REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZLATARU

STALNA SLUŽBA U KRAPINI

Krapina, Trg dr. Mirka Dražena Grmeka 1

Poslovni broj: Pn-363/2022-60

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V ATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, po sutkinji Jasmini Božić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Gordan Škare, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Zavarovalnica Sava, Zavarovalna družba d.d., Slovenija, Maribor, Cankarjeva ulica 3, Sava osiguranje d.d.- Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, OIB: 45237012600, zastupan po pun. Dejanu Kuhariću, odvjetniku iz Ludbrega, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 9. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika stranaka, 8. listopada 2025. donio je, objavio je i

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku, Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Sava osiguranje, d.d. – Podružnica Hrvatska, da isplati tužitelju, SL, iznos od 1.888,75 EUR, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 24.05.2022. godine do dana 31.12.2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 01.01.2023.g. do dana isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena te da mu naknadi parnični trošak uvećan za zakonske zatezne kamate tekuće od presuđenja do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s djelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 1.471,33 EUR-a kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku Sava osiguranje d.d. - Podružnica Hrvatska, Zagreb, R. Frangeša Mihanovića 9, da tužitelju SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.759,71 €, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku 8. listopada 2025., pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi tvrdi da je 08.03.2022. godine nastradao u prometnoj nesreći koja se dogodila u Zagrebu, na kolniku Avenije Marina Držića, prilikom upravljanja skuterom reg. oznake i broja [registarska oznaka] lijevom prometnom trakom u smjeru sjevera, kada mu je vozilo reg. oznake i broja [registarska oznaka], kojim je upravljao ŠL desnom kolničkom trakom u istom smjeru, skretanjem ulijevo bez upaljenih pokazivača smjera oduzelo prednost prolaska, a to sve uslijed pokušaja vršenja nepropisne radnje u prometu na tom dijelu prometnice (polukružno okretanje radi vraćanja na Aveniju Marina Držića u smjeru juga). Opisanim postupanjem tužitelj je zadobio tjelesne ozljede te mu je uslijed navedenog povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje. U vrijeme nastanka predmetne prometne nesreće vozilo reg. oznake i broja [registarska oznaka] bilo je osigurano kod tuženika temeljem police osiguranja od automobilske odgovornosti br. 470809081. U predmetnoj prometnoj nezgodi tužitelj je zadobio tjelesne ozljede zbog kojih mu je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na fizičko i duševno zdravlje s obzirom da je u štetnom događaju zadobio ozljede zbog kojih je morao primati liječničku pomoć. U trenutku i nakon ozljeđivanja tužitelj je pretrpio intenzivni strah i jake bolove, a nakon ozljeđivanja bila mu je potrebna tuđa pomoć i njega. Radi predmetnog ozljeđivanja tužitelj je trpio te i nadalje trpi znatne tegobe koje utječu na njegov svakodnevni život i aktivnosti. Tužitelj je uslijed predmetne prometne nesreće bio privremeno nesposoban za rad od 08.03.-31.03.2022.g. te je zbog toga gubio na zaradi, uništene su mu stvari (odjeća, obuća, mobitel – Alcatel 1SE), a ujedno bio primoran snositi i troškove vezane uz liječenje. Tužitelj se obratio tuženiku odštetnim zahtjevom usmjerenim na naknadu cjelokupne pretrpljene imovinske i neimovinske štete, koji je tuženik zaprimio dana 24.05.2022. godine te je tužitelju ponudio i potom i isplatio iznos od 8.670,18 KN s osnova naknade štete, od kojeg se iznosa 170,18 KN odnosi na naknadu štete u vidu troškova liječenja, a preostali iznos od 8.500,00 KN na naknadu pretrpljene neimovinske štete i troškova tuđe pomoći i njege, a kojom isplatom tužitelju nije naknađena cjelokupna pretrpljena šteta. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže da sud nakon provedene glavne rasprave donese presudu prema preciziranom tužbenom zahtjevu od 13. ožujka 2025.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje štetni događaj, pasivnu legitimaciju te činjenicu da je vozilo registarskih oznaka [registarska oznaka] na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 470809081 kojim je pod utjecajem alkohola upravljao ČL, [adresa]. Slijedom navedenog, predlaže se istoga obavijestiti o parnici i pozvati na miješanje. Tuženik opreza radi osporava isključivu odgovornost svog osiguranika obzirom da ima saznanja da obvezni prekršajni nalog protiv osiguranika tuženika nije pravomoćan te slijedom navedenog predlaže Naslovnom sudu pribaviti podatak o pravomoćnosti Obveznog prekršajnog naloga izdanog ČL od strane Policijske uprave Zagrebačke, 1. PPRP Zagreb, odnosno priklop prekršajnog spisa vođenog protiv ČL. U odnosu na visinu tužbenog zahtjeva, tuženik drži da je isplatom od 8.670,18 kn u potpunosti namirio cjelokupnu neimovinsku i imovinsku štetu povodom predmetnog štetnog događaja. Tuženik predlaže da, ukoliko Sud usvoji dokazni prijedlog tužitelja za provođenjem medicinskog vještačenja, naloži tužitelju dostavu cjelokupnog zdravstvenog kartona u spis, a sve kako bi vještak medicinske struke mogao jasno i nedvosmisleno razlučiti povrede koje je tužitelj zadobio u ovom štetnom događaju od onih koje su postojale od prije. Kako su degenerativne promjene takve prirode da ne nastupaju odjednom već su posljedica različitih čimbenika poput godina života, slabosti mišića, fizičkih napora, tjelesne mase, prirođenih bolesti i slično, smatramo kako je vještak u svom nalazu i mišljenju treba na jasan i nedvosmislen način razdvojiti navedene degenerativne bolesti od ozljeda zadobivenih u ovom štetnom događaju. U odnosu na izgubljenu zaradu tuženik ističe kako tužitelj nije dokazao istu. Naime, izgubljena zarada se dokazuje platnim listama, a koje tužitelj nije dostavio. Tužitelj je dostavio platnu listu samo za veljaču 2022. godine. Također, tužitelj dostavlja ugovor o radu sklopljen 01.02.2022. iz kojeg je razvidno kako je njegova bruto plaća 1.172 kn stoga je nejasno tužiteljevo potraživanje u iznosu od 13.827,80 kn za 23 dana privremene nesposobnosti za rad. Tuženik se ne protivi predloženim dokazima tužitelja. Tuženik se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja smatrajući ih paušalno određenima, a s obzirom da iznosi iz tužbenog zahtjeva nisu adekvatni nastalim ozljedama, odnosno neimovinskoj šteti, te izgubljena zarada nije potkrijepljena nikakvim materijalnim dokazima. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška. Također podneskom od 05.svibnja 2025. tuženik dodaje da nije sporna odgovornost osiguranika tuženika za nastanak štetnog događaja, niti uzročno posljedična veza između štetnog događaja i bolovanja.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u Zapisnik RH, MUP-a, od 8.3.2022.,o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 8 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 9-23 spisa), Ugovor o radu na neodređeno vrijeme (list 24- 25 spisa), Obračun isplaćene plaće (list 26-27, 165-170, 197-205 spisa), presliku Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, Poslovni broj: Pp-18900/2022 (list 75-99 spisa), izvršen je uvid u presliku zdravstvenog kartona tužitelja (list 102-110 spisa), preslika spisa MUP, PU Zagrebačke, P RH, MUP, PU Zagrebačka I postaja prometne policije Zagreb KLASA:211-08/22-4/4702 (list 111-128 spisa), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja (list 131-132 spisa), sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po liječniku vještaku Ani Dimova. dr. med. subspecc (list 144-148 spisa), pročitano je očitovanje sudske vještakinje, liječnice, Ane Dimova. dr. med. subspecc (list 178 spisa), nalaz i mišljenje financijskog vještaka Darka Prpića, stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo i vrijednosne papire iz tvrtke Darfin d.o.o. iz Zagreba, Ilica 213 (list 189-192 spisa).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan do iznosa od 1.888,75 €.

5. Među strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, odgovornost, pasivna legitimacija i uzročno posljedična veza između štetnog događaja i privremene nesposobnosti za rad, sporna je visina tužbenog zahtjeva i osnov za izgubljenu zaradu.

6. Saslušan tužitelj EL iskazao je da je upravljao mopedom Avenijom Marina Držića, dolaskom na raskrižje nalazio se u lijevoj traci dok je osiguranik tuženika bio u desnoj traci. Kada je na semaforu bilo zeleno nastavio je voziti ravno, zadržavao je smjer i išao prema Trgu kralja Petra Krešimira IV, dok je osiguranik tuženika iz desne trake počeo skretati i presjekao mu je put, tom prilikom se zaletio u njega, i to točno u sredinu njegovog auta, pala mu je kaciga, pao je s mopeda. Zadobio je ozljede ruke, nije ju mogao okrenuti, te ozljedu koljena. Nije mogao raditi, bio je na bolovanju nekih mjesec dana. Pomagala mu je djevojka, prematala mu je ruku, pomagala prilikom tuširanja, skidanja odjeće, vozila kod doktora, na terapije. Još uvijek osjeća posljedice jer ga boli ruka dok vozi, isto tako ga zna i noga boljeti dok je u sjedećem položaju. Još uvijek radi kao dostavljač i najčešće je kao dostavljač dostavljao skuterom, a sada upravlja kombijem. Na pitanje pun. tužitelja odgovara da je zaradu ostvarivao po broju obavljenih dostava, po jednoj dostavi dobio bi 22 kn, to je u biti bio prosjek, inače je neka dostava znala biti 15 kn, a neka 17 kn, ovisno o kilometraži od restorana do mjesta gdje bi trebao izvršiti dostavu. To je u bila dostava za S, ali on je radio za posredničku firmu koja je radila s Š. Imao je ugovorenu određenu osnovnu plaću, a ovisno koliko je htio dostavljati, da li je radio pola dana ili cijeli dan toliko bi još dodatno zaradio po dostavi. Ovisno o tome koliko je radio, mogao je mjesečno zaraditi 10.000,00 do 11.000,00 kn, ponekad je i tjedno zarađivao do 7.000,00 kn, sve je ovisilo o tome koliko je radio. Na pitanje pun. tuženika odgovara, odnosno pojašnjava da se vozio u lijevoj traci, dok se osiguranik tuženika vozio u desnoj traci i bio je nekih 10 m ispred njega, u jednom trenu on je skrenuo u njegovu traku bez da je dao žmigavac, jer se on u biti pokušao polukružno okrenuti i vratiti u Aveniju Marina Držića, tužitelj se malo povukao u lijevo, ali nalet u osiguranika nije mogao nikako izbjeći. Vidio je da su osiguranika tuženika alko testirali i zna da je osiguranik nešto napuhao.

7. Iskaz saslušanog tužitelja sud prihvaća, te ga ocjenjuje logičnim i uvjerljivim

8. Iz nalaza i mišljenja liječnika-vještaka Ane Dimova. dr. med. subspecc utvrđeno je da je liječenje tužitelja završeno, odnosno stanje se stabiliziralo u svibnju 2022. godine, obzirom tužitelj nije više tražio liječničku pomoć niti prima ikakav oblik terapije, što je razvidno u dokumentaciji, i po njegovim navodima tijekom pregleda. Bolovi jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 2 dana, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 20 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 15 dan. Povremena reakcija straha izražena je dalje kroz smanjenje životne aktivnosti, uzevši u obzir da tužitelj radi kao dostavljač i svakodnevno je u prometu više sati. U navedenom štetnom događaju tužitelji je zadobio natučenost glave desnog čeonog dijela, natučenost lijevog zapešća, te natučenost i oguljotinu desnog koljena, od kojih reperkusiju bilježi u bolovima desnog koljena pri duljim nepromijenjenim položajima, tijekom obavljanja svog posla. Povremene reakcije straha uzete su u obzir, temeljeno na činjenici da tužitelj obavlja posao koji je potpuno vezan uz sudjelovanje u prometu. Navedeno rezultira smanjenjem životnih aktivnosti od 3%. Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 7 dana po 2 sata dnevno, te još 14 dana po 1 sat dnevno. Naruženost zadobivena hiperpigmentacijskim ožiljkom kao posljedicom predmetnog događaja na prednjoj strani desnog koljena je lakog stupnja, ponekad uočljiva drugima.

9. Tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik prigovarao da je stalni sudski vještak je u trajno smanjenje životnih aktivnosti uračunala tužitelju i trajni strah, koji isti osjeća u prometu, iako u spisu premeta nema dokumentacije liječnika psihijatra, a ni u bilo kojem drugom nalazu se ne spominje strah. Stoga je tuženik mišljenja kako trajni strah tužitelja nije objektiviziran medicinskom dokumentacijom. Nadalje, trajno smanjenje životnih aktivnosti, uslijed tjelesnih ozljeda koje je pretrpio tužitelj sporne prilike, također nije objektivizirano medicinskom dokumentacijom, koja se nalazi u spisu ovoga parničnog predmeta. Samim time, stalni sudski vještak je previsoko ocijenio i trajanje bolova i pretrpljenog straha. Nadalje, prema mišljenju tuženika, kod tužitelja nije zaostala naruženost, već eventualno lakši kozmetički defekt.

10. Na prigovor tuženika sudska vještakinja Ana Dimova, dr. med. subspec, spec. kirurgije očitovala se da u potpunosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju, navodeći da je u navedenom štetnom događaju tužitelji zadobio natučenost glave desnog čeonog dijela, natučenost lijevog zapešća, te natučenost i oguljotinu desnog koljena, od kojih reperkusiju bilježi u bolovima desnog koljena pri duljim nepromijenjenim položajima, tijekom obavljanja svog posla. Povremene reakcije straha uzete su u obzir, sa vrlo diskretnim utjecajem na finalno procijenjeno smanjenje životne aktivnosti, a poštivajući činjenicu da tužitelj obavlja posao koji je potpuno vezan uz sudjelovanje u prometu. Navedeno rezultira smanjenjem životnih aktivnosti od 3%. Ukoliko Sud smatra potrebnim i/ili ekonomičnim, ne protivi se angažiranju drugog sudskog vještaka, specijaliste psihijatra, iako napominje da udio povremenog straha u krajnjoj procjeni smanjenja životne aktivnosti nije znatan. Po pitanju naruženosti, ista je procijenjena kao lakog stupnja, ponekad uočljiva drugima, te i pri tome ostaje u potpunosti.

11. Sud je u prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje liječnika vještaka, smatrajući ga nepristranim i stručnim, te danim u skladu s pravilima struke.

12. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za financije, računovodstvo i vrijednosne papire Darka Prpića dipl. oec., utvrđeno je da izgubljena zarada tužitelja za razdoblje od 9.3.2022. do 31.3.2022. u visini razlike prosječnih neto primanja (6 mjeseci redovnog rada nakon prometne nesreće) i neto primitka za ožujak 2022.g. iznosi 363,93 EUR.

13. Stranke nisu imale primjedbi na nalaz i mišljenje financijskog vještaka, s time da tuženik i dalje osporava osnov izgubljene zarade.

14. Sud je u prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje financijskog vještaka, smatrajući ga nepristranim i stručnim, te danim u skladu s pravilima struke.

15. Tužitelj je podneskom od 3. listopada 2025., djelomično povukao tužbeni zahtjev, a čemu se tuženik usprotivio podneskom od 12. ožujka 2024., odnosno protekom roka od 15 dana u smislu čl. 193. st. 2. ZPP-a. Potom je tužitelj ponovno podneskom od 13. ožujka 2025. precizirao tužbeni zahtjev, kojim je također djelomično povukao tužbeni zahtjev, a čemu se tuženik pravovremeno usprotivio podneskom od 05. travnja 2025., stoga je sud odlučivao prema tužbenom zahtjevu od 3. listopada 2023.

16. Tužitelj je preciziranim tužbenim zahtjevom od 03. listopada 2025., potražuje sljedeću štetu: za povredu prava osobnosti (za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, za duševne boli zbog povrede prava na duševno zdravlje, za duševne boli zbog naruženosti te za pretrpljene tjelesne boli i strah) iznos od 2.560,00 EUR; za tuđu pomoć i njegu (prema cijeni sata od 3.32 EUR) iznos od 92,96 EUR odnosno ukupno s osnova naknade neimovinske štete i imovinske štete u vidu troškova tuđe pomoći i njege iznos od 2.652,96 EUR, umanjeno za nesporno isplaćenih 1.128,14 EUR, dakle daljnji iznos od 1.524,82 EUR, za izgubljenu zaradu iznos od 1.835,26 € odnosno sveukupno daljnji iznos od 3.360,08 EUR-a.

17. Tužitelju zbog povrede prava osobnosti pripada pravična novčana naknada, temeljem čl. 1100 Zakona o obveznim odnosima NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23), pri čemu se sud vodio o konkretnim okolnostima slučaja.

18. Sud je uzeo u obzir ponajprije jačinu i trajanje fizičkih bolova opisanih u nalazu i mišljenju liječnika vještaka. Osim toga na visinu dosuđene naknade utječe i okolnost da je tužitelj tijekom liječenja trpio niz nelagodnosti, hitnu dijagnostičku obradu, da je obavio niz medicinskih pretraga, te niz dijagnostičkih i kontrolnih pregleda kod spec. kirurga, fizijatra, da je proveo fizikalnu terapiju. Također je uzeto u obzir jačina, trajanje i intenzitet straha opisanog u medicinskom vještačenju, kao i činjenica da je tužitelj pregledan i liječen kod različitih specijalista. Kod tužitelja je utvrđeno smanjene životne aktivnosti od 3%, pri čemu sud je uzeo u obzir da su kod istog zaostali bolovi desnog koljena pri duljim nepromijenjenim položajima, tijekom obavljanja svog posla. Činjenicu da je tužitelj mlađa osoba, koji radi kao dostavljač, te isti još dugo mora živjeti i raditi s naprijed opisanim posljedicama, koje nedvojbeno utječu na kvalitetu njegova života i rada, te ga djelomično i ograničavaju. Hiperpigmentacijski ožiljak kao posljedicom predmetnog događaja na prednjoj strani desnog koljena je lakog stupnja, ponekad uočljiva drugima uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli. Sve te okolnosti upućuju na zaključak da pravična novčana naknada zbog povrede prava osobnosti iznosi 2.560,00 EUR-a.

19. S osnove tuđe pomoći i njege, tužitelju je dosuđen iznos od 92,96 EUR-a, pri čemu je kao cijena sata tuđe pomoći i njege uzet iznos od 3,32 EUR-a po satu, jer tužitelj ničim nije dokazao da mu je tuđu pomoć i njegu pružala ustanova (čl.1095 st.1 ZOO-a u vezi s čl.223 ZPP-a). Navedeni iznos sud je utvrdio, jer je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od 7 dana po 2 sata dnevno, te još 14 dana po 1 sat dnevno.

20. S osnove izgubljene zarade tužitelju je dosuđen iznos od 363,93 EUR-a za razdoblje od 9.3.2022. do 31.3.2022. u visini razlike prosječnih neto primanja (6 mjeseci redovnog rada nakon prometne nesreće) i neto primitka za ožujak 2022., sve temeljem čl. 1089 ZOO-a, a odbijen je s iznosom od 1.471,33 €, radi čega je odlučeno kao pod II. Izreke.

21. Tužitelju je ukupno u utvrđen iznos imovinske i neimovinske štete u iznosu od 3.016,89 EUR-a, međutim s obzirom da je tuženik tužitelju isplatio nesporni iznos odštete u iznosu od 1.128,14 EUR-a, pa je tužitelju po odbitku tog iznosa za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za pretrpljenu imovinsku štetu u vidu troškova tuđe pomoći i izgubljene zarade, dosuđen iznos od 1.888,75 EUR-a, radi čega je odlučeno kao pod I. izreke.

22. Tužitelju je na iznos štete dosuđena i kamata koja teče od dana kada je odštetni zahtjev podnesen, sve u smislu članka 12.st.4 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09,75/09,76/13,152/14), u vezi s čl.1103 Zakona o obveznim odnosima (NN35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 114/22,156/22, 145/23, 155/23).

23. Sukladno sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava (dalje: ESLJP), da bi bilo opravdano, ograničenje prava na pristup sudu ili prava na mirno uživanje vlasništva mora biti propisano zakonom, slijediti legitiman cilj i biti razmjerno, odnosno mora biti postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa i prava pojedinca.

24. Ciljevi kojima teže nacionalne odredbe koje uređuju troškove postupka su financiranje pravosudnog sustava i izbjegavanje neopravdanog parničenja i nerazumno visokih troškova parničenja odvraćanjem potencijalnih tužitelja od pokretanja neutemeljenih sporova ili postavljanja previsokih vrijednosti predmeta spora bez snošenja posljedica. ESLJP ističe da se radi o legitimnim ciljevima osiguranja pravilnog djelovanja pravosudnog sustava i zaštite prava drugih, koji su u skladu s člankom 6. stavkom 1. Konvencije i člankom 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju. Pravilo „gubitnik plaća”, prema kojem neuspješna strana mora platiti troškove uspješne strane, samo po sebi ne može se smatrati protivnim navedenim odredbama Konvencije.

25. Međutim, ograničenje prava na pristup sudu mora biti razmjerno tom legitimnom cilju. Drugim riječima, sud je dužan ocijeniti postoji li razuman odnos razmjernosti između upotrijebljenih sredstava i cilja kojem se teži, odnosno je li postignuta pravedna ravnoteža između javnog interesa zajednice i interesa pojedinca da zaštiti svoja temeljna prava, te je li zbog miješanja države pojedinac morao snositi nerazmjeran i prekomjeran financijski teret. Jesu li troškovi postupka bili nerazmjerni, potrebno je procijeniti uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog slučaja. Dakle, odluka o troškovima postupka ne smije predstavljati nerazmjerno ograničenje navedenih prava, s time da su jamstva pristupa sudu jednako snažno primjenjiva na privatne sporove i na sporove u koje je uključena država. Drugim riječima, činjenica da se radi o građanskopravnom sporu između dviju privatnih stranaka ne znači da će ta jamstva biti drugačije primijenjena nego u sporovima protiv države, već je to samo jedan od elemenata koji ESLJP uzima u obzir prilikom ocjene razmjernosti ograničenja prava pojedinca.

26. U konkretnom slučaju, imajući u vidu da je predmet spora naknada štete koju je tužitelj pretrpio u prometnoj nesreći, između ostalog i neimovinske štete zbog zadobivenih ozljeda, a koju je inače teško procijeniti bez provođenja medicinskog vještačenja, da tužitelj nije doprinio nastanku štete odnosno da je njegov zahtjev pravno osnovan, da je snizio tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja i očitovanja vještaka u skladu s rezultatima istog, da vezano za sniženje tužbenog zahtjeva nisu nastali posebni troškovi postupka, da je tužitelj u konačnici u uspio u odnosu na sniženi tužbeni zahtjev u iznosu od 1.888,75 €, da su eventualni troškovi postupka tuženika, posljedica isključivo protivljenja tuženika sniženju tužbenog zahtjeva (s obzirom da se prema važećoj sudskoj praksi sniženje zahtjeva smatra djelomičnim povlačenjem tužbe, pa u slučaju protivljenja tuženika sud donosi meritornu odluku o ranije postavljenom zahtjevu). U okolnostima konkretnog slučaja prema ocijeni ovog suda dosuđivanjem troškova postupka tuženiku, tužitelju bi bio nametnut prekomjeran teret koji nije bio razmjeran legitimnom cilju, te bi došlo do povrede prava tužitelja na pristup sudu zajamčenog čl. 6. st. 1. Konvencije te povrede čl. 1. Protokola br. 1 uz Konvenciju zbog nerazmjernog miješanja u pravo tužitelja na mirno uživanje vlasništva.

27. Imajući u vidu da je tužitelj u postupku u gotovo u cijelosti uspio sa sniženim tužbenim zahtjevom za naknadu neimovinske štete i imovinske štete, dok u odnosu na povučeni dio tužbenog zahtjeva tijekom postupka nisu nastali posebni troškovi, jer se u odnosu na taj dio zahtjeva nije posebno raspravljalo, to prema stavu ovog suda, a sukladno prethodno navedenoj praksi ESLJP-a, tužitelju pripada naknada troškova postupka prema konačnom tužbenom zahtjevu (sniženom) u cijelosti.

28. Tužitelju je temeljem čl. 154 i 155. ZPP-a i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika priznat trošak sukladno dosuđenom VPS-u, s obzirom da tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbenog zahtjeva. Na navedeni način tužitelju je priznat trošak za sastav odštetnog zahtjeva, tužbe, za sastav podneska od 29. studenog 2022., podneska od 9. ožujka 2023., 3. listopada 2023., podneska od 13. ožujka 2025., podneska od 7. srpnja 2025., za pristup ročištima od 24. siječnja 2023., 4. travnja 2023., 29. travnja 2025. i 9. rujna 2025., za svaku radnju 100 bodova, ili 200,00 €, podneska od 21. srpnja 2022., 30. siječnja 2023., 20. travnja 2023., 20. veljače 2024., 7. ožujka 2024., 14. ožujka 2024., 3. srpnja 2024., 8. siječnja 2025., za svaku radnju 25 bodova, ili 50,00 €, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 650,00 €. Tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 200,00 €, te trošak za financijskog vještačenja, u iznosu od 200,00 €, trošak sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 43,35 € i presudu u iznosu od 66,36 €, ili ukupno 3.759,71 €.

29. Tužitelju nije priznat zatraženi trošak za pristup ročištu za objavu presude, budući se po ocjeni ovog suda ne radi o neophodnom i nužnom trošku koji je dužan snositi tuženik, iako tužitelj na taj trošak ima pravo, ali ga može naplatiti od svoje stranke.

30. Na dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zakonske zatezne kamate sukladno čl. 29. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22) u vezi s čl.151 st. 3 ZPP-a, tekuće od presuđenja do isplate.

31. Na temelju iznijetog odlučeno je kao i izreci ove presude od I. - III.

U Krapini 8. listopada 2025.

S u t k i n j a

Jasmina Božić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u roku od 15 dana od objave ove presude.

Ako stranka nije pristupila na ročište za objavu presude, a uredno je obaviještena o tom ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem je ova presuda objavljena.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena, rok za žalbu od 15 dana teče od dana dostave prijepisa ove presude.

Dostaviti:

1. Odvjetnik Gordan Škare

2. Odvjetnik Dejan Kuharić