Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Kž-148/2025-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Irene Kvaternik, kao predsjednice vijeća te Renate Miličević i Jasne Smiljanić kao članica vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Marine Bobanović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog GĆ, zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, broj: KO-DO-1307/2020-29 od 31. listopada 2024., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, broj: K- 442/2019-33 od 31. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba državnog odvjetnika kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Karlovcu, broj: K-442/2019-33 od 7. listopada 2024. na temelju članka 544. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/2022 – dalje u tekstu: ZKP) stavljen je van snage kazneni nalog Općinskog suda u Karlovcu broj K-442/2019-2 od 17. srpnja 2020. protiv okrivljenog GĆ. Na temelju članka 453. točke 3. ZKP okrivljeni GĆ oslobođen je od optužbe da bi počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnje opisano i kažnjivo po članku 139. stavku 2. KZ/11. Na temelju članka 149. stavka 1. ZKP troškovi kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 5. ZKP te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja padaju na teret proračunskih sredstava.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Karlovcu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 467. točke 3. u vezi s člankom 470. ZKP, predlažući da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, odnosno da se pobijana presuda preinači i okrivljenik proglasi krivim zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11.

3. Odgovor na žalbu podnio je okrivljeni GĆ po braniteljici Tamari Mušnja - Špišić, odvjetnici iz Karlovca, predlažući da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

4. Prije sjednice vijeća u smislu članka 474. stavka 1. ZKP predmet je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

5. Žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

6. Osporavajući pravilnost i potpunost činjeničnih utvrđenja, a zapravo samo pravilnost, državni odvjetnik navodi da je prvostupanjski sud pogrešno vrednovao dokaze izvedene na raspravi te slijedom toga pogrešno utvrdio činjenično stanje. Naime, državni odvjetnik smatra da je pogrešno prvostupanjski sud iskaze oštećenog AĆ i svjedokinje GĆL vrednovao kao proturječne. Međutim, pravilno prvostupanjski sud utvrđuje da oštećeni AĆ i svjedokinja GĆL sadržajno različito iskazuju o događaju 20. srpnja 2019. i o nazočnosti svjedokinje GĆL tom događaju. Naime oštećenik navodi da ga je tog dana napao okrivljeni GĆ i govorio mu „govno, vidi, vidi, govno jedno, uhvatit ću te bez telefona i ispeći“ što je njega prestrašilo i strašno uznemirilo jer sin okrivljenika „ima piceriju i roštilj pa mu je to djelovalo kao da će ga mučiti i ubiti“. Međutim, svjedokinja GĆL opisujući isti događaj navodi da je okrivljenik vikao oštećeniku „jebem ti mater, govno, govno, govno“ i to je ponavljao više puta, dakle uopće ne navodi da je okrivljenik izrekao bilo kakve prijetnje. Kako oštećenik ne navodi da bi tom događaju bio nazočan još netko, a svjedokinja GĆL iskazuje da je u vrijeme inkriminiranog događaja bila na prozoru sa suprugom, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da je iskaz oštećenog AĆ i svjedokinje GĆL u odnosu na izgovorene riječi okrivljenika i na činjenicu tko je bio nazočan inkriminiranom događaju - proturječan. Jednako tako proturječan je iskaz svjedokinje GĆL i oštećenog AĆ u dijelu opisa ozljeda oštećenika zadobivenih 30. lipnja 2019. gdje oštećeni AĆ iste opisuje na način da ga je okrivljenik udario u lice i raskrvario usnicu, dok svjedokinja GĆL opisuje da je vidjela crvenilo oko usta oštećenika. Kako je napad na neku osobu, odnosno supružnika, bilo verbalan ili fizički - izvanredan i događaj koji nije svakodnevan, za očekivati je da osoba koja tome svjedoči upamti detalje događaja kao što su riječi prijetnje ili vrstu ozlijede, a u ovom konkretnom događaju iskazi oštećenika i svjedokinje ČĆ

- GĆL nisu suglasni niti podudarni u tom dijelu. Pored toga, oštećeni AĆ opisuje da se zbog prijetnji okrivljenika osjećao strašno, da se osjećao ponižen i osramoćen te da su napadi bili brutalni pa je potpuno neživotno i neuvjerljivo da oštećeni AĆ unatoč osjećaju ugroženosti nije odmah zatražio policijsku zaštitu, već ju je zatražio naknadno. Kako nije sporno da su odnosi između okrivljenika i oštećenika narušeni i da između njih dolazi do svađa što je svojim iskazom potvrdila i svjedokinja ĆĆ, prvostupanjski sud je ta saznanja svjedokinje cijenio vjerodostojnim premda ona nije očevidac u inkriminiranim događajima. Stoga, na osnovu svih provedenih dokaza koje je prvostupanjski sud analizirao, kako pojedinačno tako i dovodeći ih u međusobnu vezu, ispravno zaključuje prvostupanjski sud da nije dokazano da je okrivljenik oštećenom AĆ ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti. Za takva svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne, iscrpne i nedvosmislene razloge koje prihvaća i ovaj drugostupanjski sud pa je na tako potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud ispravno okrivljenika oslobodio od optužbe zbog inkriminiranog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. KZ/11. Stoga žalba državnog odvjetnika nije osnovana.

7. Kako žalbenim razlozima državnog odvjetnika nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu po službenoj dužnosti u skladu s člankom 476. stavkom 1. i 2. ZKP te nije našao da bi bila ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda Kaznenog zakona na štetu okrivljenika.

8. S obzirom na navedeno, valjalo je primjenom članka 482. ZKP presuditi kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 7. listopada 2025.

PREDSJEDNICA VIJEĆA:

Irena Kvaternik