Republika Hrvatska
Županijski sud u Bjelovaru
Bjelovar, Josipa Jelačića 1
Poslovni broj: K-28/2022-148
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Bjelovaru, u vijeću sastavljenom od sutkinje Maje Sikora, kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Nevenke Ledinski i Anđele Rubetić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Matee Cebović, u kaznenom predmetu protiv 1. optužene SŽ, zbog kaznenih djela iz čl. 246. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., dalje u tekstu: Kazneni zakon) te čl. 132. st. 1. u vezi čl. 52., čl. 134. u vezi čl. 52., čl. 248, čl. 279. st. 1., čl. 236. st. 1. u vezi čl. 38. i 2. optuženog EŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. u vezi čl. 37. st. 1. i čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona, u povodu optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Bjelovaru broj KO - DO-18/2022-11 od 30. ožujka 2023., nakon usmene javne rasprave, održane i zaključene 2. listopada 2025., u nazočnosti zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Bjelovaru Larise Kerekeš, oboje optuženih osobno te izabranog branitelja 1. optužene odvjetnika Damira Vukmanovića i izabranog branitelja 2. optuženog odvjetnika Ozrena Korušeca, dana 7. listopada 2025. objavio je i
p r e s u d i o j e
1. optužena SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći S i OŽ, rođene E, rođene **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa], O.Strasse 5, 73033 Goppingen, državljanke Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, ispitivačica auto dijelova, neudana, bez djece, zaposlena u distribuciji novina NWZ, s mjesečnom plaćom 1.800,00 eura, bez imovine, prekršajno nekažnjavane prema podacima Prekršajne evidencije, kazneno osuđivane prema podacima Kaznene evidencije, drugi kazneni postupak se ne vodi, brani se sa slobode,
2. optuženi EŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1963. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanina Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, poljoprivredni tehničar, nezaposlen, oženjen, otac troje punoljetne djece, vlasnik obiteljske kuće u [adresa] i 6 rali zemlje, uzdržava se poljoprivrednom obradom zemlje i uzgojem stoke, vojsku služio u JNA 1984. u Sarajevu, sudionik Domovinskog rata, odlikovan spomenicama Bljesak i Oluja, prekršajno nekažnjavan prema podacima Prekršajne evidencije i kazneno neosuđivan prema podacima Kaznene evidencije, drugi kazneni postupak se ne vodi, brani se sa slobode,
k r i v i s u
1. optužena SŽ sama:
I. što je u razdoblju od 13. svibnja 2019. do 3. lipnja 2019. u Šandrovcu, kao direktorica trgovačkog društva Milkys d.o.o. Šandrovac, protivno čl. 92. st. 1., 3. i 4. Zakona o radu (Narodne novine 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14, 127/17 – dalje Zakon o radu), iako svjesna da su zaposlenici tog trgovačkog društva obavili rad i da trgovačko društvo Milkys d.o.o. Šandrovac ima raspoloživih novčanih sredstava za isplatu plaća, nije isplatila plaću sa pripadajućim dodacima zaposlenicima tog trgovačkog društva, te im, protivno čl. 93. st. 2. Zakona o radu nije dostavila obračune neisplaćene plaće i to:
- zaposlenici ĐŽ za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 27. travnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 492,67 eura (četiristo devedeset dva eura i šezdeset sedam centa) / 3.712,00 kuna (tri tisuće sedamsto dvanaest kuna),
- zaposlenici ŽŽ za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 829,76 eura (osamsto dvadeset devet eura i sedamdeset šest centa) / 6.251,84 kuna (šest tisuća dvjesto pedeset jedna kuna i osamdeset četiri lipe),
- zaposlenici PŽ za obavljeni rad od 1. svibnja 2019 do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 318,78 eura (tristo osamnaest eura i sedamdeset osam centa) / 2.401,84 kuna (dvije tisuće četiristo jedna kuna i osamdeset četiri lipe),
- zaposlenici VŽ za obavljeni rad od 16. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 597,50 eura (petsto devedeset sedam eura i pedeset centa) / 4.501,84 kuna (četiri tisuće petsto jedna kuna i osamdeset četiri lipe),
dakle, nije isplatila dio i cijelu plaću više radnika,
II. što je u razdoblju od 16. travnja 2019. do 9. svibnja 2019., u Bjelovaru, svjesna da je kao direktorica poslodavca, trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., temeljem ugovora o radu zaključenog sa VŽ i PŽ, koje su i obavljale rad u ugostiteljskom objektu Palačinkarnica i to VŽ počev od 16. travnja 2019., a PŽ počev od 25. travnja 2019., bila dužna prijaviti činjenicu njihova zapošljavanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, protivno čl. 6. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 - dalje Zakon o mirovinskom osiguranju) i čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine broj: 80/13 i 137/13 – dalje Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju) to nije učinila i time VŽ za period od 16. travnja 2019. do **.**.2019. i PŽ za period od 25. travnja 2019. do 9. svibnja 2019. uskratila prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja,
dakle, drugome uskratila prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela,
III. što je u razdoblju od 7. prosinca 2018. do 28. kolovoza 2019. u Šandrovcu, kao direktorica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac, protivno odredbi čl. 7. st. 2. i 6. Zakona o računovodstvu (Narodne novine broj: 78/15, 134/15, 120/16, 116/18 - dalje Zakona o računovodstvu) nije potpuno, uredno i točno vodila poslovne knjige i poslovna izvješća, niti je pravovremeno predavala računovodstvu podatke o podizanju novca i izvode sa žiro računa trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., podatke o realizaciji prometa i pologu utrška ugostiteljskog objekta „Palačinkarnice“, koji je poslovao u sklopu TD Milkys j.d.o.o., a koji su podaci potrebni za vođenje računovodstvene dokumentacije, uslijed čega je otežala preglednost poslovanja i imovinskog stanja trgovačkog društva Milkys j.d.o.o.,
dakle, trgovačke knjige i poslovne knjige koje je po zakonu obvezna voditi tako vodila da je otežana preglednost poslovanja i imovinskog stanja,
1. optužena SŽ i 2. optuženi EŽ
IV. što su točno neutvrđenog dana početkom mjeseca svibnja 2019., u Bjelovaru, II okrivljeni EŽ, u nakani da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje neosnovano ishodi naknadu za nezaposlene i tako si pribavi protupravnu imovinsku korist, unaprijed odlučujući da ne obavlja rad za trgovačko društvo Milkys j.d.o.o., zatražio od I okrivljene SŽ, kao direktorice trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. da sačini dva ugovora o radu u kojima da neistinito navede da je II okrivljeni EŽ bio zaposlen u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. u periodu od 01.05.2019. do 15.05.2019 te od 20.05.2019. do 31. svibnja 2019. i da ga kao zaposlenika trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. prijavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te sačini obavijesti o prestanku ugovora o radu u kojima će neistinito naznačiti kao razlog prestanka radnog odnosa istek navedenih ugovora, koji razlog da navede i u odjavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, pojasnivši joj pri tom da mu je navedena dokumentacija neophodna za ishođenje naknade za nezaposlene i da će navedene obavijesti o prestanku ugovora o radu i podatke o prijavi i odjavi njega kao zaposlenika trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. priložiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Bjelovar u tu svrhu, na što je I okrivljena SŽ pristala i iako svjesna da II okrivljeni EŽ nije zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., kao direktorica tog trgovačkog društva 9. svibnja 2019. u obrazac prijava o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje unijela neistinit podatak da je II okrivljeni EŽ zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. od 1. svibnja 2019. do 15. svibnja 2019. te unijela istek ugovora o radu kao razlog prestanka ugovora, a zatim i 4. lipnja 2019. unijela neistinit podatak da je II okrivljeni EŽ bio zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. od 20. svibnja 2019. do 31. svibnja 2019. te unijela istek ugovora o radu kao razlog prestanka ugovora, a potom sačinila i Obavijesti o prestanku ugovora o radu za zaposlenika EŽ od 15. svibnja 2019. i 31. svibnja 2019., u kojima je neistinito navela kao razlog prestanka radnog odnosa II okrivljenika EŽ u trgovačkom društvu 5 Milkys j.d.o.o. istek ugovora o radu, a zatim navedene obavijesti sa neistinitim podacima ovjerila svojim potpisom i pečatom trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. i sa prijavama o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predala ih II okrivljeniku FŽ, koji je, svjestan da ne ispunjava uvjete za ostvarivanje naknade za nezaposlene i da su dokumenti koje prilaže neistiniti, dana 17. lipnja 2019. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu u Bjelovaru podnio zahtjev za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti priloživši kao dokaz ispunjenja uvjeta za isplatu novčane naknade za nezaposlene obavijesti o prestanku ugovora o radu te prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje je prethodno sačinila I okrivljena SŽ time lažno potvrđujući da je bio zaposlen u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. te je do prestanka rada u posljednja dva zaposlenja došlo uslijed isteka ugovora o radu, u što su, ne sumnjajući u istinitost podataka iz predočene im dokumentacije djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Bjelovar povjerovali te su temeljem zahtjeva II okrivljenika EŽ i predočene im lažne dokumentacije dana 18. lipnja 2019. donijeli rješenje KLASA: UP/I-102-05/19-01/4382, URBROJ: 2103-33- 09/16-19-02 kojem je II okrivljeniku FŽ priznato pravo na naknadu za nezaposlene i temeljem navedenog rješenja u periodu od 18. lipnja 2019. do 18. studeni 2019. II okrivljenom Đ isplaćeno ukupno 1.407,08 eura (tisuću četiristo sedam eura i osam centa) / 10.601,61 kuna (deset tisuća šesto jedna kuna i šezdeset jedna lipa), a u kojem je iznosu II okrivljeni EŽ sebi pribavio protupravnu imovinsku korist i oštetio Državni proračun,
dakle, 2. optuženi EŽ potakao 1. optuženu SŽ, da kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unese neistinite podatke i svojim potpisom ovjeri takve podatke kao istinite, te s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, a 1. optužena SŽ kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke i svojim potpisom ovjerila takve podatke kao istinite te pomogla 2. optuženom FŽ da s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga navede da na štetu tuđe imovine nešto učini,
čime su počinili i to 1. optužena SŽ djelom opisanim u točki I. i II. izreke presude kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i to djelom opisanim u točki I. kazneno djelo neisplate plaće, opisano i kažnjivo po čl. 132. st. 1. u svezi čl. 52. Kaznenog zakona, a djelom opisanim u točki II. kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja, opisano i kažnjivo po čl. 134. Kaznenog zakona u svezi čl. 52. Kaznenog zakona, djelom opisanim u točki III. izreke presude kazneno djelo protiv gospodarstva, povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga , opisano i kažnjivo po čl. 248. Kaznenog zakona te djelom opisanim u točki IV. izreke presude kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem službene ili poslovne isprave , opisano i kažnjivo po čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv imovine, prijevaru, opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. u svezi čl. 38. Kaznenog zakona, a 2. optuženi EŽ djelom opisanim u točki IV. izreke presude kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem službene ili poslovne isprave, opisano i kažnjivo u čl. 279. st. 1. u svezi čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv imovine, prijevaru, opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona.
V. Na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 132. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ se za ovo kazneno djelo iz točke I. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 134. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ se za ovo kazneno djelo iz točke II. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 248. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ se za ovo kazneno djelo iz točke III. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci,
na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ se za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,
Na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ se za kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. u vezi čl. 38. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,
na temelju st. 51. st. 1. i st. 2. Kaznenog zakona 1. optužena SŽ se
o s u đ u j e
na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
VI. Na temelju čl. 51. st. 1. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ se za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. u vezi čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,
na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ se za kazneno djelo čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci,
na temelju čl. 51. st. 1. i st. 2. Kaznenog zakona 2. optuženi EŽ se za prethodno opisana kaznena djela iz točke IV. izreke presude
o s u đ u j e
na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.
Na temelju čl. 56. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ se
i z r i č e
U V J E T N A O S U D A
na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
VII. Na temelju čl. 452. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku (Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., 72/25. – dalje u tekstu: Zakon o kaznenom postupku)
protiv 1. optužene SŽ
o p t u ž b a s e o d b i j a
1. da je u razdoblju od 7. prosinca 2018. do 31. srpnja 2019. u Bjelovaru, kao direktorica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac, u nakani da si pribavi nepripadnu imovinsku korist na štetu trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., znajući da je u poslovnim odnosima dužna primijeniti pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika te novčana sredstva trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. koristiti za potrebe tog trgovačkog društva, protivno odredbi čl. 430. u svezi čl. 252. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15 i 40/19, u daljnjem tekstu: Zakon o trgovačkim društvima), novac primljen od naplaćenih usluga ugostiteljskog objekta Palačinkarnice, koji je u sklopu trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. poslovao u Bjelovaru, u ulici Augusta Šenoe 31, nije polagala na žiro račun trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. broj: [broj bankovnog računa] otvoren kod Zagrebačke banke d.d. te je sa istog računa u banci i putem bankomata u više navrata podizala gotov novac, koja novčana sredstva nije upotrijebila za potrebe trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., već je novac zadržala za sebe pribavivši si time nepripadnu imovinsku korist u iznosu od 1.459,68 Eura ( tisuću četiristo pedeset devet Eura i šezdeset osam centi) / 10.997,99 kuna (deset tisuća devetsto devedeset sedam kuna devedeset devet lipa) za koji iznos je pričinila štetu trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o., dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedila dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i na taj način pribavila sebi protupravnu imovinsku korist te time onome o čijim se imovinskim interesima dužna brinuti prouzročila štetu,
pa da je time počinila kazneno djelo protiv gospodarstva, zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano i kažnjivo po čl. 246. st. 1. Kaznenog zakona.
VIII. Na temelju čl. 560. st. 1. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku u svezi čl. 77. st. 1. Kaznenog zakona od 2. optuženog EŽ se oduzima imovinska korist koju je protupravno ostvario kaznenim djelom iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona, opisanim pod točkom IV. izreke ove presude u ukupnom iznosu od 1.407,08 eura (slovima: tisuću četiristo sedam eura i osam centa ) i utvrđuje se da navedeni novčani iznos postaje imovina Republike Hrvatske, koji iznos je 2. optuženi EŽ dužan platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.
IX. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku oštećene ĐŽ sada Ž, ŽŽ, VŽ sada LŽ i PŽ sada DŽ, upućuju se s imovinskopravnim zahtjevom u posebnu parnicu.
X. Na temelju čl. 148. st. 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13, 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22., 36/24., 72/25. dalje: Zakon o kaznenom postupku) nalaže se 1. optuženoj SŽ i 2. optuženom FŽ da ovome sudu podmiri materijalne troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. Zakona o kaznenom postupku i paušalnu svotu iz čl. 145. st. 2. točke 6. i st. 3. Zakona o kaznenom postupku u iznosu od 200,00 eura (slovima: dvjestoeura) svaki, sve u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru podiglo je optužnicu broj: KO -DO- 18/2022-11 od 30. ožujka 2023. protiv 1. optužene SŽ, zbog kaznenih djela iz čl. 246. st. 2. u vezi st. 1. Kaznenog zakona te čl. 132. st. 1. u vezi čl. 52., čl. 134. u vezi čl. 52., čl. 248, čl. 279. st. 1., čl. 236. st. 1. u vezi čl. 38. i protiv 2. optuženog EŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. u vezi čl. 37. st. 1. i čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona. Optužnica je potvrđena rješenjem optužnog vijeća ovog suda.
2. Županijsko državno odvjetništvo u Bjelovaru izmijenilo je optužbu tijekom postupka, uzimajući u obzir da je od 1. siječnja 2023. uveden euro kao službena valuta u Republici hrvatskoj, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije 1 eur=7,53450 kuna te podneskom od 10. lipnja 2025 (str.945-946), a na raspravi održanoj 2. listopada 2025. zamjenica županijskog državnog odvjetnika izjavila je odustanak od točke 1. optužnice protiv 1. optužene SŽ (str.1002), dok je u odnosu na preostale točke optužbe, zastupnica optužbe ostala do zaključenja rasprave 2. listopada 2025., kako je to činjenično i pravno opisano u izreci ove presude.
2.1. S obzirom da je tužitelj tijekom rasprave odustao od optužbe protiv 1. optužene SŽ, zbog kaznenog djela iz točke 1. optužnice, sada kaznenog djela iz čl. 246. st. 1. Kaznenog zakona, sud je donio presudu kojom se optužba odbija, na temelju čl. 452. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku, na način naveden u točki VII. izreke ove presude.
3. Upitani kakav stav zauzimaju prema optužbi, 1. optužena SŽ izjavila je da se ne smatra krivom za kaznena djela, dok je 2. optuženi EŽ izjavio da se smatra krivim za kaznena djela.
4. Tijekom dokaznog postupka ispitan je 2. optuženi EŽ i uz suglasnost stranaka pročitani su svi do sada provedeni dokazi pa su tako pročitani zapisnik ispitivanju svjedoka VŽ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ŽŽ, zapisnik o ispitivanju svjedoka DŽ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ĐŽ, zapisnik o ispitivanju svjedoka ĆŽ, popis radnika, dokumentacija poslovanja za Milkys j.o.o. (strana 95-113), zapisnik o ispitivanju svjedoka SŽI, nalaz i mišljenje vještaka Marijane Matijević sa svim dopunama pisanim i usmenim na raspravi, potvrda o visini dohotka (strana 181), dokumentacija Zagrebačke banke (strana 192-197), dokumentacija Državnog inspektorata, dokumentacija Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, predstavka Državnom inspektoratu ĐŽ, ŽŽ, VŽ, ugovor o radu na određeno vrijeme, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje-obrazac prijave o prestanku osiguranja, predstavka PŽ, dokumentacija Državnog inspektorata (strana 242-247), Povijesni izvadak iz Sudskog registra, ispis zaposlenika kod HZMO, dokumentacija Porezne uprave Ispostava Bjelovar, ugovor o radu na određeno vrijeme uz prijavu o prestanku osiguranja, prijava o početku osiguranja, prijava o promjeni tijekom osiguranja, obračun plaće (strana 291 -292), očevidnik o redoslijedu plaćanja kod FINA-e i očevidnik o danima insolventnosti te podaci o poslovnom subjektu, dokumentacija Zagrebačke banke d.d., dokumentacija Porezne uprave Službe za nadzor, brutto bilanaca, izvadak konta, prijava o prestanku osiguranja, prijava o početku osiguranja, prijava o promijeni tijekom osiguranja, sporazumni otkaz, obračun plaća, ugovor o radu na neodređeno vrijeme, prijava o prestanku osiguranja, sporazumni otkaz za ŽŽ, prijava o početku osiguranja, obračun isplaćene plaće, prijava o prestanku osiguranja, prijava o početku osiguranja, obračun isplaćene plaće za PŽ, ugovor o radu na određeno vrijeme za VŽ, prijava o prestanku osiguranja, dokumentacija knjigovodstva (strana 359), prijava o početku osiguranja, obračun plaća za VŽ, ugovor o radu na određeno vrijeme za EŽ (strana 363 - 366), podaci o plaćama i isplatama te prijave o prestanku osiguranja i prijave o početku osiguranja (strana 367-371), dokumentacija HZZZ -a Područni ured Bjelovar , obavijest o prestanku ugovora o radu, prijava HZMO-a o prestanku osiguranja, obavijest o prestanku ugovora o radu, prijava o prestanku osiguranja, preslika kartice Erste bank, dokumentacija HZZZ-a, dokumentacija knjigovodstva, izvadak iz Sudskog registra, izvadak konta, podaci HZZZ-a, obavijest o prestanku ugovora o radu, dokumentacija HZMO-a (strana 437-440), podaci HZZZ-a, dokumentacija HZMO-a (strana 442-448), dokumentacija HZZZ-a (strana 451-476), dokumentacija HZMO-a (strana 477-479), odluka društva AS-Agro d.o.o., otkaz (strana 483), povijesni izvadak iz Sudskog registra, cjelokupna poslovna dokumentacija dostavljena u spis od strane knjigovodstvenog obrta-servisa ĆŽ, potvrde o visini dohotka i primitaka, ugovor o zakupu poslovnog prostora, podaci o pologu i najmu, dokumentacija Porezne uprave Ispostava Bjelovar, čitaju se iskazi svjedoka ispitanih kod ovog suda **.**.2023., ŽŽ, ĐŽ, VŽ, DŽ, SŽI sve na strani 631-638., dokumentacija (strana 639- 640), iskazi svjedoka ispitanih kod ovog suda **.**.2024. ĆŽ i NŽ (strana 645-649), podaci javnog bilježnika Marije Čulo Poljak, podaci Gradske plinare Bjelovar, podaci HZZZ,-a podaci Grada Bjelovara Upravnog odjela za financije i javne prihode, podaci HEP, podaci Porezne uprave Ispostava Bjelovar, dokumentacija Gradske plinare Zagreb- Opskrba d.o.o., podaci (strana 740), podaci HEP Elektra, podaci i povijesni izvadak iz Sudskog registra Trgovačkog suda u Bjelovaru (strana 746-749), potvrde o visini dohotka, podaci HZMO-a o prijavama na osiguranje za optuženike, dokumentacija Porezne uprave Ispostava Bjelovar (strana 843-891), podaci JRO MUP RH za optuženike (strana 894-895), potvrde o visini dohotka, dokumentacija 1. optužene (strana 930), medicinska dokumentacija za 2. optuženog (strana 947-948), potvrda o isplaćenoj mirovini (strana 949), dokumentacija 1. optužene (strana 965-966), uplate u preslici (strana 979-982), podaci LŽ (strana 983), podaci PŽ, sada DŽ, podaci ŽŽ, podaci ĐŽ sada Ž (strana 984 -986), naknadno predana dokumentacija u spisu kao dokaz obrane 1. optužene i to rješenje Ureda državne uprave u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove od 8. ožujka 2019., račun fitnes od 27. prosinca 2018., popis kupljenog inventara na iznos 13.000,00 kn, račun KTC od 12. svibnja 2019., nalog za plaćanje iznosa 1.226,47 kn plaćeno prema računu HP-Hrvatska pošta d.d. te su pročitani izvadci kaznene evidencije za 1. optuženu i 2. optuženika, podaci prekršajne evidencije za optuženike i podaci o vođenju drugih postupaka, a na kraju dokaznog postupka ispitana je 1. optužena SŽ.
5. Odbijen je prijedlog obrane 1. optužene za provjeru podataka u Bjelovarsko - bilogorskoj županiji Službe za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove od 8. ožujka 2019., prijedlog za dostavu dokumentacije na uvid knjigovodstvenom vještaku, prijedlog za ispitivanje u svojstvu svjedoka RŽ i prijedlog za ispitivanje u svojstvu svjedoka KŽ, sve kao nevažni prijedlozi jer ne postoji povezanost između činjenica koje 1. optužena želi utvrditi i odlučnih činjenica. Isti dokazni prijedlozi prvenstveno su se odnosili na točku 1. optužbe, od koje je zastupnica optužbe na raspravi 2. listopada 2025. odustala, dok su isti dokazni prijedlozi u odnosu na preostale točke optužbe, po stavu suda potpuno nevažni.
6. Nije bilo sporno da je 1. optužena SŽ u razdoblju od 7. prosinca 2018. do 28. kolovoza 2019. bila direktorica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac i jedini ovlaštenik za raspolaganje novčanim sredstvima na računu tog trgovačkog društva, otvorenom kod Zagrebačke banke d.d. Nije bilo sporno da je Trgovački sud u Bjelovaru donio rješenje od 17. ožujka 2020. kojim je otvoren i zaključen stečajni postupak nad dužnikom Milkys j.d.o.o. Šandrovac. Nije bilo sporno da su zaposlenice navedenog trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac tijekom 2019. bile oštećena ĐŽ, oštećena ŽŽ, oštećena PŽ i oštećena VŽ. Nije bilo sporno da je 1. optužena SŽ dana 19. rujna 2025. zaposlenici ĐŽ, sada Ž, za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 27. travnja 2019. isplatila plaću u bruto iznosu od 492,67 eura (četiristo devedeset dva eura i šezdeset sedam centa) / 3.712,00 kuna (tri tisuće sedamsto dvanaest kuna), zatim, zaposlenici ŽŽ za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. isplatila je plaću u bruto iznosu od 829,76 eura (osamsto dvadeset devet eura i sedamdeset šest centa) / 6.251,84 kuna (šest tisuća dvjesto pedeset jedna kuna i osamdeset četiri lipe) i zaposlenici VŽ, sada LŽ, za obavljeni rad od 16. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. isplatila je plaću u bruto iznosu od 597,50 eura (petsto devedeset sedam eura i pedeset centa) / 4.501,84 kuna (četiri tisuće petsto jedna kuna i osamdeset četiri lipe), dok je zaposlenici PŽ, sada DŽ, za obavljeni rad od 1. svibnja 2019 do 22. svibnja 2019. isplatila plaću u bruto iznosu od 318,78 eura (tristo osamnaest eura i sedamdeset osam centa) / 2.401,84 kuna (dvije tisuće četiristo jedna kuna i osamdeset četiri lipe), dana 15. rujna 2025 ., što su oštećenice i potvrdile. Nije sporno da 1. optužena nije uredno vodila poslovne knjige.
7. Nije bilo sporno za 2. optuženog EŽ da je 2. optuženi EŽ postupao na način činjenično opisan u točki 5. optužnice, sada u točki IV. izreke ove presude, pri čemu 2. optuženi priznaje i potvrđuje sve činjenične navode u optužnici.
8. Sporno je bilo za 1. optuženu SŽ postupanje navedeno u optužbi i je li 1. optužena SŽ počinila sva kaznena djela za koja ju se tereti i za koja bi bila kazneno odgovorna.
9. Ispitana kod policije sukladno čl. 208.a Zakona o kaznenom postupku i kod državnog odvjetnika, 1. optužena SŽ nije iznosila obranu, a ispitana na raspravi 10. lipnja 2025., iznosila je obranu i odgovarala na pitanja svog branitelja, osim u odnosu na kazneno djelo pod točkom 5. optužbe, u vezi kojeg se branila šutnjom. U obrani je 1. optužena navela da su iz zarade trgovačkog društva isplaćivane plaće radnicama, pri čemu je dogovor bio da se plaće dijelom isplaćuju na račun, dijelom na ruke, je r je tako radnicama odgovaralo, a plaća se isplaćivala 15. u mjesecu. Za potrebe poslovanja trgovačkog društva angažirala je knjigovođu i točno je da nije uredno vodila poslovne knjige i nije na vrijeme knjigovođi dostavljala potrebnu dokumentaciju, a bila je nova u tom poslu i nije detaljno istražila kako se treba raditi niti je u tome imala ikakvog iskustva, jer nikada nije vodila papire u vezi poslovanja, mislila je da se na kraju godine mora dostavljati obračun i po uputi knjigovođe dostavljala je samo podatke za plaće, odnosno, broj sati koje su radnice provele na poslu, no dosta toga od dokumentacije nije predala, a dosta toga je i pogubila i što se tiče prijava radnika na osiguranje, taj dio posla trebala je odraditi knjigovođa.
9.1. Na raspravi 2. listopada 2025., u svojoj obrani, odgovarajući samo na pitanja svog branitelja. 1. optužena SŽ, navela je u vezi novčanih sredstava podizanih sa računa, da je sve što je korišteno vezano za račun društva Milkys j.d.o.o., utrošeno isključivo na poslovanje navedenog društva. Nadalje, u odnosu na točku 2. optužbe, 1. optužena SŽ navela je da je prijašnjim zaposlenicama platila sve što je bila dužna, a zbog svoje cjelokupne situacije to ranije nije mogla učiniti, dok što se tiče točke 3. optužbe, nije bila upućena u način poslovanja i dogovor je bio između nje i knjigovođe ĆŽ da njoj donosi svu potrebnu dokumentaciju, a ona dalje da poduzima radnje koje je trebala i točno je da zaposlenice nisu bile prijavljene kako je to trebalo učiniti, a knjigovođi je dostavila na vrijeme dokumentaciju, no zašto ona to nije učinila, to ona ne zna. Što se tiče 2018. i 2019., nije imala nikakvo iskustvo u gospodarskom radu, o vođenju društva, o poslovanju i financijama, već je znala samo pripremiti i poslužiti hranu, a knjigovođa je trebala brinuti o načinu poslovanja i rekla je će joj objasniti sve korak po korak. Kada god je nosila papire knjigovođi, nje tamo nije bilo pa je dokumentaciju predavala njezinim zaposlenicama, č ija imena ne zna, tako da joj knjigovođa, koja je brinula o načinu poslovanja, ništa nije objasnila. Što se tiče navoda iz točke 4. optužene, na pitanje svog branitelja, 1. optužena je navela da je njoj knjigovođa ĆŽ rekla da ne mora svaki dan donositi poslovnu dokumentaciju, izvode, već da joj nosi kad nakupi. Znala je napraviti inventuru i to je radila svaki dan, dok posebnog iskustva sa vođenjem trgovačkih i poslovnih knjiga nije imala niti je to znala. Poslovanje je završilo tako što je pukla cijev za vodu ispod pločica unutar lokala te je satima voda tekla, komunalac je morao doći vodu ispumpavati, jer se voda prelijevala i na cestu, inventar iz lokala poput tatami strunjača i igračaka, morala je baciti, a lokal je sama morala sanirati, jer to nije htio učiniti vlasnik NŽ i tada je odlučila lokal zatvoriti te nipošto nije profitirala, već je imala gubitke.
10. Ispitan kod državnog odvjetnika 2. optuženi EŽ nije iznosio obranu, a u svojoj obrani na raspravi 10. lipnja 2025. (str.942-943), iskazao je da se smatra krivim i da su to napravili u trenutku, to što se i navodi, a nikada do sada nije bio u sukobu sa zakonom, žao mu je što je to učinio i osjeća sram. Također navodi da za trgovačko društvo Milkys j.d.o.o. nikada nije obavljao rad, a sa 1. optuženom se od ranije nije poznavao, već ih je povezala treća osoba te je u razgovoru došlo do toga da se neke osobe prijavljuju da rade, iako u stvarnosti nisu radile te je zatražio od 1. optužene da sačini dva ugovora o radu u kojima je trebalo stajati da je zaposlen u Milkys j.d.o.o. iako to nije bio, a za to što je za njega učinila 1. optužena, nije joj ni kavu platio niti ga je ona išta tražila. Nakon otkaza ugovora o radu na mjestu gdje je prije radio, trebao se prijaviti u Zavodu za zapošljavanje i upravo tamo su ga savjetovali da se kao radnik negdje prijavi da radi makar i na par dana kako bi se mogao prijaviti na Zavod za zapošljavanje i ostvariti pravo na naknadu. Njemu je 1. optužena pomogla u ostvarivanju tog prava, tako što ga je prijavila na osiguranje, nakon čega je došlo do ovog postupka. Nadalje, na ime naknade primio je iznos koji se u optužbi navodi, a da bi dobio naknadu, morao je imati 12 ili 13 godina rada te rad u trgovačkom društvu Milkys od par dana, a iznos naknade do danas nije vratio, no spreman je to učiniti i sve u optužbi je činjenično točno.
10.1. Na raspravi 2. listopada 2025., 2. optuženi EŽ je iskazao što se tiče poslovanja palačinkarnice u vlasništvu 1. optužene, o tome nema nikakvih saznanja, no zna gdje se lokal nalazi, a kada je podignuta ova optužnica, tada je tamo bio prvi put. Do sada nije podmirio dužni iznos, no spreman je to učiniti te priznaje sve činjenične navode iz optužnice.
11. u odnosu na kazneno djelo u točki I. izreke ove presude, na temelju provedenih dokaza sud smatra dokazanim i utvrđenim da je 1. optužena SŽ postupala na način opisan u točki 2. optužbe, sada u točki I. izreke ove presude i to da u razdoblju od 13. svibnja 2019. do 3. lipnja 2019. u Šandrovcu, kao direktorica trgovačkog društva Milkys d.o.o. Šandrovac, nije isplatila plaću sa pripadajućim dodacima zaposlenicima tog trgovačkog društva, te im nije dostavila obračune neisplaćene plaće i to zaposlenici ĐŽ za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 27. travnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 492,67 eura (četiristo devedeset dva eura i šezdeset sedam centa) / 3.712,00 kuna (tri tisuće sedamsto dvanaest kuna), zaposlenici P li ŽŽ za obavljeni rad od 1. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 829,76 eura (osamsto dvadeset devet eura i sedamdeset šest centa) / 6.251,84 kuna (šest tisuća dvjesto pedeset jedna kuna i osamdeset četiri lipe), zaposlenici PŽ za obavljeni rad od 1. svibnja 2019 do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 318,78 eura (tristo osamnaest eura i sedamdeset osam centa) / 2.401,84 kuna (dvije tisuće četiristo jedna kuna i osamdeset četiri lipe) i zaposlenici VŽ za obavljeni rad od 16. travnja 2019. do 22. svibnja 2019. nije isplatila plaću u bruto iznosu od 597,50 eura (petsto devedeset sedam eura i pedeset centa) / 4.501,84 kuna (četiri tisuće petsto jedna kuna i osamdeset četiri l ipe).
12. Tijekom dokaznog postupka provedeno je financijsko-knjigovodstveno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Marijani Matijević te je upravo provedenim vještačenjem utvrđeno koji iznosi, za koje razdoblje i kojim zaposlenicama na ime plaće nisu isplaćeni iznosi, ali je utvrđena i mogućnost isplate plaća, s obzirom na poslovanje i stanje računa trgovačkog društva u tom razdoblju (str.792-802).
13. Isto tako, iz iskaza radnica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., oštećene VŽ (str.74, 634), oštećene ŽŽ (str.79, 632), oštećene DŽ (str.83, 635), oštećene ĐŽ (str.87, 633), proizlazi da je bilo novčanih sredstava na računu trgovačkog društva koje je ostvarivalo prihode te unatoč obavljenom radu i opominjanju 1. optužene od strane radnica, 1. optužena im nije isplatila dužne plaće, u iznosima utvrđenima prema vještakinji Marijani Matijević niti je prema iskazima oštećenih te svim podacima i dokumentaciji u spisu, 1. optužena radnicama uopće dostavila obračun za neisplaćene plaće.
14. Iz zapisnika o nadzoru trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. od 7. lipnja 2019. Državnog inspektorata Republike hrvatske, ugovora o radu za navedene radnice te prijava i odjava rada Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, konto kartice trgovačkog društva, koja se odnosi na isplate plaća zaposlenica i suglasnih iskaza svjedoka, prethodno navedenih radnica, proizlazi da su radnice obavljale rad na radnom mjestu konobarica u ugostiteljskom objektu Palačinkarnice, na temelju zaključenih ugovora o radu sa trgovačkim društvom Milkys j.d.o.o., ali za obavljeni rad nisu primile plaću, iako im je 1. optužena obećavala isplatu plaća, a Palačinkarnica je ostvarivala prihod od pruženih usluga te je prema pregledu po računu trgovačkog društva vidljivo da je bilo novca za plaće. Osim navedenog, od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na žiro-račun trgovačkog društva 7. prosinca 2018. isplaćena su i sredstva od 55.000,00 kuna (str. 670) pa nije bilo zapreke za isplatu plaće.
15. S obzirom na navedene činjenice, a osobito činjenicu da 1. optužena nakon obavljenog rada radnicama ovdje oštećenicama, nije dostavila ni obračunske liste za isplatu plaća, neprihvatljiva je obrana 1. optužene prema kojoj je do neisplate plaća radnicama došlo na kraju poslovanja trgovačkog društva, kada je isto postalo insolventno i kada su nastupili problemi pa da nije bilo ni namjere 1. optužene da ošteti radnice te da bi, s obzirom na naknadnu isplatu neisplaćenih plaća, 1. optuženu trebalo osloboditi kazne.
16. Objektivne radnje neisplate dijela plaće i cijele plaće više radnika predstavljaju postupanje protivno čl. 92. st. 1., 3. i 4. Zakona o radu, a nedostavljanje obračuna neisplaćene plaće radnicama, predstavlja postupanje protivno čl. 93. st. 2. Zakona o radu pa dakle, 1. optužena nije isplatila dio i cijelu plaću više radnika, u smislu počinjenja kaznenog djela iz čl. 132. st. 1. Kaznenog zakona.
17. U smislu čl. 52. Kaznenog zakona produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenog djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Prema stavu suda 1. optužena je počinila produljeno kazneno djelo iz čl. 132. st. 1. Kaznenog zakona, s obzirom na vrijeme i mjesto izvršenja ovog kaznenog djela, postupajući na isti način, neisplatom plaća, na štetu četiri radnice u trgovačkom društvu, čiji je direktor bila upravo 1. optužena.
18. Što se tiče subjektivnog odnosa 1. optužene prema ovom kaznenom djelu, sud zaključuje da je 1. optužena postupala s izravnom namjerom, svjesna svog postupanja i s voljom za takvim postupanjem, jer je bila svjesna da su radnice tog trgovačkog društva u predmetnom razdoblju obavile rad, za koji rad im pripada plaća i da trgovačko društvo Milkys d.o.o. Šandrovac ima raspoloživih novčanih sredstava za isplatu plaća, no nije im isplatila plaću s pripadajućim dodacima zaposlenicima trgovačkog društva niti im dostavila obračune neisplaćenih plaća te je i htjela tako postupati. Po stavu suda, iako je 1. optužena naknadno isplatila oštećenicama neisplaćene plaće, nisu ispunjene pretpostavke za oslobođenje 1. optužene od kazne, u smislu čl. 132. st. 5. Kaznenog zakona, s obzirom da 1. optužena oštećenim radnicama nije dostavila obračunske liste za isplatu plaća, a isplata neisplaćenih plaća uslijedila je tek u rujnu 2025., dakle kroz razdoblje duže od šest godina nakon obavljenog rada.
19. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo iz točke II. izreke presude, sud smatra dokazanim i utvrđenim da je 1. optužena SŽ postupala na način opisan u točki 3. optužbe, sada u točki II. izreke ove presude i to da je u razdoblju od 16. travnja 2019. do 9. svibnja 2019., u [adresa], svjesna da je kao direktorica poslodavca, trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., temeljem ugovora o radu zaključenog sa VŽ i PŽ, koje su i obavljale rad u ugostiteljskom objektu Palačinkarnica i to VŽ počev od 16. travnja 2019., a PŽ počev od 25. travnja 2019., bila dužna prijaviti činjenicu njihova zapošljavanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, protivno čl. 6. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, to nije učinila i time VŽ za period od 16. travnja 2019. do **.**.2019. i PŽ za period od 25. travnja 2019. do 9. svibnja 2019. uskratila prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja. Opisanim postupanjem 1. optužena SŽ je drugome uskratila prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, a time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela.
20. Isto proizlazi iz iskaza svjedokinja radnica oštećene VŽ i oštećene PŽ, koje su započele s radom u trgovačkom društvu, u ugostiteljskom objektu Palačinkarnica temeljem dogovora sa 1. optuženom i to VŽ od 16. travnja 2019., a PŽ od 25. travnja 2019. te ih je 1. optužena uvjeravala da će zaključiti pisani ugovor o radu s danom započetog rada i prijaviti ih nadležnim službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, međutim, iz obrasca prijave i odjave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, vidljivo je da je 1. optužena zapošljavanje VŽ prijavila tek sa danom 26. travnja 2019, a PŽ sa danom 10. svibnja 2019. Također i vještakinja Marijana Matijević u nalazi i mišljenju utvrđuje da je 1. optužena bila obvezna prijaviti novog djelatnika u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, što je 1. optužena propustila učiniti i time radnicama uskratila prava iz zdravstvenog i mirovinskog osiguranja, u odnosu na VŽ u razdoblju od 16. travnja 2019. do 25. travnja 2019., a u odnosu na radnicu PŽ od 25. travnja 2019. do 9. svibnja 2019. Prema iskazu svjedoka ĆŽ, knjigovođe, utvrđeno je da su joj dostavljeni ugovori o radu samo za četvero zaposlenika i to SŽ, ŽŽ, SŽI i ĐŽ i za iste je prijave o radu radila ĆŽ, a neke prijave je radila sama 1. optužena SŽ, što je moguće i dopušteno.
20.1. Neosnovano 1. optužena SŽ navodi da nije znala da ona treba raditi prijave na osiguranje za radnike i da je mislila da će to odraditi knjigovođa, a kako porizlazi iz iskaza svjedokinje ĆŽ, doista bi to odradila ĆŽ kao knjigovođa, samo da je 1. optužena knjigovođi pravovremeno dostavljala potpunu dokumentaciju, što 1. optužena nije činila.
21. Objektivne radnje koje je 1. optužena poduzela time što je zapošljavanje navedenih radnica prijavila tek naknadno, a ne sa danom započetog rada sukladno ugovoru o radu, iako je bila dužna prijaviti činjenicu njihova zapošljavanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, predstavlja postupanje 1. optužene protivno čl. 6. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te ujedno objektivne radnje kaznenog djela iz čl. 134. Kaznenog zakona.
22. U smislu čl. 52. Kaznenog zakona produljeno kazneno djelo je počinjeno kada počinitelj s namjerom izvrši više odvojenih radnji u prirodnom smislu kojima se ostvaruju bića istog ili istovrsnih kaznenog djela, ako one s obzirom na njihovu prostornu i vremensku povezanost čine jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu. Prema stavu suda 1. optužena je počinila produljeno kazneno djelo iz čl. 134. Kaznenog zakona, s obzirom na vrijeme i mjesto izvršenja ovog kaznenog djela, postupajući na isti način, neprijavljivanjem činjenice zapošljavanja navedenim tijelima za dvije radnice, u trgovačkom društvu, čiji je direktor bila upravo 1. optužena.
23. Što se tiče subjektivnog stava prema kaznenom djelu, sud utvrđuje da je 1. optužena bila svjesna da je kao direktorica poslodavca, trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., temeljem ugovora o radu zaključenog sa VŽ i PŽ, koje su i obavljale rad u ugostiteljskom objektu Palačinkarnica i to VŽ počev od 16. travnja 2019., a PŽ počev od 25. travnja 2019., bila dužna prijaviti činjenicu njihova zapošljavanja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje te da je to dužna prema čl. 6. st. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju i čl. 120. st. 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te je bila svjesna da to nije učinila i time VŽ za period od 16. travnja 2019. do **.**.2019. i PŽ za period od 25. travnja 2019. do 9. svibnja 2019. uskratila prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te je upravo tako i htjela postupati. Za vođenje poslovnih knjiga 1. optužena je angažirala knjigovođu ĆŽ, kojoj 1. optužena nije pravovremeno dostavljala potpunu poslovnu dokumentaciju, iako ju je knjigovođa upozoravala na tu dužnost, tako da se 1. optužena ne može opravdavati neznanjem i neiskustvom u poslovanju i vođenju poslovnih knjiga, neznanjem i neiskustvom u vođenju poslovanja trgovačkog društva i odgovornost prebacivati na knjigovođu ĆŽ. S obzirom na sve utvrđene činjenice, neprihvatljiva je obrana 1. optužene prema kojoj je ista postupala iz neznanja i neiskustva u vođenju trgovačkog društva te da nije bila svjesna svog postupanja i da nije bilo namjere za takvim postupanjem. Osobito pritom sud uzima u obzir da je prema iskazu svjedoka ĆŽ upravo sama 1. optužena radila neke prijave na osiguranje, dakle, znala je kako je dužna postupati prilikom prijavljivanja činjenice zapošljavanja radnika.
24. Nadalje, u odnosu na točku III. izreke presude, sud smatra dokazanim i utvrđenim da je 1. optužena SŽ postupala na način opisan u točki 4. optužbe, sada u točki III. izreke ove presude i to da u razdoblju od 7. prosinca 2018. do 28. kolovoza 2019. u Šandrovcu, kao direktorica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac, protivno odredbi čl. 7. st. 2. i 6. Zakona o računovodstvu nije potpuno, uredno i točno vodila poslovne knjige i poslovna izvješća, niti je pravovremeno predavala računovodstvu podatke o podizanju novca i izvode sa žiro računa trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., podatke o realizaciji prometa i pologu utrška ugostiteljskog objekta „Palačinkarnice“, koji je poslovao u sklopu TD Milkys j.d.o.o., a koji su podaci potrebni za vođenje računovodstvene dokumentacije, uslijed čega je otežala preglednost poslovanja i imovinskog stanja trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Opisanim postupanjem je 1. optužena trgovačke knjige i poslovne knjige koje je po zakonu obvezna voditi tako vodila da je otežana preglednost poslovanja i imovinskog stanja.
25. Prema iskazu svjedokinje ĆŽ (str.92, 646), knjigovođe za trgovačko društvo Milkys j.d.o.o., proizlazi da joj 1. optužena unatoč njezinim opomenama, po obvezi nije postupala i nije pravovremeno donosila poslovnu dokumentaciju trgovačkog društva, potrebnu za uredno vođenje poslovanja društva, pri čemu je jedino i isključivo 1. optužena donosila poslovnu dokumentaciju za navedeno trgovačko društvo, s tim što izvode žiro računa uopće nije donosila, ulazne i izlazne račune, podatke o realizaciji prometa i pologu utrška ugostiteljskog objekta Palačinkarnica. Nadalje je iz iskaza svjedoka ĆŽ utvrđeno da se 1. optužena nije javljala na pozive za dostavu potrebne dokumentacije za praćenje poslovanja trgovačkog društva, a na kraju nije platila ni račune za izvršene usluge računovodstva i cijelo vrijeme poslovne suradnje 1. optužena nije ispunjavala preuzete obveze iz ugovora. Isto tako, kada je krenulo poslovanje, 1. optužena je dostavila tijekom 2018. za cijelu godinu samo 20 ulaznih računa, a 2019. samo 69, koji broj ulaznih računa je uobičajen za mjesečno poslovanje takve tvrtke, tako da nije bilo moguće pravovremeno i pravilno vršiti potrebno računovodstvo ni pratiti dokumentaciju i poslovanje trgovačkog društva, a upravo je 1. optužena bila neuredna u dostavljanju dokumentacije. Prema dokumentaciji u spisu (str.95-96), vidljivo je da knjigovođa ĆŽ traži od 1. optužene dokumentaciju potrebnu za knjiženje. Knjigovođa ĆŽ dostavila je ovome sudu dokumentaciju u posebnom fasciklu, a koja dokumentacija se odnosi na poslovanje trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. i koju dokumentaciju 1. optužena uopće nije preuzela (str.767). Prema iskazu svjedokinje SŽI (str.127, 637), utvrđeno je da je ista radila u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. i tek naknadno joj je isplaćena dužna plaća, a pisani ugovor o radu nikada nije dobila.
26. Prema nalazu i mišljenju vještakinje Marijane Matijević 1. optužena nije uredno vodila trgovačke i poslovne knjige koje je dužna po zakonu voditi, a to stoga što tijekom 2019. uopće nisu evidentirani prometi po izvodima sa žiro-računa, nisu evidentirani utršci ostvareni u 2019. niti su isti položeni na žiro-račun trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., a bez evidentiranja prometa nisu evidentirani niti ostvareni prihodi od prodaje usluga, što dovodi do nevjerodostojnih podataka u bilanci društva, kao i računu dobiti i gubitka. S obzirom na takvo postupanje 1. optužene, prema vještakinji Marijani Matijević, upravo zbog toga je otežana preglednost poslovanja i imovinskog stanja tvrtke te se neurednost vođenja poslovnih knjiga ne može povezivati sa opsegom poslovanja, jer se neurednost poslovnih knjiga odnosi i na poslovanje 10 dokumenata, a isto tako se odnosi i na poslovanje 100 dokumenata (str.840).
27. Sud prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Marijane Matijević kao objektivan, nepristran i sukladan pravilima struke, znanosti i vještine, pri čemu je vještakinja provela vještačenje u odnosu na sve točke optužbe, izvršila uvid u podatke sudskog spisa i cjelokupne raspoložive poslovne dokumentacije te pribavljene podatke nadležnih tijela, a svoj pisani nalaz i mišljenje dopunila je pisanim putem, kao i usmeno i neposredno na raspravi te odgovorila na sva pitanja suda i stranaka te na provedeno vještačenje nije bilo primjedbi i sud je uz suglasnost stranaka pročitao navedeni nalaz i mišljenje.
28. Objektivne radnje koje je poduzela 1. optužena, predstavljaju objektivne radnje kaznenog djela iz čl. 248. Kaznenog zakona, zbog kojeg se tereti, jer je 1. optužena u razdoblju od 7. prosinca 2018. do 28. kolovoza 2019., kao direktorica trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac, postupala protivno odredbi čl. 7. st. 2. i 6. Zakona o računovodstvu time što nije potpuno, uredno i točno vodila poslovne knjige i poslovna izvješća, niti je pravovremeno predavala računovodstvu podatke o podizanju novca i izvode sa žiro računa trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., podatke o realizaciji prometa i pologu utrška ugostiteljskog objekta „Palačinkarnice“, koji je poslovao u sklopu TD Milkys j.d.o.o., a koji su podaci potrebni za vođenje računovodstvene dokumentacije , uslijed čega je otežala preglednost poslovanja i imovinskog stanja trgovačkog društva Milkys j.d.o.o.
29. Što se tiče subjektivnog odnosa prema kaznenom djelu, kako je utvrđeno, 1. optužena je bila svjesna da postupa protivno odredbi čl. 7. st. 2. i 6. Zakona o računovodstvu, jer nije potpuno, uredno i točno vodila poslovne knjige i poslovna izvješća, niti je pravovremeno predavala računovodstvu podatke o podizanju novca i izvode sa žiro računa trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., podatke o realizaciji prometa i pologu utrška ugostiteljskog objekta „Palačinkarnice“, koji je poslovao u sklopu TD Milkys j.d.o.o., kao i svjesna da su navedeni podaci potrebni za vođenje računovodstvene dokumentacije te svjesna da je takvim postupanjem otežala preglednost poslovanja i imovinskog stanja trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. te je i htjela tako postupati. Ne opravdava postupanje 1. optužene činjenica što prethodno nije sudjelovala u gospodarstvu kao gospodarski subjekt, već tek osnivanjem trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. započinje takvo poslovanje, no 1. optužena je angažirala knjigovođu kao stručnu osobu, ali kako je vidljivo, sa knjigovođom 1. optužena nije surađivala, unatoč sklopljenom ugovoru prema kojem se obvezala dostavljati knjigovođi poslovnu dokumentaciju, što se može zaključiti da je bilo svjesno i voljno postupanje pa se 1. optužena ne može osloboditi krivnje i odgovornosti navodima o neiskustvu u vođenju poslovnih knjiga i krivnju prebacivati na knjigovođu. Propisi o računovodstvu su određeni i jasni i svi poslovni subjekti u gospodarstvu duži su se istih pridržavati i po njima postupati te je tako i 1. optužena kao direktorica trgovačkog društva bila dužna istih se držati i primjenjivati u poslovanju trgovačkog društva. S obzirom na sve utvrđene činjenice, neprihvatljiva je obrana 1. optužene prema kojoj je ista postupala iz neznanja i neiskustva u vođenju poslovnih knjiga i trgovačkog društva te da nije bila svjesna svog postupanja i da nije bilo namjere za takvim postupanjem te da se radi samo o financijskom prekršaju, kao i da dužnost davanja poslovne dokumentacije predstavlja propust 1. optužene, a ne i kazneno djelo.
30. Nadalje, u odnosu na kazneno djelo koje su počinili zajedno 1. optužena SŽ i 2. optuženi EŽ, sud smatra dokazanim i utvrđenim da su optuženici postupali na način opisan u točki 5. optužbe, sada u točki IV. izreke ove presude i to da su točno neutvrđenog dana početkom mjeseca svibnja 2019., u [adresa], 2. optuženi EŽ, u nakani da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje neosnovano ishodi naknadu za nezaposlene i tako si pribavi protupravnu imovinsku korist, unaprijed odlučujući da ne obavlja rad za trgovačko društvo Milkys j.d.o.o., zatražio od 1. optužene SŽ, kao direktorice trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. da sačini dva ugovora o radu u kojima da neistinito navede da je 2. optuženi EŽ bio zaposlen u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. u periodu od 01.05.2019. do 15.05.2019 te od 20.05.2019. do 31. svibnja 2019. i da ga kao zaposlenika trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. prijavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje te sačini obavijesti o prestanku ugovora o radu u kojima će neistinito naznačiti kao razlog prestanka radnog odnosa istek navedenih ugovora, koji razlog da navede i u odjavi Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, pojasnivši joj pri tom da mu je navedena dokumentacija neophodna za ishođenje naknade za nezaposlene i da će navedene obavijesti o prestanku ugovora o radu i podatke o prijavi i odjavi njega kao zaposlenika trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. priložiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje [adresa] u tu svrhu, na što je 1. optužena SŽ pristala i iako svjesna da 2. optuženi EŽ nije zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., kao direktorica tog trgovačkog društva 9. svibnja 2019. u obrazac prijava o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje unijela neistinit podatak da je 2. optuženi EŽ zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. od 1. svibnja 2019. do 15. svibnja 2019. te unijela istek ugovora o radu kao razlog prestanka ugovora, a zatim i 4. lipnja 2019. unijela neistinit podatak da je 2. optuženi EŽ bio zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. od 20. svibnja 2019. do 31. svibnja 2019. te unijela istek ugovora o radu kao razlog prestanka ugovora, a potom sačinila i Obavijesti o prestanku ugovora o radu za zaposlenika EŽ od 15. svibnja 2019. i 31. svibnja 2019., u kojima je neistinito navela kao razlog prestanka radnog odnosa 2. optuženog EŽ u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. istek ugovora o radu, a zatim navedene obavijesti sa neistinitim podacima ovjerila svojim potpisom i pečatom trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. i sa prijavama o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predala ih 2. optuženom FŽ, koji je, svjestan da ne ispunjava uvjete za ostvarivanje naknade za nezaposlene i da su dokumenti koje prilaže neistiniti, dana 17. lipnja 2019. Hrvatskom zavodu za zapošljavanje Područnom uredu u [adresa] podnio zahtjev za novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti priloživši kao dokaz ispunjenja uvjeta za isplatu novčane naknade za nezaposlene obavijesti o prestanku ugovora o radu te prijave o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koje je prethodno sačinila 1. optužena SŽ time lažno potvrđujući da je bio zaposlen u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. te je do prestanka rada u posljednja dva zaposlenja došlo uslijed isteka ugovora o radu, u što su, ne sumnjajući u istinitost podataka iz predočene im dokumentacije djelatnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područni ured Bjelovar povjerovali te su temeljem zahtjeva 2. optuženog EŽ i predočene im lažne dokumentacije dana 18. lipnja 2019. donijeli rješenje KLASA: UP/I -102-05/19- 01/4382, URBROJ: 2103-33-09/16-19-02 kojem je 2. optuženom FŽ priznato pravo na naknadu za nezaposlene i temeljem navedenog rješenja u periodu od 18. lipnja 2019. do 18. studeni 2019. 2. optuženom FŽ isplaćeno ukupno 1.407,08 eura (tisuću četiristo sedam eura i osam centa) / 10.601,61 kuna (deset tisuća šesto jedna kuna i šezdeset jedna lipa), a u kojem je iznosu 2. optuženi EŽ sebi pribavio protupravnu imovinsku korist i oštetio Državni proračun.
31. Opisanim postupanjem je 2. optuženi EŽ potakao 1. optuženu SŽ, da kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unese neistinite podatke i svojim potpisom ovjeri takve podatke kao istinite te s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, a 1. optužena SŽ kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke i svojim potpisom ovjerila takve podatke kao istinite te pomogla 2. optuženom FŽ da s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga navede da na štetu tuđe imovine nešto učini.
32. U odnosu na točku 5. optužbe, prema priznanju 2. optuženog EŽ proizlazi postupanje 1. optužene i 2. optuženog na način opisan u točki 5. optužbe, sada u točki IV. izreke presude, na način da je 2. optuženi potaknuo 1. optuženu da s njim u ime trgovačkog društva zaključi ugovore o radu i prijavi ga kao zaposlenika, iako su dogovorili da u stvarnosti neće obavljati rad niti primati plaću, sve kako bi ostvario uvjete za isplatu naknade za nezaposlene, koja mu je i isplaćena u iznosu 1.407,08 eura, pri čemu su radnice trgovačkog društva u iskazima kao svjedokinje, ŽŽ, PŽ, ĐŽ, VŽ i SŽI potvrdile da nikada nisu vidjele 2. optuženog na radu u Palačinkarnici koji ugostiteljski objekt je jedini poslovao u okviru poslova trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. niti je isti radio ikakve poslove za trgovačko društvo. Isto tako, iz dokumentacije proizlazi da je 1. optužena na nagovor 2. optuženika, s njim zaključila fiktivni ugovor o radu i ispunila obrasce o prijavi i odjavi 2. optuženika Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, unijevši neistinite podatke u dokumentaciju, potpisavši i ovjerivši ju pečatom trgovačkog društva, a upravo navedenu dokumentaciju je 2. optuženi predao Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, dovodeći tako u zabludu navedenu službu koja je isplatila 2. optuženom navedenu naknadu. Prema prometu po računu trgovačkog društva i konto kartici za plaće zaposlenika utvrđeno je da 2. optuženom u navedenom razdoblju nije isplaćivana plaća. Po osnovi ranijeg zaposlenja u trgovačkom društvu AS-AGRO d.o.o.o, 2. optuženi nije stekao uvjete za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene jer navedeni radni odnos nije raskinut uslijed isteka ugovora o radu, nego je taj radni odnos raskinut na zahtjev 2. optuženog, koji je podnio pisani otkaz ugovora o radu, kako je vidljivo iz odluke trgovačkog društva AS-AGRO d.o.o. te proizlazi zaključak da 2. optuženi uopće nije bio zaposlen niti je radio u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o., nego je zatražio od 1. optužene SŽ da mu kao direktorica tog trgovačkog društva izda potrebnu dokumentaciju kako bi ishodio pravo na naknadu za nezaposlene, na što je 1. optužena pristala te je u obrasce prijava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje unijela neistinite podatke da je 2. optuženi u prethodno navedenim razdobljima bio zaposlen u trgovačkom društvu Milkys j.d.o.o. kao i činjenicu prestanka radnog odnosa uslijed isteka ugovora o radu i iste neistinite podatke unijela u obavijesti o prestanku ugovora o radu za zaposlenika 2. optuženog, navedene podatke ovjerila svojim potpisom i pečatom trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. i predala ih 2. optuženom i time mu pomogla da predočavanjem navedene neistinite dokumentacije djelatnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2. optuženi iste dovede u zabludu pa je nesumnjajući u istinitost podataka iz predočene im dokumentacije Hrvatski zavod za zapošljavanje donio prethodno navedeno rješenje kojim je 2. optuženom priznato pravo na naknadu za nezaposlene i na temelju tog rješenja u razdoblju od 18. lipnja 2019. do 18. studenog 2019. 2. optuženom je na ime naknade za nezaposlene isplaćen prethodno navedeni iznos.
33. Prema nalazu i mišljenju vještakinje Marijane Matijević, 2. optuženi je primio u razdoblju od 3. srpnja 2019. do 4. prosinca 2019. na ime naknade za nezaposlene ukupan iznos od 10.601,61 kunu, što uz fiksni tečaj konverzije 1euro=7,53450 kn iznosi 1.407,08 eura (str.800-802).
34. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 2. optuženi je prijavljen kao osiguranik u AS-AGRO d.o.o. u razdoblju od 12. siječnja 2007. do 31. ožujka 2019. (str.477, 828-829) te u Milkys j.d.o.o. od 1. svibnja 2019. do 15. svibnja 2019. te od 20. svibnja 2019. do 31. svibnja 2019.
35. Objektivne radnje koje su prethodno opisane i poduzete od strane 1. optužene kao odgovorne osobe trgovačkog društva, koja je u poslovnu ispravu unijela neistinite podatke i svojim potpisom i pečatom trgovačkog društva ovjerila takve podatke kao istinite, predstavljaju objektivne radnje kaznenog djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave, a kako je tim radnjama 2. optuženom pomogla da isti s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist dovede nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga navede da na štetu tuđe imovine nešto učini, na što je upravo 2. optuženi potaknuo 1. optuženu, 1. optužena je počinila i pomaganje u kaznenom djelu prijevare, odnosno, 2. optuženom je 1. optužena s namjerom pomogla u počinjenju kaznenog djela prijevare, kao sudionik u kaznenom djelu i to pomagač tog kaznenog djela u smislu čl. 38. st. 1. Kaznenog zakona. Objektivne radnje koje su prethodno opisane i poduzete od strane 2. optuženog, koji je potakao 1. optuženu SŽ, da kao odgovorna osoba u poslovnu ispravu unese neistinite podatke i svojim potpisom ovjeri takve podatke kao istinite, te s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, 2. optuženi je počinio objektivne radnje kaznenog djela krivotvorenja službene ili poslovne isprave kao sudionik kaznenog djela, odnosno, poticatelj tog kaznenog djela, jer je 1. optuženu s namjerom potaknuo na počinjenje tog kaznenog djela u smislu čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona te je 2. optuženi poduzetim objektivnim radnjama postupajući prema djelatnicima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s ciljem da 2. optuženi iste dovede u zabludu, koji nesumnjajući u istinitost podataka iz predočene im dokumentacije, donose prethodno navedeno rješenje kojim je 2. optuženom priznato pravo na naknadu za nezaposlene i koju naknadu je i ostvario, 2. optuženi je s ciljem da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist doveo nekog lažnim prikazivanjem činjenica u zabludu i time ga naveo da na štetu tuđe imovine nešto učini, tako da je ovim objektivnim radnjama počinio i kazneno djelo prijevare, kojim je ostvario i imovinsku korist i oštetio Državni proračun Republike Hrvatske.
36. Sukladno čl. 39. st. 1. Kaznenog zakona svaki sudionik kaznenog djela, dakle, poticatelj i pomagač, kažnjava se u skladu sa svojom krivnjom.
37. Što se tiče subjektivnog stava o kaznenom djelu, 1. optužena SŽ bila je svjesna svog postupanja i htjela je tako postupati, dakle, postupala je s izravnom namjerom, svjesna da 2. optuženik nije zaposlenik trgovačkog društva Milkys j.d.o.o., u obrazac prijava o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje unijela neistinit podatak da je 2. optuženik zaposlenik društva, a navela i istek ugovora o radu kao razlog prestanka ugovora i te obavijesti o prestanku ugovora o radu za 2. optuženog neistinitim podacima ovjerila potpisom i pečatom društva i sa prijavama o prestanku osiguranja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje predala 2. optuženom te je 1. optužena svjesna svog postupanja i htjela tako postupati, u odnosu na krivotvorenje isprave, na što ju je potaknuo upravo 2. optuženi. Nadalje, 1. optužena je bila svjesna i da prethodno počinjenim kaznenim djelom krivotvorenja službene ili poslovne isprave pomaže 2. optuženom u počinjenju kaznenog djela prijevare te je i htjela tako postupati, pri čemu 2. optuženi bez navedene dokumentacije koja je krivotvorena, uopće ne bi niti mogao izvršiti kazneno djelo prijevare. S obzirom na sve utvrđene činjenice, a osobito priznanje počinjenja kaznenih djela od strane 2. optuženog, neprihvatljiva je obrana 1. optužene prema kojoj je ista postupala iz neznanja i neiskustva u vođenju trgovačkog društva te da nije bila svjesna svog postupanja i da nije bilo namjere za takvim postupanjem.
38. Optuženi EŽ je pri počinjenju kaznenog djela prijevare iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona, također postupao s izravnom namjerom, u nakani da od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje neosnovano ishodi naknadu za nezaposlene i tako si pribavi protupravnu imovinsku korist, u čemu je i uspio i bio je svjestan svog postupanja i htio je tako postupati, prema Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, postupajući s prijevarnom namjerom, a isto tako, bio je svjestan svog postupanja i s voljom za takvim postupanjem i u odnosu na počinjenje kaznenog djela iz čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona, postupajući s izravnom namjerom, poticanjem 1. optužene SŽ na kazneno djelo, jer je potaknuo 1. optuženu na krivotvorenje službene ili poslovne isprave, u čemu je i uspio.
39. S obzirom na sve prethodno navedeno, 1. optužena SŽ djelom opisanim u točki I. i II. izreke presude kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja i to djelom opisanim u točki I. kazneno djelo neisplate plaće, opisano i kažnjivo po čl. 132. st. 1. u svezi čl. 52. Kaznenog zakona, a djelom opisanim u točki II. kazneno djelo povrede prava iz socijalnog osiguranja, opisano i kažnjivo po čl. 134. Kaznenog zakona u svezi čl. 52. Kaznenog zakona, djelom opisanim u točki III. izreke presude kazneno djelo protiv gospodarstva, povredu obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga, opisano i kažnjivo po čl. 248. Kaznenog zakona te djelom opisanim u točki IV. izreke presude kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem službene ili poslovne isprave, opisano i kažnjivo po čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv imovine, prijevaru, opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. u svezi čl. 38. Kaznenog zakona, a 2. optuženi EŽ djelom opisanim u točki IV. izreke presude kazneno djelo krivotvorenja, krivotvorenjem službene ili poslovne isprave, opisano i kažnjivo u čl. 279. st. 1. u svezi čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona i kazneno djelo protiv imovine, prijevaru, opisano i kažnjivo po čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona, a optuženici su proglašeni krivima zbog navedenih kaznenih djela.
40. Prema čl. 51. st. 1. Kaznenog zakona određeno je da ako počinitelj s jednom ili više radnji počini više kaznenih djela za koja mu se istodobno sudi, sud će mu za svako kazneno djelo utvrditi kaznu, a zatim će ga, na temelju ocjene počiniteljeve ličnost i i počinjenih kaznenih djela u njihovoj ukupnosti, osuditi na jedinstvenu kaznu. Kako je utvrđeno 1. optužena SŽ je s više radnji počinila više kaznenih djela za koja joj se istodobno sudi pa je sud za svako kazneno djelo utvrdio kaznu zatvora, a potom je osudio na jedinstvenu kaznu zatvora. Isto tako je utvrđeno da je 2. optuženi EŽ s više radnji počinio dva kaznena djela za koja mu se istodobno sudi pa je sud za svako kazneno djelo utvrdio kaznu, a potom ga osudio na jedinstvenu kaznu.
41. Što se tiče primjene Kaznenog zakona, u konkretnom slučaju primjenjuje se Kazneni zakon sa izmjenama i dopunama, u uvodu ove presude naveden, a koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja kaznenih djela, u smislu čl. 3. st. 1. Kaznenog zakona, dok se kasnije izmjene i dopune ne odnose na ista kaznena djela i nisu blaže za počinitelje.
42. Na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 132. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ je za ovo kazneno djelo iz točke I. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 134. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ je za ovo kazneno djelo iz točke II. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 248. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ je za ovo kazneno djelo iz točke III. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci, na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ je za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, na temelju čl. 51. st. 1. u svezi čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona 1. optuženoj SŽ je za kazneno djelo iz čl. 236. st. 1. u vezi čl. 38. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a na temelju st. 51. st. 1. i st. 2. Kaznenog zakona 1. optužena SŽ se osuđuje na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci.
43. Na temelju čl. 51. st. 1. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ je za kazneno djelo iz čl. 279. st. 1. u vezi čl. 37. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, na temelju čl. 51 . st. 1. u svezi čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ je za kazneno djelo čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona iz točke IV. izreke ove presude utvrđena kazna zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci, a na temelju čl. 51. st. 1. i st. 2 . Kaznenog zakona 2. optuženi EŽ se za prethodno opisana kaznena djela iz točke IV. izreke presude osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na temelju čl. 56. Kaznenog zakona 2. optuženom FŽ se izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je optuženik osuđen neće izvršiti ako u vremenu provjeravanja u trajanju od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
44. Kao olakotne okolnosti sud je 1. optuženoj uzeo u obzir činjenicu dosadašnje prekršajne nekažnjavanosti, činjenicu što nakon otvaranja i zaključenja stečajnog postupka nad dužnikom trgovačkim društvom Milkys j.d.o.o. u 2020., 1. optužena nije osnivala nova trgovačka društva koja bi poslovala kao gospodarski subjekt na tržištu niti je vršila nova kaznena djela koja bi na bilo koji način bila povezana s poslovanjem trgovačkog društva u Republici Hrvatskoj. Olakotna okolnost je i činjenica što je 1. optužena u međuvremenu svim oštećenicama kao bivšim zaposlenicama trgovačkog društva Milkys j.d.o.o. Šandrovac, u cijelosti isplatila neisplaćene plaće, koje su navedene u točki 2. optužbe, tako da 1. optužena počinjenjem kaznenih djela nije ostvarila i zadržala imovinsku korist. Olakotna okolnost je činjenica što je 1. optužena lošeg zdravstvenog stanja, jer ju očekuje operacija kralježnice, no pronašla je posao i radi te zarađuje mjesečno 1.800,00 eura pa se dakle uzdržava vlastitim radom i novčano pomaže svojim bolesnim roditeljima.
45. Kao otegotne okolnosti sud je uzeo u obzir činjenicu da je 1. optužena višestruko kazneno osuđivana zbog raznih kaznenih djela i to prema podacima Kaznene evidencije 1. optužena SŽ osuđivana je presudom Općinskog suda u Bjelovaru Kmp-37/2009 od 18. siječnja 2010., pravomoćnom 26. ožujka 2010., zbog kaznenog djela teške krađe iz čl. 217. st. 3. i 1. u svezi čl. 216. st. 2. kaznenog zakona, na kaznu zatvora u trajanju 8 mjeseci, uz rok kušnje u trajanju dvije godine, presudom Općinskog suda u Bjelovaru K-464/2013 od 10. veljače 2014., pravomoćnom 1. listopada 2014., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. Kaznenog zakona, na kaznu zatvora u trajanju 10 mjeseci, uz rok kušnje tri godine i bvezu da u roku šest mjeseci namiri štetu oštećeniku, presudom Općinskog suda u Bjelovaru K-100/2016- 15 od 9. lipnja 2016., pravomoćnom 10. prosinca 2016., zbog kaznenog djela pronevjere iz čl. 233. st. 1. Kaznenog zakona, na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, koja kazna je zamijenjena radom za opće dobro u trajanju 180 sati, presudom Općinskog suda u Bjelovaru K-355/2018-3 od 1. kolovoza 2018., pravomoćnom 18. kolovoza 2018., zbog kaznenog djela nametljivog ponašanja, na kaznu zatvora u trajanju sedam mjeseci, uz rok kušnje u trajanju od jedne godine, presudom suda u Njemačkoj, AG Goppingen, 18 Cs 15 Js 434/22 od 10. listopada 2022., pravomoćnom 18. listopada 2022., zbog kaznenog djela krivotvorenja dokumenata iz čl. ECRIS-StGB 267 Abs, 1, 74, novčanom kaznom, uz sigurnosnu mjeru oduzimanja predmeta pa dakle dosadašnja osuđivanost 1. optužene nije do sada uopće utjecala na 1. optuženu da svoje ponašanje uskladi s društveno prihvatljivim normama. Otegotna okolnost je činjenica što je 1. optužena pokazala nekritičnost naspram svog postupanja te postupanjem iskazala znatnu kriminalnu volju i upornost time što je počinila više kaznenih djela na štetu više osoba, očito motivirana pribavljanjem imovinske koristi, prvenstveno za sebe (u odnosu na kaznena djela iz točke I. do III. izreke presude), kao i za drugoga (točka IV. izreke presude), a svoju kaznenu odgovornost nastoji umanjiti terećenjem knjigovođe ĆŽ. Otegotna okolnost je i ponašanje 1. optužene tijekom ovog kaznenog postupka, u procesnom smislu, odnosno, u smislu odugovlačenja postupka, u kojem je optužnica podignuta 7. travnja 2022., a potvrđena 6. listopada 2022. te je rasprava zbog nedolaska 1. optužene više puta odgođena te branitelj optužene iako pozvan da dostavi valjanu dokumentaciju radi opravdanja izostanka, tako nije postupio, a tijekom postupka optužba je čak predlagala i određivanje istražnog zatvora po osnovi iz čl. 123. st. 1. toč. 1 Zakona o kaznenom postupku i tek tada je 1. optužena pristupila kod ovog suda. Isto tako, unatoč obećanju da će dostaviti poslovnu dokumentaciju u određenom roku, što je bila dužna jer se upravo na nju sama obrana 1. optužene pozivala i koja dokumentacija bi išla u korist upravo samoj 1. optuženoj, 1. optužena nije tako postupila, već je dostavila samo djelomično poslovnu dokumentaciju, iako je za to bilo i više nego dovoljno vremena pa se ponašanje i držanje 1. optužene u ovom kaznenom postupku može ocijeniti nekorektnim.
46. U odnosu na 2. optuženog EŽ sud cijeni kao olakotnu okolnost činjenicu njegovu dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost i kaznenu neosuđivanost, činjenicu priznanja kaznenih djela, iskazanog žaljenja i kajanja te spremnost vraćanja pribavljene imovinske koristi, činjenicu što nakon postupanja zbog kojeg mu se sada sudi, 2. optuženi nije poduzimao druge radnje kojima se vrše ista ili slična kaznena djela te se može očekivati da će njegovo ponašanje i u budućnosti biti usklađeno s propisima društva u kojem živi te se predmetno kazneno djelo može smatrati izoliranim slučajem u ponašanju 2. optuženog. Olakotna okolnost je i činjenica loših imovinskih prilika 2. optuženog, što ga je i motiviralo na počinjenje kaznenih djela, kako bi ostvario pravo na novčanu naknadu. Olakotna okolnost je i činjenica lošeg zdravstvenog stanja, zbog kojeg i ne može biti stalno zaposlen, a brine se i o polupokretnoj bolesnoj supruzi, o čemu je priložio i liječničke potvrde (str.947-948), a olakotna okolnost je i činjenica korektnog držanja pred sudom jer se 2. optuženi, za razliku od 1. optužene, redovito odazivao na sve pozive suda i već na prvoj raspravi svojim izraženim stavom o krivnji, bio je spreman da se postupak što prije okonča.
47. Na strani 2. optuženog EŽ sud nije našao otegotnih okolnosti.
48. Osudom oboje optuženih zbog počinjenih kaznenih djela izrazit će se društvena osuda počinjenih kaznenih djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na oboje optuženih i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti optuženima ponovno uključivanje u društvo, čime će se postići svrha kažnjavanja i u odnosu na 1. optuženu SŽ i u odnosu na 2. optuženog EŽ. Motiv 1. optužene za postupanje pri počinjenju svih kaznenih djela od točke I. do III. izreke presude bio je očito pribavljanje imovinske koristi za sebe, a u odnosu na kazneno djelo iz točke IV. izreke presude, motiv je pomaganje 2. optuženom u pribavljanju imovinske koristi. Motiv 2. optuženog je za počinjenje kaznenih djela iz točke IV. izreke presude isključivo pribavljanje za sebe imovinske koristi, zbog loših imovinskih prilika u kojima se tada zatekao. Sud smatra da se jedino kaznom zatvora može postići svrha kažnjavanja prema 1. optuženoj te nikako ne bi bilo opravdano ni primjereno 1. optuženoj izreći kakvu blažu kaznenopravnu sankciju, u smislu novčane kazne ili rada za opće dobro ili kazne zatvora uz primjenu roka provjeravanja u smislu uvjetne osude, jer se takvom kaznom ne bi postigla svrha kažnjavanja. S druge strane, 2. optuženiku je opravdano i primjereno izreći uvjetnu osudu, s obzirom na postojanje brojnih olakotnih okolnosti na strani 2. optuženog i nepostojanje otegotnih okolnosti.
49. Na temelju čl. 560. st. 1. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku u svezi čl. 77. st. 1. Kaznenog zakona od 2. optuženog EŽ se oduzima imovinska korist koju je protupravno ostvario kaznenim djelom iz čl. 236. st. 1. Kaznenog zakona, opisanim pod točkom IV. izreke ove presude u ukupnom iznosu od 1.407,08 eura (slovima: tisuću četiristo sedam eura i osam centa ) i utvrđuje se da navedeni novčani iznos postaje imovina Republike Hrvatske, koji iznos je 2. optuženi EŽ dužan platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nitko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu kaznenim djelom, a kako je utvrđeno, 2. optuženi je pribavio imovinsku korist kaznenim djelom prijevare, zbog kojeg kaznenog djela je proglašen krivim te se stoga imovinska korist od istog oduzima i navedeni iznos od 1.407,08 eura 2. optuženi je dužan platiti, na način naveden u točki VIII. Izreke ove presude.
50. Na temelju čl. 158. st. 2. Zakona o kaznenom postupku oštećene ĐŽ sada Ž, ŽŽ, VŽ sada LŽ i PŽ sada DŽ, upućuju se s imovinskopravnim zahtjevom u posebnu parnicu. Oštećenice su izvijestile ovaj sud da je 1. optužena SŽ u međuvremenu, nakon početka ovog kaznenog postupka, platila novčane iznose na ime neisplaćenih plaća, a upravo su ti novčani iznosi i navedeni u činjeničnom opisu kaznenog djela pod točkom I. izreke presude, zbog kojeg je 1. optužena proglašena krivom, no kako oštećenice do zaključenja rasprave nisu izričito ovome sudu izjavile da odustaju od postavljenog imovinskopravnog zahtjeva, sud ih je uputio u posebnu parnicu, u kojoj mogu ostvarivati eventualno kakvo drugo pravo, odnosno, potraživanje iz radnog odnosa, koje nije bilo obuhvaćeno činjeničnim opisom kaznenog djela iz čl. I. izreke presude.
51. Na temelju čl. 148. st. 2. Zakona o kaznenom postupku odlučeno je o troškovima kaznenog postupka. Optuženici su proglašeni krivima zbog kaznenih djela, pri čemu je za 1. optuženu u odnosu na kazneno djelo iz točke 1. optužbe donesena presuda kojom se optužba odbija, no troškovi nastali u vezi tog kaznenog djela ne mogu se izdvojiti iz ukupnih troškova, tako da je 1. optužena obvezana na plaćanje svih troškova u odnosu na sva kaznena djela, a isto tako je i 2. optuženi dužan platiti troškove kaznenog postupka pa je naloženo 1. optuženoj SŽ i 2. optuženom FŽ da ovome sudu podmire materijalne troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 5. Zakona o kaznenom postupku i paušalnu svotu iz čl. 145. st. 2. točke 6. i st. 3. Zakona o kaznenom postupku u iznosu od 200,00 eura (slovima: dvjestoeura). Sud će o svim nastalim materijalnim troškovima i načinu plaćanja istih, uzimajući u obzir da su oboje optuženih obvezani na plaćanje istih, donijeti posebno rješenje, kada se utvrdi visina svih nastalih troškova. Paušalna svota odmjerena je sukladno trajanju i složenosti postupka, u okviru svota određenih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove kaznenog postupka („Narodne novine“ 145/2011) i paušalnu svotu plaća svaki od optuženih u navedenom iznosu. Prema podacima Porezne uprave (str.787-788, 920-921) optuženici nemaju stalan redovit prihod u Republici Hrvatskoj, no sud smatra da će i 1. optužena i 2. optuženi biti u mogućnosti platiti troškove kaznenog postupka bez ugrožavanja vlastite egzistencije, budući 1. optužena radi i ostvaruje prihod iz radnog odnosa u inozemstvu te nema zakonsku obvezu uzdržavanja drugih osoba, dok 2. optuženi ostvaruje prihod radom na poljoprivrednoj obradi zemlje te također nema zakonsku obvezu uzdržavanja drugih osoba. U slučaju utvrđene naknadne nemogućnosti plaćanja troškova kaznenog postupka, s obzirom na osobne i imovinske prilike optuženih, sud može donijeti odluku u smislu čl. 148. st. 6. Zakona o kaznenom postupku, kojom optuženike oslobađa plaćanja troškova kaznenog postupka.
U Bjelovaru, 7. listopada 2025.
Predsjednica vijeća
Maja Sikora
Uputa o pravu na žalbu: Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi u pet primjeraka ovome sudu, a o istoj odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.
