Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj Ovr-1390/2025-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
Z A K L J U Č A K
I
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Rijeci, po sucu Ines Kundić, kao sucu pojedincu, na prijedlog sudske savjetnice Adriane Budan, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko-Goranska, I Policijska Postaja Rijeka, OIB: 36162371878, zastupano po Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci, protiv ovršenika LG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupana po punomoćniku Zoranu Vukiću, odvjetniku u [adresa], radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode prijenosa, 7. listopada 2025.
z a k l j u č i o j e
Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja predmetne pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim iz razloga propisanih u članku 50. stavak 1. točka 7. u svezi s člankom 210 Ovršnog zakona (Narodne novine broj NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 06/24; dalje:OZ).
i
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenika od 23. rujna 2025. za donošenje rješenja kojim se nalaže Financijskoj Agenciji da u cijelosti odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava temeljem prekršajnih naloga 211-07/25-2/18899, 211-
07/25-2/18897, 211-07/25-2/18895, 211-07/25-2/18893 kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Ovrhovoditelj je dana 28. srpnja 2025. pokrenuo postupak izravne naplate dostavljanjem prekršajnih naloga Financijskoj agenciji 211-07/25-2/18899, 211-07/25- 2/18897, 211-07/25-2/18895, 211-07/25-2/18893.
2. Ovršenik je ovom sudu podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu prijenosa navodeći u bitnom da su prijenos i pljenidba na njegovim novčanim sredstvima nedopušteni i nezakoniti iz razloga navedenog u čl. 50. st. 1. t. 2. i t. 7. OZ-a. Ističe da su u konkretnom slučaju i pljenidba i prijenos na njegovim novčanim sredstvima nedopušteni budući da nisu ispunjeni temeljni preduvjeti dopuštenosti ovrhe. Ovrhovoditelj da nije bio ovlašten zahtijevati naplatu putem Financijske agencije budući da predmetna isprava na temelju koje je provedena naplata nije stekla svojstvo ovršnosti i izvršnosti, te samim time nije podobna kao osnova za provedbu ovrhe. Da ovrha može biti provedena isključivo na temelju pravomoćnog i izvršnog prekršajnog naloga, odnosno odluke koja ima svojstvo ovršne isprave, a koja odluka u konkretnom slučaju ne postoji. Da on nije zaprimio prekršajni nalog na temelju kojega se provodi predmetna ovrha, pa samim time ovrhovoditelj da ne može raspolagati podobnom pravnom osnovom za naplatu putem FINA-e. Da s obzirom da u predmetnom slučaju dostava nije izvršena, ovršeniku da je uskraćeno pravo da uloži pravni lijek protiv prekršajnog naloga, a sam prekršajni nalog nije mogao postati pravomoćan niti izvršan i da posljedično tome, ne može biti ni valjana ovršna isprava u smislu članka 23. Ovršnog zakona, te ovrhovoditelj nije imao pravnu osnovu za podnošenje naloga za prisilnu naplatu putem Financijske agencije. Nadalje, da neuredna dostava, odnosno potpuni izostanak dostave, predstavlja bitnu povredu postupka i povredu ustavnog prava ovršenika na pravično suđenje i na učinkovitu obranu zajamčenu člankom 29. Ustava Republike Hrvatske i člankom 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos zaplijenjenih sredstava po prijedlogu ovrhovoditelja.
2.1. Ovršenik predlaže i odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava te ističe da predmetni prekršajni nalozi temeljem kojih je određena blokada računa ovršenika, ovršeniku nisu uopće dostavljeni, odnosno da mu isti nisu dostavljeni sukladno zakonskim odredbama na valjan način. Da bi ovršenik provedbom predmetne ovrhe trpio nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, a što da proizlazi iz same činjenice da isti nije zaprimio prekršajni nalog temeljem kojeg se ovrha provodi, te samim time ne može biti ovršenik u predmetnom postupku, pa da se stoga šteta koja istome nastaje ogleda u samoj činjenici vođenja predmetnog postupka budući da isti ovršeniku sasvim neosnovano prouzročuje štetu u vidu nemalih troškova postupka kojih je istome neutemeljeno naloženo te u troškovima zastupanja u istom. Obzirom na navedeno ovršenik drži da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti za odgodu ovrhe pa stoga predlaže naslovnom sudu da istu odredi.
3. Temeljem odredbe članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 93/14, 73/17,131/20,114/22 i 06/24 dalje OZ) nakon što primi obavijest od tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena naplata protiv njega, ovršenik je ovlašten predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim dok je u stavku 2. istog članka određeno da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. istog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50 i 53 OZ-a).
4. Odredbom članka 52. stavak 1. i stavak 3. OZ-a određeno je da ako je žalba (odnosno u ovom slučaju prijedlog) izjavljena iz razloga iz članka 50 stavak 1 točka 7 i točka 9 do 11 OZ-a, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu (prijedlog) ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe (na odgovarajući način pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava) nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1 ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu.
5. Nadalje, odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz stavka 1 točke 1. -10. navedenog članka OZ-a. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe.
6. U odgovoru na prijedlog ovrhovoditelj se protivi prijedlogu ovršenika radi proglašenja pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim te za odgodu prijenosa sredstava te je stava da su oba zahtjeva ovršenika neosnovana. Da su neosnovani navodi ovršenice da predmetni prekršajni nalozi nisu stekli svojstvo izvršnosti iz razloga što nije izvršena uredna dostava sukladno čl. 145. Prekršajnog zakona slijedom čega da bi ovršenici bilo uskraćeno pravo da uloži pravni lijek protiv prekršajnog naloga, a sam prekršajni nalog da nije mogao steći svojstvo pravomoćnosti i izvršnosti. Ističe da je ovršenica bila upoznata sa vođenjem i ishodom prekršajnog postupka obzirom da se dana 11. travnja 2025. g. u 12,00 sati nalazila u službenim prostorijama I.PP Rijeka, kojom prilikom je upoznata s počinjenjem prekršaja, poradi čega su joj izdani obvezni prekršajni nalozi koje je ista odbila potpisati i preuzeti što je naznačeno u samim prekršajnim nalozima. Da je odredbom čl. 148. st. 4. Prekršajnog zakona propisano da je postupanje u slučaju kada primatelj odbija primiti odluku: ''Kad primatelj ili punoljetni član njegova domaćinstva odbije primiti dopis, dostavljač će zabilježiti na dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis će ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom prostoru gdje radi ili će, ako tako što nije moguće, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili ostaviti na mjestu gdje se uobičajeno ostavlja pošta. Tako što naznačit će se na dostavnici. Time je dostava obavljena. U slučaju dostave na mjestu počinjenja prekršaja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi prijam odluke ili drugog dopisa, postupit će se na način predviđen ovim stavkom a odluka ili drugi dopis ostavit će se primatelju tako što će mu se na pogodan način učiniti dostupnim i to će se zabilježiti, čime se dostava smatra uredno obavljenom''. Da slijedom navedenog, obzirom da je ovršenica bila upoznata s vođenjem prekršajnog postupka te je ista imala mogućnost preuzeti prekršajni nalog i uložiti spram njega pravni lijek, a dostava je obavljena sukladno gore citiranoj odredbi Prekršajnog zakona, razvidno je da je ovrha zatražena temeljem valjanih ovršnih isprava sa uredno naznačenom klauzulom ovršnosti (s datumom 3. svibnja 2025. g.), uslijed čega da nema uvjeta za proglašenje pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava nedopuštenim. Dodatno ovrhovoditelj ističe kako ovršenica nije dokazala ni pretpostavke za odgodu prijenosa sredstava, odnosno nije priložila dokaze kojima bi učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpila nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno ako je to potrebno da bi spriječila nasilje.
7. Obzirom da je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a koja okolnost predstavlja jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu ovrhe propisan odredbom članka 65. stavak 1. OZ-a (točka 5. istog članka), time je ispunjen jedan od dva kumulativno zakonom određena uvjeta za odgodu ovrhe. U odnosu na drugi uvjet, i to nastanak nenadoknadive štete odnosno teško nadoknadive štete, ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe članka 65 stavak 1 OZ-a. Na ovršeniku leži teret dokaza o činjenicama iz kojih proizlazi vjerojatnost nenadoknadive ili teško nadoknadive štete. Ovršenik nije dostavio relevantne dokaze u prilog svojih tvrdnji, već je samo naveo da će mu nastati teško nadoknadiva šteta jer da isti nije zaprimio prekršajni nalog temeljem kojeg se ovrha provodi, te samim time da ne može biti ovršenik u predmetnom postupku, pa se stoga šteta koja istome nastaje ogleda u samoj činjenici vođenja predmetnog postupka budući da isti ovršeniku sasvim neosnovano prouzročuje štetu u vidu nemalih troškova postupka kojih je istome neutemeljeno naloženo te u troškovima zastupanja u istom.
8 . Stoga je slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom članka 65 stavak 1 OZ-a, temeljem odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a u svezi s člankom 210. stavak 1. i 2. OZ-a, prijedlog ovršenika odbijen u dijelu za odgodom prijenosa te je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Rijeci, 7. listopada 2025.
Sudac
Ines Kundić
Sudska savjetnica
Adriana Budan
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana, od dana primitka prijepisa rješenja pismeno u tri primjerka putem ovog suda.
Protiv ovog zaključka nije dozvoljen pravni lijek (članak 11 stavak 5 OZ-a).
DNA:
- ODO RIJEKA
- pun. ovršenika
- Financijskoj agenciji
