Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž R -35/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sucu tog suda Borisu Mimici, u pravnoj stvari tužitelja ČE, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Mirku Kovaču, odvjetniku u Zagrebu, protiv tužene Republike Hrvatske, Ministarstvo pravosuđa i uprave, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu Zagreb, Građansko upravni odjel, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-3291/2019-30 od 19. prosinca 2024., 7. listopada 2025.

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba tuženika i ukida presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-3291/2019-30 od 19. prosinca 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

" I Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa i uprave, OIB: 52634238587, koje zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, da tužitelju ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime razlike plaće po osnovi prekovremenog rada isplati ukupan iznos od 17,89 EUR bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 17,89 EUR od 16. rujna 2018. godine izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženiku Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa i uprave, OIB: 52634238587, koje zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, da tužitelju ČE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak parničnog postupka u iznosu od 390,45 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22), i to po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a koja kamata teče od 19. prosinca 2024. pa sve do isplate, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. 25/2013. i 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) s prijedlogom da se uvaži žalbu tuženika i pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev, podredno da se ukine pobijanu presudu i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troška sastava žalbe.

3. Tužitelj je odgovorio na žalbu tuženika na način da je predložio istu odbiti i potvrditi pobijanu presudu.

4. Žalba tuženika je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja, radnika tuženika na radnom mjestu u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu koji obavlja poslove osiguranja, za isplatu iznosa od 17,89 eura bruto na ime razlike u plaći s osnove neiskorištenih odmora (stanki) u utuženom razdoblju.

6. Osnovano tuženik navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, s obzirom na to da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati,.

7. Naime, tužitelj u tužbi navodi da je zaposlenik tuženika u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu i obavlja poslove osiguranja. Njegovo radno vrijeme organizirano je na način da radi u smjenama 8 sati koliko traje jedna smjena i u turnusu po 12 sati, koliko traje turnus, odnosno na drugačiji način ukoliko dolazi do prekida n ciklusa 12-24-12-48 zbog promjene rasporeda rada. Zbog specifičnosti posla i nedostatka potrebnih kadrova, tužitelj svakodnevno u svom radu ne može konzumirati pravo na odmor (stanku) u trajanju od najmanje 30 minuta, odnosno 60 minuta kada radi u turnusu. Stoga tužitelj predlaže da tuženik utvrdi koliki ukupni broj sati na ime neiskorištene pauze (stanke) u utuženom razdoblju, te da obračuna ukupnu novčanu vrijednost istih sati te da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te da mu se naknadi trošak ovog postupka.

8. Dakle, tužitelj je tužbom zatražio isplatu s osnove neiskorištenih odmora (stanki), kako je to u obrazloženju presude jasno navedeno.

9. Međutim,u nastavku obrazloženja presude, prvostupanjski sud navodi da je sporno je li u utuženom razdoblju tužena obračunavala mjesečni fond sati u skladu s čl. 44 st. 12 KU, tj. da li je u mjesečni fond sati, pored radnih dana, trebala uračunavati i dane blagdana, kada bi oni padali u dane u tjednu od ponedjeljka do petka te obrazlaže da se, ukoliko je tužitelj radio u razdoblju od ponedjeljka do petka na dan blagdana, tada se mjesečni fond sati trebao obračunati na način da se taj dan ne smatra radnim danom i množi s 8, kako bi se dobio redovni mjesečni fond sati, već se sati odrađeni na taj dan imaju smatrati prekovremenim rad, jer prelaze redovni mjesečni fond sati, radi čega za takvu vrstu rada tužiteljici pripada uvećanje plaće od 50%.

10. Iz navedenog proizlazi da se obrazloženje prvostupanjskog suda ne odnosi na predmetni zahtjev, isplatu s osnove neiskorištenih odmora (stanki), već na situaciju koja bi se odnosila na isplatu razlike plaće s osnove prekovremenog rada, zbog čega se pobijana presuda ne može ispitati, jer je proturječna i sama sebi i stanju u spisu.

11. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će, u smislu naprijed navedenoga, otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način da će o svim odlučnim činjenicama dati jasno i valjano obrazloženje te će potom, pravilnom primjenom materijalnog prava, donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

12. O troškovima postupka povodom pravnog lijeka prvostupanjski sud će odlučiti u konačnoj odluci, sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

Split, 7. listopada 2025.

SUDAC

Boris Mimica