Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: P-185/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Varaždinu, po sutkinji Karmen Ošpuh, u pravnoj stvari tužitelja ČI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu, Braće Radića 6, protiv 1. tužene MI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]. tuženika BI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupani po punomoćnici Ivani Moravec, odvjetnici iz Varaždina, Braće Radića 6, radi činidbe, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave održane dana 4. rujna 2025. u prisutnosti punomoćnica stranaka, 8. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom i eventualno kumuliranim tužbenim zahtjevom koji glase:

"I. Nalaže se tuženicima MI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i BI (Vladi) Bariću, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da solidarno u roku od 30 dana, radi uspostave prijašnjeg stanja i stabilizacije zapadnog dijela čkbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 5023 m2, kuća sa 134 m2, gospodarska zgrada sa 59 m2, gospodarska zgrada sa 65 m2, gospodarska zgrada sa 46 m2, gospodarska zgrada sa 30 m2, gospodarska zgrada sa 36 m2, voćnjak sa 2778 m2, dvorište sa 1875 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tužitelja ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], na navedenoj čestici tužitelja, kao i na čkbr. [katastarska čestica] Voćnjak u Čukovcu sa 1960 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu prvo i drugo tuženika svakoga u jednoj polovini (1/2) prava vlasništva, izvedu sljedeće radove na sljedećim mjestima iz Skice izmjere stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove SI, dipl.ing.geod. od 23. listopada 2017. godine:

- demontaža i deponiranje postavljenog žičanog pletiva od tč. 12 do tč. 32 duljine 81 metar

- uklanjanje i deponiranje 11 komada nagnutih betonskih stupova od tč. 18. do tč. 28

- uklanjanje improvizirano postavljene metalne ograde duljine 26,4 metara od tč. 1 do tč. 11

- otkop izvedenog nasipa te odvoz materijala čije bi truljenje ili deformacija moglo uzrokovati slijeganje u količini od 45 m3 od tč. 17. do tč. 29

- čišćenje podloge od tvari čije bi truljenje ili deformiranje moglo uzrokovati slijeganje od tč. 17. do tč. 29

- izvođenje "stepenovanja" sukladno Skici 1 sa stranice 7/12 iz Vještačkog nalaza i mišljenja Ruking d.o.o. iz listopada 2019.g. duljine 36 metara od tč. 17 do tč. 29

- izvođenje nasipa sukladno istoj Skici 1 sa kvalitetnim materijalom iz iskopa od tč. 17. do tč. 29. u količini 90 m3

- postava 11 komada deponiranih betonskih stupova od tč. 18. do tč. 28

- montaža deponiranog žičanog pletiva na betonske stupove od tč. 12 do tč. 32 duljine 81 metar

- uređenje površine nasipa busenjem raslinja od tč. 17. do tč. 29. duljine 36 metara te da u istom roku solidarno nadoknade tužitelju ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] trošak parničnog postupka

Nalaže se tuženicima MI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i BI (Vladi) Bariću, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da prestanu uznemiravati tužitelja ČI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] u vršenju vlasničko pravnih ovlasti u odnosu na njegovu nekretninu čkbr. [katastarska čestica] [adresa] sa 5023 m2, kuća sa 134 m2, gospodarska zgrada sa 59 m2, gospodarska zgrada sa 65 m2, gospodarska zgrada sa 46 m2, gospodarska zgrada sa 30 m2, gospodarska zgrada sa 36 m2, voćnjak sa 2778 m2, dvorište sa 1875 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da solidarno u roku od 30 dana na navedenoj čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] Voćnjak u Čukovcu sa 1960 m2 iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u suvlasništvu prvo i drugo tuženika, svakoga u jednoj polovini (1/2) dijela prava vlasništva, izvedu sljedeće radove na sljedećim mjestima iz Skice izmjere stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove SI, dipl. ing. geod. od 23. listopada 2017. godine:

- demontaža i deponiranje postavljenog žičanog pletiva od tč. 12 do tč. 32 duljine 81 metar

- uklanjanje i deponiranje 11 komada nagnutih betonskih stupova od tč. 18. do tč. 28

- uklanjanje improvizirano postavljene metalne ograde duljine 26,4 metara od tč. 1 do tč. 11

- otkop izvedenog nasipa te odvoz materijala čije bi truljenje ili deformacija moglo uzrokovati slijeganje u količini od 45 m3 od tč. 17. do tč. 29

- čišćenje podloge od tvari čije bi truljenje ili deformiranje moglo uzrokovati slijeganje od tč. 17. do tč. 29

- izvođenje "stepenovanja" sukladno Skici 1 sa stranice 7/12 iz Vještačkog nalaza i mišljenja Ruking d.o.o. iz listopada 2019.g. duljine 36 metara od tč. 17 do tč. 29

- izvođenje nasipa sukladno istoj Skici 1 sa kvalitetnim materijalom iz iskopa od tč. 17. do tč. 29. u količini 90 m3

- postava 11 komada deponiranih betonskih stupova od tč. 18. do tč. 28

- montaža deponiranog žičanog pletiva na betonske stupove od tč. 12 do tč. 32 duljine 81 metar

- uređenje površine nasipa busenjem raslinja od tč. 17. do tč. 29. duljine 36 metara i time uklone uzroke koji dovode do destabilizacije zapadnog dijela gornje nekretnine tužitelja i urušavanja zemlje i ograde sa gornje nekretnine tužitelja na gornju nekretninu prvo i drugo tuženika

II. Nalaže se I i II tuženicima da prestanu uznemiravati tužitelja u vlasništvu njegove čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na način da u roku od 15 dana solidarno odstrane zakorovljeni gustiš sa višegodišnjim divljim raslinjem i korovom koji je u Skici izmjere stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove SI, dipl.ing.geod. od 23. listopada 2017. ucrtan na području čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koji je zatvoren pravcima koij se protežu između točaka S1-S2-S3-S4 i na taj način uklone uzroke koji dovode do zasjenjivanja i pristupa glodavaca i drugih štetnih životinja na gornju nekretninu tužitelja.

III. Tuženici su dužni solidarno nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženima troškove parničnog postupka u iznosu od 3.025,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 8. listopada 2025. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećano za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tuženika radi poduzimanja radnji potrebnih da se dio čkbr. [katastarska čestica] – vlasništvo tužitelja, koji se urušava, dovede u stanje u kojem se nalazio prije urušavanja i da se stabilizira, kao i da se ograda na istoj nekretnini tužitelja dovede u stanje u kojem se nalazila prije urušavanja i da se stabilizira. Nakon provedenog građevinskog i geodetskog vještačenja, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev kao u izreci (list 99 spisa) te eventualno kumulirani zahtjev. Naime, da su tuženi suvlasnici svaki u 1/2 dijela susjedne čkbr. [katastarska čestica], a da su prvo i drugo tužene odnosno prednik 2. tužene NI putem tuženika BI **.**.2013. izvršili oranje na svojoj nekretnini pri čemu je odstranjena kosina koja je podržavala nekretninu tužitelja i koja se zbog toga počela urušavati jer se nalazi poviše nekretnine tuženika. O tom događaju da je odmah obavijestio policiju gdje je policija u zapisniku zabilježila da postoji mogućnost da se ograda tužitelja uruši zbog mogućnosti klizanja zemlje. Prije odstranjena kosine, da je tužitelj na vrh te kosine postavio svoju ogradu za žičanim pletivom i sa betonskim ukopnim stupovima, da je ogradu uvukao u svoju nekretninu radi toga da se bi po kosini kopao rupe za stupove koji bi ju mogli destabilizirati. Tužitelj da je kosinu uredno kosio i održavao čistom jer bi šikara mogla biti izvor bolesti vinove loze, ali da su tuženi usprkos tome odstranili kosinu pa je došlo do urušavanja njegove nekretnine sa ogradom. U pogledu osnova tužbenog zahtjeva, poziva se na odredbu čl. 109. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravnima i odredbu čl. 1085. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.

2. U odgovoru na tužbu tuženik BI stavlja prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što nije vlasnik čkbr. [katastarska čestica], a on da je samo po nalogu OI i MI i za njihovu korist vršio određene fizičke poslove. Tužene i njihovi prednici da su svoju nekretninu uvijek orali i obrađivali, ali nekretnina tužitelja nije nikada imala takvu visinsku razliku kakva danas postoji. Naime, ta razlika je bila zanemarujuća u vidu blagog pada prema nekretnini tuženih, ali je prije nekoliko godina tužitelj umjetno napravio sadašnju visinsku razliku time što je dao navoziti cijelu svoju susjednu nekretninu pa se zemlja navozila kroz mjesec dana svakog dana. Tužitelj da je naknadno napravio na rubu svoje nekretnine ogradu sa betonskim stupovima i žicom, a da prethodno ni na koji način nije osigurao tu umjetnu škarpu, a osoba koja je radila ogradu napravila je malu kosinu prema nekretnini tuženih koja je prešla i na nekretninu tuženih, a da je ostala zemlja na kojoj se ukorijenio korov kojeg su oni kosili i to uglavnom ručnom kosom. Na najnižem dijelu nekretnine tužitelja da se slijevaju oborinske vode i s njegove nekretnine i sa obližnje ceste, a tužitelj je na to mjesto i to na nekretninu tuženika stavio staru željeznu ogradu, ali se oborinska voda i dalje slijevala i odnosila zemlju i ogradu, pa kako je voda gurala zemlju i staru ogradu, a star ograda je bila vezana uz novu, to je povukla za sobom i betonske stupove i žičanu ogradu pa je isključivo tužitelj kriv za ovu situaciju jer je napravio veliku visinsku razliku, a pri tome nije osigurao škarpu od oborinskih voda. Time nastaje šteta na oranici tuženika tako da velik dio njihove nekretnine nije moguće obraditi, a voda koja se slijeva sa nekretnine tužitelja, plavi i nekretninu drugog susjeda. Osporavaju da ne bi održavali dio svoje nekretnine uz ogradu tužitelja, osim u bijelu gdje je vododerina i gdje je stara ograda koja onemogućava košnju, ali koliko mogu uređuju i taj dio i to samo do međne linije, a dalje preko te linije pa do ograde tužitelja, da se ne usuđuju zalaziti. Da bi došlo do zaraze vinove loze sa američkim cvrčkom, to nije potrebno drvo Č, nego izravan kontakt između kukca i tkiva vinove loze.

3. Sud je u dokaznom postupku pročitao z.k. podatke, prijepis događaja PP Ludbreg od 2. prosinca 2013., fotografije sa lica mjesta, skicu uređene međe u ovosudnom predmetu R1-76/14 od 3.6.2015., Rješenje Županijskog suda u Varaždinu br. Gž-2180/15-2 od 26. travnja 2016, članak sa lista 22 -23 spisa, fotografije sa lista 39, vještački nalaz stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove PI iz listopada mjeseca 2017., nalaz i mišljenje građevinskog vještaka Ruking d.o.o. iz Varaždina, saslušan je tužitelj te tuženi, vještak II i svjedok UI, te dopuna nalaza građevinskog vještaka i Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Krune Radašić iz Ludbrega, broj O-1352/2022-5 od 18. kolovoza 2022,

4. Između stranaka činjenično nije sporno da je tužitelj vlasnik čkbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjaka, dvorišta, kuće i gospodarskih zgrada, ukupne površine 5023 m2, upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tužena MI vlasnica susjednih nekretnina čkbr. [katastarska čestica], u naravi voćnjaka, kuće i dvorišta od 2827 m2 upisane u z. k. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno ni to da je tužitelj u proljeće 2010. godine na svoju nekretninu zasadio vinovu lozu, a prije toga postavio je ogradu u vidu betonskih stupova i žičanog pletiva, a 2013. godine došlo je do urušavanja ograde.

5. Sporno je između stranaka da li je tuženi MI BI pasivno legitimiran u ovom sporu te da li je do djelomičnog rušenja ograde tužitelja u dijelu vinograda došlo radnjama tuženih u vidu oranja i drugih zahvata koje navodi tužitelj u stranačkom iskazu – prskanje korova na dijelu nekretnine tužitelja pa ne raste trava koja bi sprječavala micanje terena. Sporno je i to da li je osnovan eventualno kumulirani zahtjev kojim tužitelj traži od tuženih da odstrane zakorovljeni gustiš i korov i na taj način ukloni uzroke koji dovode do zasjenjivanja i pristupa glodavaca i drugih štetnih životinja na nekretninu tužitelja.

6. Prema nalazu građevinskog vještaka Ruking d.o.o. iz Varaždina proizlazi da je vizualnim pregledom vidljivo kako je došlo do klizanja nasutog terena prema čestici tuženika zajedno sa betonskim ogradnim stupovima između kojih je razvučeno žičano pletivo i da je ukupna dužina nagnutog dijela ograde 30 metara. Ispod tog nagnutog dijela ograde da su vidljivi improvizirano postavljeni metalni ogradni paneli čija je primarna svrha pokušaj stabilizacije nasipa na dijelu najveće denivelacije terena, a njihova je dužina 26,50 metara. Cijela metalna konstrukcija nagnuta je prema nekretnini tuženih u smjeru klizanja terena. U dopuni nalaza ističe da je temeljenje betonskih stupova izvedeno na dubini od oko 70-80 centimetara mjereno od kote višeg dijela terena, da su betonski stupovi ubetonirani proizvoljno pri čemu se nije pazilo na način i tehnologiju betoniranja pa je vidljivo da svaki stup ima drugačiji betonski omotač pa zaključuje da je temeljenje betonskih stupova izvedeno tehnologijom i načinom koji je dostatan za temeljenje takovih stupova na ravnom terenu bez denivelacije. Kako u konkretnom slučaju srednja vrijednosti denivelacije iznosi 1,25 metara, a maksimalna vrijednost 1,40 metara, to da je bilo nužno izvršiti temeljenje stupova na puno nižu kotu od postojeće, a svakako niže u odnosu na nižu kotu terena uz betonski stup, te je bilo potrebno izvršiti "ubetoniravanje" stupova na donjoj i na gornjoj koti temeljenja uniformno. Vještak je saslušan na ročištu 7. rujna 2020.. Naveo je da stabilizacija terena metalnom ogradom ne predstavlja način u skladu sa pravilima struke kojim se takvi tereni stabiliziraju. Također je mišljenja da stvoreni kanal koji je napravljen na jugozapadnoj strani tužiteljeve nekretnine ne odvodi svu količinu oborina sa te nekretnine, a posebno sa njezinog suprotnog dijela pa se gravitacijski određena količina padalina slijeva na nekretninu tuženika. Saslušan na ročištu 4. rujna 2025. vještak decidirano navodi da je isključivi uzrok rušenja ograde tužitelja, nekvalitetno postavljena ograda u dijelu denivelacije terena, dok u ostatku nekretnine gdje nije došlo do nasipavanja terena, stupovi su ostali gotovo u ravnini postavljanja. Načelno, da svako potkopavanje terena, a to može biti i oranjem, može dovesti do destabilizacije terena, a posebno ako je on nasipan i ukoliko se ukloni raslinje i drugi prirodni elementi koji sprječavaju eroziju. U konkretnoj situaciji kada temeljenje stupova nije izvedeno u skladu sa pravilima struke, a i svi drugi čimbenici poput odstranjivanja raslinja na pokosu, da su samo ubrzali ono što bi se dogodilo vrlo vjerojatno i bez takvih radnji. Sam pokos da je trebao biti četiri metra širine na kojem ne bi trebalo izvršavati bilo kakve aktivnosti, dok je u konkretnom slučaju tužitelj postavio ogradu uz sam rub pokosa. Konačno, da utuženo oranje nije u uzročnoj vezi sa rušenjem ograde, već da je moguće da je i uslijed proteka godina od postavljanja ograde i nasipavanja terena, naprosto gibanjem terena došlo do urušavanja na susjednu nekretninu.

7. Svjedok UI navodi da je nekretninu tužitelja navozio zemljom 2008. ili 2009. godine, a da je ta nekretnina u odnosu na susjednu već bila viša za nekih 50-70 centimetara, a kada je završio sa navozom i ravnanjem, da je tužitelj kupio žičano pletivo koje mu je položio na škarpu i na to je još stavio 15-20 centimetara zemlje kako bi škarpa mogla zadržati zemlju. Povrh nekretnine tužitelja da je povišeni teren i cesta sa kojih dijelova se slijevaju oborinske vode i da je zato postojala opasnost da zemlja ne otklizi prema susjednoj nekretnini, a o postavljanju betonsko-žičane ograde nema saznanja. Po njegovoj slobodnoj procjeni da je širina škare bila oko 1 metar maksimalno prema susjednoj nekretnini.

8. Imajući u vidu da je građevinski vještak kao isključivi razlog djelomičnog urušavanja betonskih stupova i žice između njih sa nekretnine tužitelja prema nekretnini tuženika, naveo nekvalitetno temeljenje betonskih stupova dakle protivno pravilima struke i to na višim kotama u razini odnosno visini nasipa i time što je ograda postavljena uz sam rub pokosa, a što potvrđuje i svjedok UI u smislu da je širina pokosa bila maksimalno 1 metar prema susjednoj nekretnini, tada nema uzročno-posljedične veze između radnji tuženih u vidu obrade njihove nekretnine oranjem i sličnim radnjama i štetne posljedice na nekretnini tužitelja u vidu rušenja njegove betonsko-žičane ograde.

9. I tuženi BI u svojem iskazu navodi da je između ovih susjednih nekretnina stranaka postojao blagi pad sa nekretnine tužitelja prema nekretnini tuženih da bi kasnijih godina tužitelj dao navoziti zemlju za daljnjih 80 centimetara do 1 metar, pri čemu je prvo postavio ogradu, a nakon toga sadio vinovu lozu. Poznato mu je da je 2-3 godine nakon postave ograde došlo do njezinog rušenja u vidu pomicanja na susjednu nekretninu, a po njegovoj procjeni razlog pomicanja stupova jesu oborinske vode uz nestručno postavljene stupove. Navodi da nije mogao izorati cijelu susjednu nekretninu jer je tužitelj na jedan dio položio žicu i metalne panele. Također tvrdi da susjednu nekretninu uredno tuženi održavaju i to na jednoj dijelu sade kukuruz, a na drugom dijelu koji ne obrađuju, redovno ruše stabla bagrema kada porastu. Osim toga, u dijelu gdje raste bagrem, tužitelj nema zasađenu vinovu lozu, a micanje žice koju je zakačio prilikom oranja nije dovelo do pomicanja terena jer je ta žica bila položena na nekretnini tuženih. Također da je orao do kuda je mogao, a traktorom nije mogao doći na cijelu susjednu nekretninu radi škarpe i žice u donjem dijelu ograde i metalnih panela koje je postavio sam tužitelj.

10. Protivno mišljenju vještaka i tuženih, tužitelj tvrdi da je do rušenja ograde u dijelu vinograda došlo uslijed obrađivanja traktorom susjedne parcele i to od strane tada 3. tuženika FI, a isključuje kao razlog rušenja ograde pomicanje terena uslijed oborinskih voda i nestručno postavljenih betonskih stupova.

11. Imajući u vidu da je građevinski vještak stručan i objektivan te da je isključio mogućnost rušenja stupova tužitelja uslijed bilo kakvih radnji tuženih na njihovoj nekretnini, a tužitelj drugim dokazima nije uspio dovesti u sumnju zaključak vještaka o nestručno izvedenom betoniranju stupova kao i isključivom uzroku njihovog rušenja nekoliko godina nakon postave, to je tužbeni zahtjev u cijelosti odbijen. U odnosu na eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, a i dio tužbenog zahtjeva gdje tužitelj traži uređenje površine nasipa busenjem raslinja i gdje traži da tuženi odstrane zakorovljeni gustiš sa višegodišnjim divljim raslinjem i korovom prema skici stalnog sudskog vještaka za geodetske poslove, koji je zatvoren pravcima između točaka S1-S2-S3-S4 i na taj način uklone uzroke koji dovode do zasjenjivanja i pristupa glodavaca i drugih štetnih životinja na nekretninu tužitelja, tužitelj nije dokazao da tuženi ne održavaju svoju susjednu nekretninu, i da to eventualno raslinje na njihovoj nekretnini čini štetu njegovim poljoprivrednim nasadima. Novinski članak iz stručnog časopisa zasigurno nije dokaz uzročno – posljedične veze moguće bolesti na njegovom vinogradu i raslinja ne nekretnini tuženih. Na fotografijama lica mjesta ne vidi se nikakvo raslinje koje bi bacalo sjenu na vinograd tužitelja.

12. Prema odredbi čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17; dalje: ZV), ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane. Pri tome mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari (st. 2.). U konkretnom slučaju tužitelj nije dokazao da su ga tuženi uznemiravali u njegovom vlasništvu. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženika FI koji nije bio niti suvlasnik, a niti je u trenutku zaključenja glavne rasprave vlasnik čkbr. [katastarska čestica], za navesti je da je u parnici koju pokreće vlasnik zbog uznemiravanja prava vlasništva pasivno legitimirana i osoba koja je čin uznemiravanja izvršila po nalogu treće osobe, a sam tuženi BI navodi da je obrađivao tu nekretninu po nalogu MI i njezine majke OI.

13. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom čl. 154. st. 1. u svezi s čl. 155. ZPP-a, stanjem spisa i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženima je priznat trošak sastava odgovora na tužbu, zastupanja na ročištima 22.3. i 6.6.2017., zastupanje na očevidu 26.10.2017.,8.1.2020., 7.9.2020., 18.2.2021. (očevid) i zastupanje na ročištu 4.9.2025. u iznosima od po 220,00 EUR (temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife i Tbr. 40. toč. 1. Tarife), sastav podnesaka 14.3.2019., 4.5.2020., 28.5.2021. u iznosima od po 220,00 EUR, PDV 605,00 EUR, ili ukupno 3.025,00 EUR.

Varaždin, 8. listopada 2025.

Sutkinja

Karmen Ošpuh

Uputa u pravnom lijeku:

Protiv presude stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1) Punomoćnica tužitelja – Jasmina Tot Solina, odvjetnica u Varaždinu, Braće Radića

2) Punomoćnica tuženika – Ivana Moravec, odvjetnica u Varaždinu, Braće Radića 6