REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Domovinskog rata 4, Split

Broj: Pp-12962/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje zapisničarke Marije Đirlić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika TRI GUDINA d.o.o. i dr. zbog prekršaja iz članka 46. stavka 1. točka 5. i dr. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj: 79/ 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20 i 126/21, dalje u tekstu: Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za ugostiteljstvo, pružanje usluga u turizmu i za boravišnu/turističku pristojbu (dalje: Državni inspektorat), klasa: UP/I-334-01/24-02/644, urbroj: 443-02-03-07-24-3 od 2. listopada 2024. nakon provedene glavne rasprave 7. listopada 2024. u prisutnosti drugookrivljenika kao odgovorne osobe i odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 7. listopada 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

prvookrivljenik:  TRI  GUDINA  d.o.o.  za  usluge,  OIB: 08988191553, MBS: [matični broj subjekta],  sa sjedištem  u [adresa], prekršajno nekažnjavana, kao pravna osoba,

drugookrivljenik: ĐL, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. Đ i I, rođen **.**.1988. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena srednja stručna sprema, po zanimanju konobar, zaposlen, mj. primanja cca 1.188,00 eura, dobrog imovnog stanja,  oženjen,  bez  djece,  državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan, kao odgovorna osoba

k r i v i  s u

što su, prvookrivljenik kao pravna osoba i drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, u razdoblju od 20. srpnja 2024. do 27. rujna 2024. u ugostiteljskom objektu vrste pečenjarnica i caffe bara, naziva „Gudin Pigeria“ u [adresa] koji posluje u sklopu prvookrivljenika, obavljali ugostiteljsku djelatnost pripreme i usluživanja iz kioska ukupne površine cca 15 m[2] za koji prostor nisu ishodili rješenje o minimalnim uvjetima nadležnog upravnog tijela, odnosno obavljali ugostiteljsku djelatnost pripremanja i usluživanja bez zakonom propisanih akata, čime su ostvarili imovinsku korist u iznosu od 4.500,00 eura,

dakle, prvookrivljenik kao pravna osoba, a drugookrivljenik kao odgovorna osoba u pravnoj osobi, obavljali ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela,

čime su počinili prekršaj opisan u članku 20. stavku 1. i 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, kažnjiv po članku 46. stavku 1. točki 5. i stavku 2. istog Zakona.

I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22, dalje u tekstu: Prekršajni zakon) se

i z r i č e

PRVOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 (petsto) EURA

DRUGOOKRIVLJENIKU NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 300,00 (tristo) EURA

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici plate dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona, od prvookrivljene pravne osobe oduzima se imovinska korist u iznosu od 4.500,00 EUR (četiri tisuće petsto).

Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.

III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti po 30,00 (trideset) eura za svakog okrivljenika, u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.

O b r a z l o ž e n j e

1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog kao u izreci presude, koji optužni akt je ispravljen i dopunjen podneskom ovlaštenog tužitelja od 15. studenog 2024.

2. Očitujući se o optužnom prijedlogu na glavnoj raspravi, predstavnik okrivljene pravne osobe je izjavio kako se ne smatra krivim zbog prekršaja koji se prvookrivljeniku stavlja na teret. Dalje je u svojoj obrani naveo kako njegovo trgovačko društvo obavlja ugostiteljsku djelatnost u ugostiteljskom objektu pečenjarnica i caffe bar Gudin Pigeria na adresi [adresa] u [adresa] i da se isti sastoji od dva odvojena objekta. Oni su prije otvaranja nastojali ishoditi minimalne uvjete za oba objekta, ali se ispostavili da ovaj manji objekt – kiosk koji je kasnije bio predmet inspekcijskog nadzora nije imao tipski projekt koji je bio preduvjet za izdavanje ovog akta nadležnog upravnog tijela. Istaknuo je da se prije otvaranja detaljno informirao o tome te je pokrenuo postupak pribavljanja tipskog projekta te su krenuli s radom objekta koji je imao minimalne uvjete, dok je ovaj manji od 15 m² služio kao skladište, iako je imao svu potrebnu opremu za pružanje ugostiteljskih usluga. Međutim, ta se oprema nije uopće koristila, osim što su krajem srpnja u objekt donijeli aparat za kavu te su tamo kuhali kavu za goste. Dodaje kako su se u objektu nalazila dvije stolice, ali nitko od gostiju tamo nije sjedio, već se prostor i dalje koristio samo kao skladište i mjesto gdje se kuha kava. Na pitanje suda navodi kako je objekt korišten na taj način od kraja srpnja, cijeli kolovoz i dio rujna 2024. godine, odnosno do dolaska inspektorice. Ističe kako je nedugo nakon inspekcijskog nadzora spomenuti prostor dobio rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta, drugim riječima riječ je o formalnosti koja je u međuvremenu ispunjena. Što se tiče izlista prometa, koji je na zahtjev inspektorice dostavio u spis, riječ je o ukupnom prometu cijelog ugostiteljskog objekta, jer nije mogao odvojiti promet objekta koji je bio pod nadzorom od ostatka lokala. Drugim riječima, da imovinska korist ne može biti u tolikom iznosu koji je naveden u optužnom prijedlogu.

2.1. Okrivljenik je dalje naveo kako ne raspolaže dokumentacijom iz koje bi bilo vidljivo koliki je točno promet ostvaren u spornoj dodatnoj prostoriji u sklopu njegovog ugostiteljskog objekta, ali kako prema njegovom izračunu na temelju prodanih pića i napitaka proizlazi kako je ukupni promet, dakle bruto zarada koja se odnosi na taj dio ugostiteljskog objekta, iznosio približno 6.000,00 eura. Ističe kako je riječ o bruto iznosu koji treba umanjiti za porez na dodanu vrijednost u visini od 25%.

2.2. Drugookrivljenik je u spis predao rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet od 29. travnja 2024. kojim se utvrđuje da prostor u sklopu kojeg posluje trgovačko društvo TRI GUDINA d.o.o. na adresi [adresa] u [adresa] ispunjava propisane minimalne uvjete za pružanje ugostiteljskih usluga na otvorenom. Također je priložio naknadno rješenje istog upravnog tijela od 17. listopada 2024. kojim se utvrđuje da prostor i oprema dodatne prostorije za usluživanje ugostiteljskog objekta GUDIN PIGERIA ispunjava minimalne uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je, osim spomenuta dva rješenja Splitsko- dalmatinske županije; još pročitao zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata od 27. rujna 2024. i zakoniti dio zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. rujna 2024. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, odakle je vidljivo kako prvookrivljenik nije prekršajno kažnjavan, dok je drugookrivljenik jednom osuđen zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

3.1. Okrivljenik je u završnom govoru naveo kako ostaje u cijelosti kod svoje obrane i moli sud da uzme u obzir sve olakotne okolnosti, osobito činjenicu da je sporni prostor naknadno pribavio rješenje o ispunjavanju minimalnih uvjeta, kao i da se oduzimanje imovinske koristi izrekne u realnom iznosu kada se uzme u obzir neto zarada dodatne prostorije u ugostiteljskom objektu.

4. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici utužene prigode počinili prekršaj, činjenično opisan i pravno označen u izreci presude; zbog čega ih je trebalo proglasiti krivim i kazniti kako je tamo odlučeno.

5. Člankom 20. stavkom 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisano je da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni minimalni uvjeti za vrstu ugostiteljskih objekata koji se ne kategoriziraju te utvrđuje ispunjavanje uvjeta za posebni standard i dodjelu oznake kvalitete za ugostiteljske objekte iz skupina »Ostali ugostiteljski objekti za smještaj«, »Restorani« i »Barovi«. Stavkom 2. istog članka je pak određeno da nadležno upravno tijelo, na zahtjev ugostitelja, rješenjem utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti za vrstu i kategoriju ugostiteljskih objekata, osim za vrste navedene u članku 21. stavku 1. ovoga Zakona.

5.1. Kaznena odredba iz članka 46. stavka 1. točke 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba i fizička osoba – obrtnik ako obavlja ugostiteljsku djelatnost suprotno izdanom rješenju nadležnog upravnog tijela iz članka 20. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, stavkom 2. istoga članka propisano je da će se novčanom kaznom od 3.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

6. Dakle, iako drugookrivljenik nominalno negira počinjenje prekršaja koji se njemu i pravnoj osobi stavlja na teret, on sadržajno priznaje sva njegova obilježja; kada navodi da su se u spornom izdvojenom prostoru-kiosku u inkriminiranom razdoblju pripremala i usluživala pića, iako taj dio ugostiteljskog objekta nije bio obuhvaćen postojećim rješenjem o minimalnim uvjetima. Okrivljenik također ne spori da je pritom ostvarena imovinska korist, i to u bruto iznosu od najmanje 6.000,00 eura. Sve ovo potvrđeno je i izvedenim materijalnim dokazima, prije svega zapisnikom o obavljenom inspekcijskom nadzoru, u kojoj su također konstatirane navedene okolnosti.

7. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenicima, sud je kao olakotne okolnosti uzeo u obzir njihovu neosuđivanost za prekršajna djela iz područja gospodarstva te osobito činjenicu da su samo nekoliko dana nakon inspekcijskog nadzora pribavili rješenje nadležnog tijela kojim se utvrđuje da prostor i oprema dodatne prostorije za usluživanje ugostiteljskog objekta GUDIN PIGERIA ispunjavaju minimalne uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Drugim riječima, okrivljenici su u kratkom roku uskladili svoje poslovanje s pravnim poretkom. Kako kod okrivljenika nisu pronađene izražene otegotne okolnosti, sud smatra da naprijed citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročite olakotne iz članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za ublažavanje kazne. Iz tog razloga im je izrekao novčanu kaznu nižu od posebnog minimuma propisanog za svaku vrstu okrivljenika, smatrajući da će se time adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja; kako u smislu izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.

7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, ako okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

8. Prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravnu stečenu imovinsku korist. Što se pak tiče njezine visine, ovaj sud drži da bruto iznos od 6.000,00 eura koji je drugookrivljeni učinio nespornim, odnosno 4.500,00 eura kada se oduzme porez na dodanu vrijednost, bolje odražava iznos imovinske koristi koja predstavlja čistu dobit, kada se od ukupne vrijednosti koju je počinitelj pribavio odbiju izdaci i troškovi koje je imao; nego iznos koji je naveo ovlašteni tužitelj, a koji predstavlja ukupni promet tog dijela ugostiteljskog objekta. Stoga je od prvookrivljenika oduzeta imovinska korist u iznosu od 4.500,00 eura; koji je isti obvezan vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 90 dana od pravomoćnosti presude.

9. Konačno, odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.

Split, 7. listopada 2025.

Zapisničarka

Sudac

Marija Đirlić, v.r.

Mario Bakota, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi pisanim putem Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u dva primjerka; a o njoj odlučuje nadležni viši sud.

Dostaviti: okrivljenicima, tužitelju, u spis