REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-4597/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Darka Milkovića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja KONSTRUKTOR d.d. u stečaju, OIB 83011454143, sa sjedištem u Zlataru, Kralja Petra Krešimira 25, kojeg zastupa punomoćnica Jaka Ćurić, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika Stečajna masa iza ČRNIKOVAC d.o.o. u stečaju, OIB 51315004158, sa sjedištem u Zagrebu, Nalješkovićeva 7, kojeg zastupa stečajni upravitelj Boris Hmelina, odvjetnik u Zagrebu, 2. tuženika FEROSTIL MONT d.o.o., OIB 72333026791, sa sjedištem u Zagrebu, Zadarska 77, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Kapor, odvjetnik u Zagrebu, 3. tuženika VENETO BANKA d.d., OIB 81712716992, sa sjedištem u Zagrebu, Draškovićeva 58, kojeg zastupa punomoćnik Mladen Markoč, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mladen Markoč i Ivan-Krešimir Tomić, sa sjedištem u Zagrebu, Bogovićeva 4, radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2989/2020-4 od 8. studenoga 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-2051/2015 od 11. siječnja 2018., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokoga trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-2989/2020-4 od 8. studenoga 2021., kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P- 2051/2015 od 11. siječnja 2018., pozivajući se na odredbu članka 385.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP).
2. U prijedlogu su naznačena pravna pitanja za koja tužitelj ocjenjuje da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava, a koja glase:
"1) Ukoliko treća osoba nema pravni interes podmiriti dug jer po nju ne bi nastale neke obveze ne ispuni li se obveza dužnika ili ne ispuni se obveza dužnika na vrijeme, otplati kredit korisnika kredita, a banka kao založni vjerovnik na nju ispravom podobnom za upis prijenosa u zemljišne knjige ne prenese sredstvo osiguranja – hipoteku, izdajući potom dužniku odnosno založnom dužniku, potvrdu o podmirenju duga i brisovno očitovanje temeljem kojeg isti izbriše hipoteku iz nadležnih zemljišnih knjiga, može li se u takvom slučaju zaključiti da je prestala glavna obveza dužnika i da se ugasilo založno pravo;
odnosno
Je li izdavanjem potvrde o podmirenju duga i brisovnog očitovanja od strane banke kao založnog vjerovnika prestala dužnikova glavna obveza pa time i sporedno pravo tj. hipoteka;
2) Da li se u prethodno opisanim okolnostima uz činjenicu da je potom nad dužnikom otvoren stečajni postupak, može valjano zaključiti da razlučno pravo treće osobe ne postoji te da je nekretnina slobodna od bilo kakvih tereta, odnosno da li u tom slučaju ta nekretnina čini opću stečajnu masu (neopterećenu teretima - hipotekom/založnim odnosno razlučnim pravima) iz koje se namiruju svi stečajni vjerovnici ili posebnu stečajnu masu iz koje se namiruje (upisani) založni/razlučni vjerovnik;
3) Može li se hipoteka prenijeti na novog vjerovnika automatski – plaćanjem duga s njegove strane i bez izdavanja posebne isprave o prijenosu hipoteke i upisom iste u zemljišne knjige nadležnog suda;
4) Da je li obveza drugostupanjskih sudova očitovati se na žalbene navode da je pred prvostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP i da li propust da se o istome očituje čini bitnu povredu odredaba ZPP koju je počinio drugostupanjski sud i ako da – prema kojim kriterijima se procjenjuje radi li se o bitnoj povredi ili ne;
5) Može li sud sam utvrđivati činjenice koje nisu iznosile stranke i o kojima nije proveden dokazni postupak pred prvim stupnjem?"
3. Na prijedlog nije odgovoreno.
4. Postupajući sukladno odredbama članka 385.a i članka 387. ZPP, ovaj sud je ocijenio da nisu ostvarene temeljne pretpostavke dopustivosti.
5. Prema odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP Vrhovni sud će reviziju dopustiti ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Prvo naznačenim pitanjem predlagatelj polazi od pretpostavke nepostojanja pravnog interesa za podmirenje duga radi osiguranja kojeg je na predmetnoj nekretnini bila upisana hipoteka, pri čemu sam navodi kako se okolnost eventualnog nepostojanja pravnog interesa za podmirenje predmetnog duga hipotekarnom vjerovniku, kao eventualno sporna, nije niti raspravljala pred nižestupanjskim sudovima. Nadalje, odgovor u odnosu na preostali dio prvo naznačenog pitanja, kao i na drugo i treće naznačena pitanja, daje zakon budući da je odredbom članka 91. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 – dalje: ZOO) propisano da kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim pravima. Ovdje valja imati na umu kako je prema činjeničnim utvrđenjima nižestupanjskih sudova u trenutku raspolaganja predmetnom nekretninom, od strane tužitelja, ista bila opterećena hipotekom u korist Privredne banke d.d. u iznosu koji je višestruko premašivao vrijednost te nekretnine, dok je do brisanja predmetne hipoteke došlo nakon prodaje predmetne nekretnine predniku I. tuženika te nakon što je društvo M-profil građenje d.o.o. otkupilo potraživanje Privredne banke d.d. za iznos od 5.818.953,51 kuna. Uz navedeno, odluke na koje se kao razlog važnosti tužitelj poziva u odnosu na prvo do treće naznačena pitanja ne korespondiraju s činjeničnim utvrđenjima u konkretnom slučaju. Naime, u konkretnom je slučaju prema utvrđenjima nižestupanjskih sudova došlo do stjecanja založnog prava temeljem zakona, dok se odluke na koje se predlagatelj poziva odnose na određivanje ovrhe u korist osobe koja nije označena kao vjerovnik u ovršnoj ispravi odnosno na mogućnost ostvarivanja prava novog hipotekarnog vjerovnika.
6.1. Ostala dva naznačena pitanja ne sadrže indikatore važnosti primjerice navedene u odredbi članka 385.a stavak 1. ZPP (da odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda ili da je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pogotovo ako praksa viših sudova nije jedinstvena ili da je riječ o pravnom pitanju o kojem praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske nije jedinstvena ili da je o tom pitanju revizijski sud već zauzeo shvaćanje i presuda se drugostupanjskog suda temelji na tom shvaćanju, ali bi osobito uvažavajući razloge iznesene tijekom prethodnog prvostupanjskog i žalbenog postupka, zbog promjene u pravnom sustavu uvjetovane novim zakonodavstvom ili međunarodnim sporazumima te odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske, Europskog suda za ljudska prava ili Suda Europske unije trebalo preispitati sudsku praksu).
6.2. Iz sadržaja predmetnog prijedloga uočava se da predlagatelj smatra pobijanu presudu drugostupanjskog suda nezakonitom. No, prema ocjeni revizijskog suda, nezakonitost revizijom pobijane odluke kao indikator važnosti naznačenih pravnih pitanja, u pravilu, nije odlučna za ocjenu sadržava li prijedlog za dopuštenje revizije neko važno pitanje zbog kojega bi reviziju trebalo dopustiti zato što revizija po novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP, ne služi kontroli zakonitosti, kao što je služila ranije redovna revizija kojoj je to zbog privatne funkcije te revizije bila primarna svrha, dok je reviziji po dopuštenju primarna svrha odnošenje presuda s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom.
6.3. Nezakonitost bi eventualno mogla biti razlog za dopuštenje revizije kada bi pobijana odluka bila očito nezakonita i arbitrarna što, međutim, ne proizlazi iz njezina sadržaja.
7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari valjalo je odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe članka 392. stavaka 1. i 6. ZPP, radi čega je riješeno kao u izreci.
Zagreb, 7. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
