Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj -410/2022-3

 

          

 

     Republika Hrvatska

  Županijski sud u Rijeci

       Žrtava fašizma 7

        51000 Rijeka

Poslovni broj -410/2022-3

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od Tajane Polić, predsjednice vijeća, Brankice Malnar, sutkinje izvjestiteljice i Alena Perhata, člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja D. D. iz V., OIB: , zastupanog po punomoćniku H. L. H., odvjetnici u V., protiv tuženika R. A. d.d. Z., OIB: , zastupanog po punomoćniku M. K. odvjetniku u O. K. & P. d.o.o., radi utvrđenja ništetnosti, rješavajući žalbu tuženika, izjavljenu protiv presude i rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj 16 P- 692/19-29 od 07. siječnja 2022., 20. rujna 2023.

 

r i j e š i o   j  e

 

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj 16 P- 692/19-29 od 07. siječnja 2022.,  te se predmet  vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje u točkama I, II, III i usvajajućem dijelu točke IV izreke i predmet se u tom dijelu vraća u stadij glavne rasprave.

 

II. Odbija se kao neosnovana žalba tuženika protiv rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj 16 P- 692/19-29 od 07. siječnja 2022.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja, točkom I izreke utvrđene su ništetnim odredbe članka 2. 7. Ugovora o kreditu broj 198-50- 2993665, sklopljenog i solemniziranog 11. kolovoza. 2005., kod javnog bilježnika M. K. pod br. OU-1465/2005, kojim se tužitelj obvezao tuženiku platiti kamatu po stopi koja je promjenjiva sukladno jednostranoj Odluci Kreditora i vezana uz određenu valutnu klauzulu, te kojima je određeno: da se kredit otplaćuje u jednakim mjesečnim anuitetima u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Kreditora za CHF važećim na dan dospijeća, te da će se sve uplate po kreditu valutirati s datumom odobrenja Banke. Točkom II izreke naloženo je  tuženiku da tužitelju isplati preplaćeni iznos otplate kredita temeljem ništetne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi u iznosu od 1. 580,59 kn  sa zateznom kamatom kao u tom dijelu izreke.  Točkom III izreke naloženo je tuženiku tužitelju isplati preplaćeni iznos otplate kredita temeljem povećanja tečaja CHF u odnosu na kn u iznosu od 20.668,66 kn sa zateznim kamatama kao u tom dijelu izreke dok je točkom IV naloženo tuženiku da tužitelju na ime troškova postupka isplati tužitelju iznos od 8. 070,00 kn sa zateznom kamatom, a odbija se preostali zahtjev za naknadu troška u iznosu od 4.500,00 kn. Rješenjem suda odbijen je prigovor mjesne nadležnosti.

 

2. Protiv usvajajućeg dijela presude i rješenja žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14. i 70/19, 80/22 i 114/22:dalje -ZPP).

 

3. Tuženik osporava zakonitost rješenja kojim je odbijen prigovor nenadležnosti te u bitnome tvrdi da nisu opravdani razlozi o ništetnosti ugovorne odredbe o prorogacijskoj klauzuli jer da sud prvog stupnja nije dokazao postojanje pretpostavaka koje bi uvjetovale ništetnost te ugovorne odredbe.

 

4. U žalbi protiv presude tvrdi da je pobijana presuda nerazumljiva i da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Tvrdi da prvostupanjski sud nije na konkretnoj razini utvrđivao ništetnost spornih ugovornih odredbi već da je utvrđenje ništetnosti isključivo temeljio na presudi iz kolektivne tužbe iako je tuženik predlagao dokaze na te okolnosti neosnovano da je odbio sve dokazne prijedloge. Smatra da bi presuda u kolektivnom sporu i bila obvezujuća tek u tužbama radi naknade štete dok sud predmetno pravo na isplatu temelji na odredbama o stjecanju bez osnove. Tvrdi i da se nije suglasio s preinakom tužbe i da se predmetna preinaka ne može smatrati svrhovitom za konačno rješenje spora. Nastavno ističe da sud nije obrazložio na čemu temelji utvrđenje da je tužitelj potrošač. Tvrdi i da je zastarjela predmetna tražbina jer da zastarni rok ne teče od pravomoćnosti odluke donesene u postupku kolektivne zaštite jer da do prekida zastare može doći isključivo podnošenjem predmetne tužbe. Zaključno navodi da tuženik nije nepošten i da se ne može dosuditi tužitelju kamata od dana isplate.

 

       5. Predlaže uvaženje  žalbe.

 

6. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

7. Žalba na rješenje nije osnovana, dok je žalba na presudu osnovana.

 

8. Odluka suda povodom žalbe na rješenje:

 

9. Pravilno je sud prvog stupnja odbio prigovor o mjesnoj nenadležnosti suda prvog stupnja za postupanje u ovom predmetu i pravilno je utvrdio da je ugovorna odredba članka 13. Ugovora o kreditu sklopljenog između stranaka postupka, kojom je ugovorena mjesna nadležnost sjedišta Kreditora (to bi bilo u Z.) nepoštena u smislu odredbe članka 81. Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, broj: 96/03,:dalje ZZP), koji je bio na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora, a sukladno tome i ništava (članka 87. ZZP-a) jer se o toj odredbi nije pojedinačno pregovaralo unaprijed već ju je formulirao trgovac i potrošač nije imao utjecaj na njezin sadržaj i otegotna je za ovdje tužitelja kao potrošača jer se njome otežava pristup sudu zbog znatne udaljenosti prebivališta tužitelja od sjedišta tuženika u Z..

10. U smislu odredbe članka 48. stavak 1. ZPP-a u sporovima protiv pravnih osoba kao što je tuženik,opće mjesno nadležan je sud na čijem području se nalazi njegovo registrirano sjedište, time da je sukladno članku 59.ZPP-a za suđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedišta, ako spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda  opće mjesne nadležnosti,nadležan i sud na čijem se području ta poslovna jedinica nalazi.

11. Kako je tužitelj  dokazao sadržajem samog Ugovora da je predmetni ugovor bio zaključen u poslovnoj jedinici tuženika u V., na području mjesne nadležnosti prvostupanjskog suda, Općinskog suda u V. taj je sud mjesno nadležan za postupanje u ovom predmetu te su svi žalbeni navodi kojima se osporava pobijano rješenje neosnovani.

12. Stoga je valjalo odbiti žalbu tuženika protiv rješenja suda prvog stupnja kao neosnovanu, primjenom odredbe članka 380. stavak 1. točka 2. izreke.

13. Odluka suda povodom žalbe na presudu:

 

14. Predmet spora je utvrđenje ništetnim ugovornih odredbi o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi te restitucijski zahtjev za povrat stečenog bez osnove na temelju ništetnih ugovornih odredbi.

 

15. Neosnovano tuženik navodi da bi bila ostvarena koja od apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje sud pazi po službenoj dužnosti odnosno na koje se poziva tužitelj jer je presuda razumljiva, neproturječna i može se ispitati.

 

16. Nisu istinite ni žalbene tvrdnje o preinaci tužbe u smislu odredbe članka 191. stavak 1. ZPP već da se radi o stupnjevitoj tužbi, jer iz spisa predmeta proizlazi, da se tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe, 10. lipnja 2019., obratio tuženiku sa zahtjevom za dostavu dokumentacije koja bi bila temelj za tužbu kao i specifikaciju tužbenog zahtjeva, a kojem zahtjevu očito nije udovoljila pa je tužitelj, kako se to i navodi u tužbe, bio primoran podnijeti stupnjevitu tužbu, u smislu odredbe članka 186.b ZPP-a.

 

17. Nadalje, tužitelj je tijekom postupka podneskom, nakon što je u spis dostavljena sva relevantna dokumentacija i provedeno financijsko vještačenje, postavio određeni zahtjev.

 

18. Ni činjenicom što je sud odbio dokazni prijedloge radi saslušanja tužitelja i svjedoka I. O. na adresi tuženika koji je navodno sudjelovao pri sklapanju predmetnog ugovora o kreditu nije ostvarena apsolutna bitna, kao ni relativno bitna povreda odredbe članka 354. stavak 1. ZPP-a, ali je zbog odbijanja tog dokaznog prijedloga nepotpuno utvrđeno  činjenično stanje.

 

19. Naime, iz sadržaja odluke Ustavnog suda U-III/5458/2021 od 30. lipnja 2022. proizlazi da je Ustavni sud prihvatio argumentaciju banaka da je odbijanje dokaznih prijedloga radi saslušanja zaposlenika banke koji su sudjelovali u obradi kredita (analogno i saslušanje tužitelja), ostvarena povreda načela jednakosti oružja. Ustavni je sud zaključio da unatoč učinku presuda donesenih u sporu radi zaštite kolektivnih interesa i prava propisanih odredbom 502. c ZPP-a u sporovima o individualnim restitucijskim zahtjevima treba omogućiti banci dokazivanje da bi određenom potrošaču u postupku sklapanja konkretnog ugovora o kreditu dala odgovarajuće obavijesti o spornim odredbama, a o čemu nije pravomoćno odlučeno u kolektivnom sporu.

 

20. Kako je tuženik na okolnosti tih tvrdnji, je li u ovom konkretnom ugovoru dao tužitelju odgovarajuće obavijesti o spornim odredbama, o kojima  nije pravomoćno odlučeno u kolektivnom sporu, predložio saslušanje tužitelja i navedenog svjedoka, odbijanjem tog dokaznog prijedloga, sud prvog stupnja je za sada nepotpuno utvrdio činjenično stanje.

 

21. Nasuprot tome, saslušanjem javnog bilježnika koje je također predložio tuženik ne bi bilo odlučno jer se njegovim saslušanjem ne može dokazivati činjenica obaviještenosti potrošača budući javni bilježnik prema postojećem zakonodavnom okviru nije imao ovlasti ni dužnost upozoriti potrošača na rizike fluktuacije tečaja u CHF ili pak objasniti parametre promijene kamatne stope (citirana odluka Ustavnog suda i odluka Ustavnog suda U-III-4223/2021 od 1. prosinca 2021.).

 

22. Iz navedenih razloga je valjalo ukinuti pobijanu presudu kako bi prvostupanjski sud u nastavku postupka prihvati dokazni prijedlog tuženika i proveo dokaz saslušanjem tužitelja i svjedoka I. O. te imajući u vidu odrede Zakona o zaštiti potrošača koji je bio na snazi u vrijem sklapanja ugovora o kreditu Narodne novine, broj: 96/03 - nastavno: ZZP/03), koji je u članku 81. st. 1. također kao i kasniji Zakoni propisivao da se ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošaču kao i odredbu 502. c ZPP-a o učincima presude donesene u kolektivnom sporu, te odredbe ZOO-a/05 o stjecanju bez osnove i zastari tražbine tijeku zateznih kamata, koje sve odredbe dolaze u primjenu, kako je sud prvog stupnja pravilno zaključio, izveo ponovnu ocjenu o ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi Ugovora o kreditu i posljedično tome o pravu tužitelja na isplatu.

 

23. Pri tom treba kazati  da iako je u odredbi članka 502. c ZPP-a/14, koja je bila na snazi u vrijeme podnošenja tužbe,  napisano da se fizičke i pravne osobe mogu u posebnim parnicama za naknadu štete pozivati na pravna utvrđenja iz kolektivnog spora, tu odredbu je potrebno tumačiti teleološki, u duhu i cilju te odredbe, olakšanja i ubrzanja parničnih postupaka obeštećenja potrošača, a ne strogo gramatički. Naime, uzimajući u obzir svrhu unošenja u ZPP čitave glave 32. (Tužba za zaštitu kolektivnih interesa i prava) te vodeći računa o tome da su "stjecanje bez osnove" i "naknada štete" kategorije materijalnog prava (obje predstavljaju izvanugovorne obveze i pravne osnove za isplatu), kao i činjenicu da je u glavi 32., zakonskom izmjenom na koju ukazuje žalitelj, izmijenjena samo odredba članka 502.c ZPP-a dodavanjem iza riječi "naknada štete" riječi "ili isplata", ovaj drugostupanjski sud smatra da bi strogo formalističko tumačenje navedene odredbe bilo neprihvatljivo.

 

24. Iz navedenih razloga žalba tuženika je uvažena i presuda suda prvog stupnja ukinuta sukladno odredbi članka 370. stavak 1. ZPP-a te je predmet je vraćen na ponovno suđenje u stadij glavne rasprave, u smislu odredbe članka 377. stavak 1. ZPP-a, a ukinuta je  i odluka o troškovima postupka primjenom odredbe članka 380. stavak 1. točka 3. ZPP-a kako bi sud prvog stupnja i o troškovima postupka donio novu zakonitu odluku.

 

25. Nepobijani, odbijajući  dio točke IV izreke presude, ostaje neizmijenjen.

             

U Rijeci 20. rujna 2023.

 

 

Predsjednica vijeća:

                                                                                        Tajana Polić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu