REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

Posl. broj: P-173/2021-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji tog suda Irmi Dujić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Miši Živaljiću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika JADRAN KAPOR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao glavni urednik „Slobodna Dalmacija“, zastupan po punomoćnici odvjetnici Aniti Jozičić i odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave dana 3. rujna 2025. u prisutnosti parničnih stranaka i njihovih punomoćnika, na ročištu za objavu i uručenje presude 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ZD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao glavni urednik lista „Slobodna Dalmacija“, iz osnove naknade štete temeljene na povredi prava osobnosti nepostupanjem po pravomoćnoj sudskoj presudi Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-539/2019 od dana 14. siječnja 2021. godine, kojom je djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Splitu broj Pn-178/18 od 18. travnja 2019, u kojem postupku je tužiteljica zatražila obeštećenje ispravkom netočnih informacija, objavom kojih informacija je istoj nastala znatna nematerijalna šteta, isplatiti tužiteljici UD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od dana 6. travnja 2021. pa do dana 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od dana 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pa sve do isplate. Za više zatraženi iznos od 4.436,14 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 20. ožujka 2021. pa do isplate te za zatražene zatezne kamate na iznos od 2.000,00 EUR tekuće od 20. ožujka 2021. do 5. travnja 2021. tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 621,20 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 7. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. Kod Općinskog suda u Splitu dana 6. travnja 2021. zaprimljena je tužba tužiteljice UD protiv tuženika ZD, a radi naknade štete koja je tužiteljici nastala uslijed ne udovoljavanja sudskoj odluci o objavi ispravka netočnih informacija od strane medijskog nakladnika. U tužbi tužiteljica u bitnome navodi kako je tuženik bio u obvezi postupiti po presudi Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž- 539/2019 od dana 14. siječnja 2021. godine, ali da je u dnevnom izdanju lista „Slobodna Dalmacija“ od dana 20. ožujka 2021. godine objavljena ne zamjetna referenca za objavu ispravka na naslovnici te jednako ne zamjetan članak sa naslovom „Ispravak“ na 7. strani dnevnog lista, a da je na gotovo jednak način objavljen ispravak i na Internet portalu dnevnog lista, koji članak da nije bilo moguće pronaći bez Google pretrage te koji je objavljen bez linka na naslovnici portala na navedeni ispravak dezinformacije.

Tužiteljica smatra da objava tuženika nije izvršena na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije na koje se ispravak odnosi, te da i naslovnica tiskanog izdanja u kojem će ispravak biti objavljen sadrži referencu za objavu ispravka, odnosno na način kako je to naloženo pravomoćnom presudom. Tužiteljica navodi kako je izvorni članak nakladnika od 9. veljače 2018. objavljen preko cijele naslovnice lista „Slobodna Dalmacija“, zatim preko cijele 6. stranice i dijela 7. stranice dnevnog lista, popraćen fotografijama u boji, vrijednosnim sudovima, stvarajući negativnu percepciju javnosti o tužiteljici, a ispravak informacije da je objavljen na način da isti ni u najmanjoj mjeri ne zadovoljava ratio zakonske norme Zakona o medijima, na kojoj je temeljena pravomoćna sudska presuda. Tužiteljica navodi kako se na ovaj način produbljuje njezina povreda osobnih prava i nastoji zadržati iskrivljena društvena percepcija o tužiteljici. Tužiteljica navodi kako je zbog nezakonitog medijskog progona koji je doživljavala tijekom 2017. i 2018. godine, pisanjem najmanje 2 članka mjesečno o njoj kao zlonamjernoj otimačici djeteta, navođenjem punog imena i prezimena djeteta, a pisanjem o ocu djeteta DD kao obespravljenom roditelju bez ikakve mane, umjetno stvorena netočna percepcija javnosti o ovoj složenoj obiteljskoj problematici, koja je na kraju kulminirala i provođenjem ovrhe nad djetetom u lipnju 2018. godine, bez prethodnog psihijatrijskog vještačenja oboje roditelja i djeteta. Tužiteljica navodi da je čak bila fizički i verbalno napadnuta i zlostavljana od strane osobe koja se pozivala na tekst nakladnika, o čemu je tužiteljica iskazala te dokaze dostavila u postupku vođenom kod Općinskog suda u Splitu pod brojem Pn-178/18. Tužiteljica navodi kako je bio pogrešan i subjektivan pristup nakladnika koji da je na temu prijedloga s kim bi dijete trebalo živjeti 2018. godine čak radio i javno objavljene ankete sa ponuđenim odgovorima. Tužiteljica navodi da danas ona živi sa mal. djetetom, a da je ocu djeteta dopušteno dijete viđati isključivo uz strogi nadzor stručnih službi, jednom tjedno, u prostorijama Centra za socijalnu skrb , a da ovo zasigurno ne bi bilo moguće da su sporni, netočni, napisi nakladnika „Slobodna Dalmacija“ o tužiteljici i GD, bili provjereni i istiniti. Tužiteljica, drži da je 2017. i 2018. godine doživjela nezakonit i nemoralan medijski progon od strane nakladnika „Slobodna Dalmacija“, a koji nakladnik ni nakon pravomoćne presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-539/2019 od dana 14. siječnja 2021. godine nije istu obeštetio pravilnom objavom ispravka netočnih informacija pa pozivom na čl. 41. i 42. Zakona o medijima te općim propisima Zakona o obveznim odnosima od tuženika postavlja tužbeni zahtjev kojim traži isplatu iznosa od 50.000,00 kuna sa zakonskim zateznim kamatama od 20. ožujka 2021. pa do isplate te naknadu parničnog troška.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i ističe da je tužbeni zahtjev činjenično i pravno neosnovan, prigovara osnovi i visini tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe kako je u skladu s pravomoćnom presudom objavio ispravak objavljenih informacija. Tuženik navodi da je 19. travnja 2021. zaprimio presudu, a 19. travnja 2021. na mrežnom portalu i 20. travnja 2021. u dnevnom listu - objavio ispravak objavljenih informacija jer je dio e-maila tužiteljice, koji je sud označio, objavio na način na koji mu je to sud naložio. Smatra da ako je tužiteljica smatrala da tuženik nije postupio u skladu s pravomoćnom presudom da je tada trebala je podnijeti prijedlog za ovrhu radi ostvarenja nenovčane tražbine jer raspolaže ovršnom ispravom, a ne podnijeti tužbu radi naknade štete te je predložio sudu odbaciti tužbu kao nedopuštenu. Tuženik navodi kako je dio e-maila koji je sud označio objavio u dnevnom listu bez promjena i dopuna na istom mjestu programskog prostora i na način na koji mu je to sud naložio. Tuženik smatra netočnima tvrdnje tužiteljice da je na naslovnici dnevnih novina ne zamjetno najavljen tzv. demanti i da je općenito objavljeni ispravak ne zamjetan jer je tuženik postupio u skladu s pravomoćnom presudom i to je učinio, a da ispravak sadrži podatke o pravomoćnoj presudi, o tužiteljici i o razlogu objavljivanja ispravka. Tuženik navodi kako njemu nije naložena objava presude, a ako je tužiteljica nezadovoljna s načinom na koji je sud naložio tuženiku objavu ispravka, da je tada imala pravo podnijeti izvanredni pravni lijek, a ne u sporu radi naknade štete preispitivati pravomoćnu presudu. Vezano za objavljivanje ispravka na mrežnom portalu, ističe se da tuženiku nije naloženo da na naslovnici mrežnog portala najavi tzv. demanti, već da objavi ispravak, a što da je tuženik i učinio. Ispravak da je objavljen na mrežnom portalu i time tuženik drži da je postupljeno u skladu s pravomoćnom presudom. Tuženik smatra da se tužba tužiteljice ne temelji na Zakonu o medijima, već na Zakonu o obveznim odnosima jer se ne radi o objavljivanju ispravka, već o naknadi štete. Tuženik je istaknuo i prigovor promašene pasivne legitimacije navodeći kako je tuženik glavni urednik, a ne nakladnik medija te ističe prigovor zastare navodeći da je tužiteljica prekludirana u pravu na njezino podnošenje. Zaključno predlaže odbaciti tužbu kao nedopuštenu, a podredno odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Podneskom od 4. prosinca 2024. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da je isti iskazan u važećoj valuti EUR i glasi kako je to navedeno u izreci.

4. Tijekom dokaznog postupka izvedeni su dokazi čitanjem presude Županijskog suda u Bjelovaru broj Gž-539/2019-2, od 14. siječnja 2021., pregleda naslovnice tiskanog izdanja dnevnog lista Slobodna Dalmacija od 09. veljače 2018., čitanjem listova 6. i 7. tiskanog izdanja dnevnog lista Slobodna Dalmacija od 09. veljače 2018., objavljenog ispravka na listu 7. dnevnog lista Slobodna Dalmacija od 20. ožujka 2021., usporedni prikaz veličine objavljenih članaka, naslovnice tiskanog izdanja dnevnog lista Slobodna Dalmacija od 20. ožujka 2021., uvidom u poveznicu: https://slobodnadalmacija.hr/split/nina-kuluz-neistinita-je-tvrdnja-alessandra- avenatija-kako-mu-nisam-dopustala-kontakt-sa-sinom-prvi-problemi-u-nasem- odnosu-pojavili-za-vrijeme-moje-trudnoce-1085256, spisa ovog suda posl. broj Pn- 178/2018, priložene sudske prakse, preslika potvrde psihologinje i psihoterapeutkinje sa ovjerenim prijevodom, preslika presude redovnog suda u Torinu broj N.R.G. 7909/2024 ( bez prijevoda) i presude suda u Torinu broj n. 1573/2024 sa prijevodom, prijevoda odluke Općinskog suda u Torinu broj N.R.V.G. 2486/2022, prijevoda Suda za maloljetnike Piemontea i Valle d Aoste broj 1573/2024, saslušanjem parničnih stranaka.

5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Čitanjem presude Županijskog suda u Bjelovaru, posl. broj Gž-539/2019, od 14. siječnja 2021. u predmetu koji se vodio između istih parničnih stranaka, u istim procesnim ulogama, utvrđeno je da je istom naloženo tuženiku da kao glavni urednik nakladnika "Slobodne Dalmacije", u prvom tiskanom izdanju dnevne novine "Slobodne Dalmacije" te u roku od 8 dana na Internet portalu nakladnika "Slobodne Dalmacije" objavi ispravak netočnih informacija objavljenih u članku od 9. veljače 2018. sa naslovom " UD laže: Zar bi četiri godine pokušavala dobiti dijete sa mnom da sam zlostavljač?" te na portalu nakladnika istog dana sa naslovom " ID za Slobodnu progovorio o svom odnosu s UD i borbi za dijete: Nisam zlostavljač, samo želim vidjeti svog sina, a Hrvatska nije napravila ništa da mi ga vrati", na način da će tuženik putem nakladnika objaviti sadržaj e-maila upućenog mu od strane tužiteljice dana 26. veljače 2018. u 12,48 sati, koji e-mail započinje riječima "poštovani", a završava riječima "U Splitu, 26.2.2018.; S poštovanjem; UD ", i to na istom ili istovrijednom mjestu programskog prostora i na isti ili istovrijedan način na koji su bile objavljene informacije na koje se ispravak odnosi, te da i naslovnica tiskanog izdanja u kojem će ispravak biti objavljen sadrži referencu na objavu ispravka.

7. Čitanjem objavljenog ispravka u tiskanom izdanju dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" od 20. ožujka 2021. sa str. 7., utvrđeno je da sadrži u potpunosti tekst e- mail poruke odnosno ono što je naloženo drugostupanjskom presudom. Također po izvršenom uvidu u spis ovog suda posl. broj Pn-178/2018 utvrđeno je da je ispravak objavljen u roku koji je tuženiku naložen, odnosno unutar roka od 8 dana od zaprimanja drugostupanjske odluke.

Međutim, vizualnom usporedbom objavljenog članka i tadašnje naslovnice te objavljenog ispravka i naslovnice sa referencom na objavu ispravka može se uočiti da informacije nisu objavljene na isti ili istovrijedan način, a kako je to naloženo sudskom odlukom.

Tako je na primjer članak objavljen u tiskanom izdanju dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" od 9. veljače 2018. objavljen u rubrici novosti, na stranicama 6. i 7. ( čitava stranica i dio druge stranice) sa fotografijom, otisnutim naslovom " UD laže: Zar bi četiri godine pokušavala dobiti dijete sa mnom da sam zlostavljač?", i to u dvije veličine fonta slova, vrlo uočljivo. Na ovaj članak upućuje i naslovnica od toga datuma jer je centralni dio iste, moglo bi se reći gotovo polovicu stranice, zauzela fotografija CD i najava članka.

Objavljeni ispravak u tiskanom izdanju dnevnog lista "Slobodna Dalmacija" od 20. ožujka 2021. objavljen je u rubrici novosti, na listu 7., naslova i nadnaslova otisnutog u dosta manjem fontu nego li je to bilo sa člankom od 9. veljače 2018. te zauzima gornji desni dio stranice, moglo bi se reći trećinu stranice. Naslovnica tiskanog izdanja dnevnog lista Slobodna Dalmacija od 20. ožujka 2021. sadrži referencu na objavljeni ispravak te je u dvije boje pri dnu naslovnice štampano otisnutim slovima navedeno "Presuda Županijskog suda u Bjelovaru, Ispravak UD, str.7.". Kao što je već navedeno ispravak sadrži sadržajno sve što je bilo potrebno sukladno presudi Županijskog suda u Bjelovaru, posl. broj Gž-539/2019, od 14. siječnja 2021., ali je "oprema" članka drugačijeg izgleda, tj. naslov i nadnaslov su manjeg fonta i time manje uočljivi.

8. Na poveznici koju je u odgovoru na tužbu naveo tuženik: " https://slobodnadalmacija.hr/split/nina-kuluz-neistinita-je-tvrdnja-alessandra- avenatija-kako-mu-nisam-dopustala-kontakt-sa-sinom-prvi-problemi-u-nasem- odnosu-pojavili-za-vrijeme-moje-trudnoce-1085256" razvidno je da je tuženik objavio isti tekst kao i u tiskanom izdanju, ali da je naslov otisnut u velikom formatu, da je priložena fotografija uplakane tužiteljice te po stavu ovog suda isti izgleda sličnije objavljenom prethodnom članku nego li je to slučaj sa objavom učinjenom u tiskanom izdanju.

9. Tužiteljica UD u danom iskazu je navela da kada je zaprimila objavljeni ispravak da se osjećala poniženo jer je smatrala da joj nije zagarantirano i ispunjeno njeno pravo da se demantiraju ranije ispisane laži na pravilan način te da je imala veća očekivanja glede ispravka, budući se sve ranije ispisane laži i medijska proganjanja vrlo teško obilježila njen život, tijek stvari koje su se događale, a i sudbinu njenog djeteta. Tužiteljica je navela kako se medijsko proganjanje prenijelo i na njen svakodnevni život, više puta da je napadana verbalno od strane njoj nepoznatih ljudi koji su je zaustavljali na ulici. Tužiteljica je mišljenja da je ispravak trebao imati istu pozornost kao i obavljeni demantirani članak, odnosno na isti način da se objavi, na istom mjestu i iste veličine. Tužiteljica se dotaknula i osobne situacije te je navela kako se nakon objave prvog članka i odvođenja djeteta u Italiju njen partner nastavio neprimjereno ponašati i zlostavljati nju i dijete, što da je rezultiralo time da joj je u hitnom postupku dijete vraćeno. Tužiteljica je navela kako su ocu njezinog sina oduzeta sva roditeljska prava, a mimo toga da nikada nije pokazao interes niti želju da čuje dijete, da zove ili pita kako je, nema nikakav kontakt s djetetom, odnosno da dijete više nema oca. Navela je da se sjeća da je u vrijeme članka na portalu Dnevnog lista postojala anketa kome bi se povjerilo skrbništvo djeteta što da ju je duboko potreslo.

10. Napominje se da je tužiteljica u spis predmeta dostavila sudske odluke sudova u Italiji kojima je potvrdila dio iskaza koji se odnosi na skrbništvo nad djetetom nakon što je objavljen osnovni članak, a koji su pružili i detaljniji uvid u složenost i težinu obiteljske situacije u kojoj se tužiteljica nalazila i kojima je dokazala roditeljske kvalitete, ali sud smatra da ih u ovome postupku nije potrebno posebno podrobnije analizirati, naročito što se istima odlučuje o sudbini maloljetnog djeteta, a radi se o spisima koji su u pravilu radi zaštite privatnosti djeteta tajni.

11. Tuženik ZD je naveo kako je u vrijeme objave članka obavljao funkciju glavnog urednika Slobodne Dalmacije, ali da nije više na toj funkciji. Naveo je da ne postoji obveza nakladnika prilikom objave ispravka vezano za izgled članka niti što se tiče grafike niti grafičkih elemenata te da vizual nije definiran. Predmetnim ispravkom da je objavljeno sve što je bila obveza tuženika prema presudite je naveo da je vidio konačan izgled objavljenog članka. Tuženik smatra da je članak na naslovnici ( nalazi se u spisu na listu 45) zauzeo mjesto odgovarajuće veličine, smatra da se nalazi na grafičkoj dijagonali te da i da mu je bilo plaćeno ne bi bio objavljen na boljem mjestu za uočljivost odnosno da bi na drugom mjestu bilo manje vidljivo. U odnosu na naslovnicu osnovnog članka sa lista 70 naveo je da je taj članak objavljen kao centralni tekst na naslovnici pa je kao takav bio uočljiviji mada je lijevo od grafičke dijagonale, te je nadodao kako u samoj presudi nije dobio naputak od suda gdje se ispravak mora objaviti, u kojem fontu, te da ništa ostalo nije bilo propisano čega bi se tuženik mogao pridržavati. U odnosu na pitanja punomoćnika tužiteljice glede razloga zbog čega ranije nije objavio demanti tuženik je naveo da ne zna na pamet, da postoji način na koji se traže ispravci te je opisao generalno proceduru objave demantia, a s obzirom da se nije sjećao konkretnog traženja naveo je da ako je zahtjev dostavljen sukladno zakonskoj proceduri da ne vidi razloga zašto nije upućen u proceduru putem pravne službe te je naveo da se u pravilu tražitelja pismeno obavještava o odluci glede objave ispravka na način da mu se odgovor dostavi poštom. Tuženik je pojasnio da referenca znači da na naslovnici treba biti nota na kojoj strani se nalazi objavljen tekst, smatra da je postupljeno po presudi te je pojasnio da je istovjetni prostor, programski prostor, naslovnica, a da je istovrijedno mjesto također naslovnica te da je u cijelosti po ovome postupljeno.

12. Analizom svih naprijed navedenih i izvedenih dokaza sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ( „Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP) ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

13. Naime, iako se tužiteljica u tužbi poziva na odredbe članka 41. i 42. Zakona o medijima ( "Narodne novine" broj: 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22, dalje ZM) ovdje se ne bi konkretno imale primijeniti navedene odredbe budući Zakon o medijima ne sadrži odredbu koja bi omogućavala oštećeniku da izravno počinitelju štete postavi zahtjev za naknadu štete već se radi o zahtjevu tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti iz članka 19. stavka 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,126/21,114/22,156/22 – dalje: ZOO) i to zbog povrede ugleda, časti i dostojanstva u vezi sa člancima 1045., 1046. i 1000. ZOO-a.

14. S obzirom da tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije navodi se da je ovaj prigovor neosnovan u smislu odredbe članka 1061. stavka 2. ZOO-a prema kojoj oštećenik ima pravo zahtijevati popravljanje štete i neposredno od zaposlenika ako je štetu prouzročio namjerno ili iz krajnje nepažnje. Zaposlenik odgovara za oba stupnja namjere: kad hoće i želi nastanak štete (dolus directus tj. kada je štetnik svjestan da će njegovom radnjom nekome nastati šteta) i kad postoji svijest o mogućnosti nastanka štetnih posljedica pa pristaje na njih (dolus eventualis tj. kada štetnik nije siguran da je njegova radnja protupravna i da će prouzročiti štetu, ali unatoč tome pristane na posljedice).

15. Iz svih izvedenih dokaza sud zaključuje da je tuženik kao zaposlenik nakladnika tj. tadašnji urednik pristajući da se predmetni ispravak objavi na način kako je to obrazloženo pod točkom 7., odnosno na način da su naslovnica koja upućuje na ispravak te tekst ispravka manje uočljivi i istaknuti u odnosu na osnovni članak ( dakle ne objavivši ispravak na isti ili istovrijedan način) pristao na posljedice objave istog i mogućnost da će se time prouzročiti šteta tuženoj. Naime, predmetni slučaj glede skrbništva maloljetnog sina tužiteljice izazvao je veliko zanimanje javnosti, a bombastičnom najavom i pisanjem osnovnog članka tužiteljica je prikazana u vrlo negativnom kontekstu te je ovo upravo zbog opreme tog članka i najave uočio veliko broj čitatelja dnevnog lista Slobodna Dalmacija koji je ujedno i najčitaniji dnevni list na ovom području. Tuženik je kao profesionalac mogao znati da je osnovni članak ostavio traga na život tužiteljice te da će ista čekati objavu ispravka koja joj nudi svojevrsnu moralnu zadovoljštinu i obavještavanje javnosti glede za nju bitnih činjenica, ali je unatoč ovome ispravak objavljen na vrlo štur način, gotovo neupečatljiv. Upravo zbog navedenoga, sud drži da je tužiteljica zbog načina objave predmetnog ispravka članka, a za koju opremu i biranje pozicije je isključivo bio odgovoran tuženik, pretrpjela duševne boli, tj. da joj je povrijeđeno pravo osobnosti i to pravo na dostojanstvo, čast i ugled radi čega ovaj sud smatra da u ovoj pravnoj stvari ima osnova za obvezivanje tuženika da tužitelju naknadi neimovinsku štetu.

16. Kod dosude pravične novčane naknade sud je kao odlučne kriterije uzeo u obzir da je predmetni slučaj bio poznat širokom krugu osoba, da je zbog osnovnog članka tužiteljica doživljavala u privatnom životu neugodne situacije o čemu je iskazivala te da je ovakvim načinom objavljivana ispravka istoj njezina životna "agonija" na neki način produljena, da je ista bila ponižena i nesretna te se nije sanirala do tada nastala joj šteta, a što je i bio smisao objave ispravka prema pravomoćnoj sudskoj odluci, a prema kojoj je samo djelomično postupljeno. Međutim, sud nije izvodio dokaz medicinskim vještačenjem iz razloga što je tužiteljica u danom iskazu opisivala svoje duševno stanje kao nešto što je trajalo duži vremenski period te je sud mišljenja da je stanje u kojemu se tužiteljica nalazila nakon objave ispravka predmetnog članka samo nastavak tužiteljičinih patnji zbog čitave obiteljske i medijske situacije u kojoj se nalazila te da će ovu okolnost moći ocijeniti samostalno cijeneći sve izvedene dokaze po slobodnoj ocjeni. Stoga se tužbeni zahtjev smatra osnovanim u visini od 2.000,00 eura, a do kojega je sud došao temeljem članka 223. stavka 1. ZPP-a, a sve u vezi sa odredbama ZOO-a i to članka 1045. stavka 1. , članka 1061. stavka 1., članka 1100. stavka 1. i 2. i članka 19. stavaka 1. Tužitelj je zahtijevao i zakonske zatezne kamate od dana objave ispravka članka, ali ih je sud dosudio od dana podnošenja tužbe sukladno odredbi članka 1103. ZOO-a, a temeljem odredbe članka 29. stavka 2. ZOO- a.

17. Odluka o trošku temelji se na članku 154. stavku 2. i 151. stavak 3. ZPP-a te odredbama Tarife o nagradama i naknadama za rad odvjetnika ( "Narodne novine" broj 138/23). Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe i 3 podneska (od 05.12.2024., 17.02.2025., 02.05.2025), trošak zastupanja na 4 ročišta ( 05.12.2024., 17.02.2025., 12.05.2025., 03.09.2025.), u iznosu od po 250,00 eura, što bi iznosilo 2.000,00 Eur. Uspjeh tužiteljice u ovome postupku sud cijeni u 65,53 % ( budući je u cijelosti uspjela u osnovu i dijelom u visini. Kada se ovome iznosu oduzme iznos od 34,47 % koliko iznosi uspjeh tuženika proizlazi da je ukupan uspjeh tužiteljice 31,06%. Zbog navedenoga tužiteljičin trošak je valjalo dosuditi u postotku u kojem je uspjela (2.000,00 EUR x 31,06%) tj. u iznosu od 621,20 EUR.

U Splitu, 07. listopada 2025.

Sutkinja

Irma Dujić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi Županijskom sudu putem ovog suda u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste (čl. 335. st. 11. ZPP-a).

DNA:

punom. parničnih stranaka