojnim jer je sporni događaj mlt. Z opisala prikladno dječjoj dobi, detaljno, bezazleno i neiskvareno, pokazujući pri tome osjećaje prema ocu kao i osjećaje kroz koje je prolazila (ljubav, strah, nesigurnost, ucjena - "jer voli svoga oca, ali ne želi lagati u snimalicu" jer zašto bi to rekla kad nije lagala, a laganje je grijeh"), kao i težinu ponovnog prisjećanja na sporni događaj. Sud smatra da postupanje okr. u kojem zanemaruje proživljeno iskustvo mlt. Z, istu dodatno viktimizira, pa ne začuđuje da je uspostava kontakata pod nadzorom teška, mučna, jer je očito da je roditeljski odnos između oca i mlt. D opterećen optužbama, zamjerkama i nepovjerenju, budući da nije pročišćen priznanjem eventualnih propusta, pomirenjem i oproštenjem. Izgovorene riječi okr. koje je uputio mlt. Z neprimjerene su, izlaze iz odgojnih okvira, a izazvane posljedice opisuje mlt. Z u svojem iskazu kada govori da ju je bilo strah, da joj nije bilo ugodno te da je počela plakati. Nadalje, okr. je primivši mlt. Z za nadlakticu njezine ruke, izazvao kod nje bol i time manifestirao fizičko nasilje, a nagovaranje i snimanje mlt. Z protivno njezinoj volji, pokazuje da okr. ne poštuje autonomiju mlt. Z, tj. njezino pravo da iznese svoje mišljenje i da to okr. poštuje. Stoga sud smatra da je činjenično stanje potpuno utvrđeno, te da okr. kao odrasli čovjek treba preuzeti odgovornost za odnos sa djetetom.

20. Slijedom svega navedenog, ovaj sud je nakon provedenog postupka, nedvojbeno utvrdio da je okr. izgovarajući grube riječi navedene u izreci ove presude i snimanjem mlt. kćeri bez odobrenja, izazvao kod nje osjećaj straha i uznemirenosti, a primivši ju svojom rukom za njenu nadlakticu, pri čemu joj je nanio bol, počinio fizičko nasilje prema istoj, odnosno ispunio obilježje prekršaja iz čl.10.toč.1. i 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Budući da je okr. već bio pravomoćno kažnjen za nasilje prema mlt. kćeri, opisanim postupanjem ponovio je nasilje, pa ga je trebalo kazniti sukladno čl.22.st.6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

21. Za prekršaj iz čl. 22.st.6. Zakona o zaštitit od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna u iznosu od najmanje 2.250 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 80 dana.

22. Prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, sudac je cijenio činjenicu da je okrivljenik već prekršajno kažnjavan za ovu vrstu prekršaja (a kako to proizlazi iz prekršajne evidencije), pa mu je za počinjeno djelo prekršaja izrečena kazna zatvora u trajanju od 80 dana, kako je to određeno zakonom da bi se ukazalo na ozbiljnost počinjenog prekršaja, te neprihvatljivost ovakvog postupanja prema djetetu, a primjenom čl.44.st.1.i st.2. Prekršajnog zakona, na istog je primijenio uvjetnu osudu tako da se ista neće izvršiti pod uvjetima određenim ovim Zakonom, jer je sud uvjerenja da se i bez izvršenja kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, tj. da će istom djelovati na okrivljenika da ubuduće ne čini prekršaje ove vrste. Sukladno čl.40. PZ-a, okrivljeniku je u izrečenu zatvorsku kaznu uračunato vrijeme kada je okr. bio lišen slobode u uhićenju po policiji i u zadržavanju po ovom sudu u trajanju od 2 dana.

23. Ovaj sud je okr. izrekao zaštitnu mjeru zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja žrtve nasilja u obitelji mldb. ZT sa prijavljenim prebivalištem na adresi u [adresa], u trajanju od dvanaest mjeseci (12 mjeseci), a kako je to u izreci navedeno, a ista se neće izvršiti budući je u trajanje ove mjere uračunato vrijeme određivanja i produljivanja mjere opreza zabrane približavanja djetetu mlt. ZT, u ukupnom trajanju od dvanaest mjeseci.

24. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okr. proglašen krivim, to je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

Zagreb, 08. listopada 2025. godine

Zapisničar

Sudac

Ivana Pavić

Zrinjka Matijević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik AT, [adresa],

2. Branitelju okr. Vladimir Rađenović, Jastrebarsko, Antuna Mihanovića 14,

3. tužitelju, PUZ, IV Policijska postaja Zagreb,

4. zakonskom zastupniku žrtve mldb. ZT, [adresa],

5. odvjetnici zakonske zastupnice Mile Mijić, odvjetnica Marija Tabain, Zagreb, Otona Kučere 3,

6. Hrvatski zavod za socijalnu skrb, PU Maksimir

7. pismohrana, ovdje