Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Kž-479/2024-4

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Ljiljane Kolenko, predsjednice vijeća te Igora Pavlica i Rajka Kipkea, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Hajdarović, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog LŽ, zbog kaznenog djela iz čl. 139. st. 2. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11.,144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19., dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog LŽ protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu poslovni broj: Kov-29/2023-10 od 28. svibnja 2024., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba okrivljenog LŽ te se ukida pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Općinski sud u Čakovcu je rješenjem poslovnog broja: Kov-29/2023-10 od 28. svibnja 2024., na temelju čl. 351. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24., dalje: ZKP/08-24) odbio prijedlog okrivljenog LŽ da se iz spisa, kao nezakoniti, izdvoje: zapisnik o prepoznavanju od 9. prosinca 2022., videozapis s mobitela ĆŽ oduzetog zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta broj 511-06-05/11-7-149/2021 od 9. prosinca 2022.

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljenik LŽ osobno zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se donese rješenje o izdvajanju nezakonitih dokaza koji su pobrojani u pisanom prijedlogu, a podredno da ukine pobijano rješenje i predmet uputi na ponovno odlučivanje.

3. U smislu čl. 474. st. 1. ZKP/08-24 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu na obvezno razgledavanje, nakon čega je državni odvjetnik isti s podneskom broj: KŽ-DO-557/2024-3 od 5. srpnja 2024. vratio ovome sudu drugog stupnja.

4. Žalba je osnovana.

4.1. Naime, žalitelj je u pravu kada smatra da se činjenično stanje na kojem prvostupanjski sud temelji svoju odluku, za sada, ukazuje, kao pogrešno i nepotpuno utvrđeno, s time da na ovom mjestu valja primijetiti da okrivljenik u žalbi ističe i žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka, koju, međutim, u njezinom daljnjem tekstu ne konkretizira niti posebno obrazlaže, tako da je sadržajno riječ samo o žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Glede odluke prvostupanjskog suda kojom je odbijen prijedlog okrivljenika da se iz spisa izdvoji kao nezakoniti dokaz - zapisnik o prepoznavanju od 9. prosinca 2022., žalitelj prvenstveno tvrdi da je prije poduzimanja radnje prepoznavanja tražio da se kontaktira njegov branitelj Krunoslav Kunštić, odvjetnik iz Koprivnice, koji, međutim, nije mogao odmah pristupiti toj radnji zbog ranije zakazanih obveza, te upire da je policija u toj situaciji trebala zastati s provođenjem namjeravane radnje i pričekati dva sata da njegov branitelj dođe na policiju ili mu omogućiti da si uzme drugog branitelja, što oni, međutim, nisu učinili već su odmah krenuli s provođenjem radnje prepoznavanja, zbog čega se taj dokaz ukazuje kao nezakonit, budući je pribavljen povredom odredaba kaznenog postupka.

5.1. Vezano za takve žalbene tvrdnje, ovaj žalbeni sud prije svega primjećuje da se sukladno odredbi iz čl. 301. st. 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25, dalje: ZKP/08-25) u situaciji kada je okrivljenik predmet prepoznavanja (o kakvoj situaciji se upravo i radi u konkretnom slučaju) isti poučava o pravu na branitelja koji može prisustvovati prepoznavanju, te se na odgovarajući način primjenjuju odredbe iz čl. 273. st. 2., 3. i 5. ZKP/08-25, a u kojima je, između ostalog, propisano da će tijelo koje provodi ispitivanje/prepoznavanje omogućiti okrivljeniku da uzme branitelja po vlastitom izboru i u tu svrhu zastati s ispitivanjem/prepoznavanjem do dolaska branitelja, a najkasnije do tri sata od kada je okrivljenik izjavio da hoće uzeti branitelja po vlastitom izboru i da želi njegovu prisutnosti, a ako je iz okolnosti vidljivo da izabrani branitelj u tom roku ne može doći, tijelo koje provodi ispitivanje će okrivljeniku omogućiti da uzme branitelja s liste dežurnih odvjetnika, s time da se vrijeme zastajanja s ispitivanjem/prepoznavanjem upisuje u zapisnik.

5.2. Iz točke 8. obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da prvostupanjski sud navode okrivljenika prema kojima djelatnici policije unatoč tome što njegov branitelj kojega je prethodno telefonskim putem kontaktirao nije mogao odmah pristupiti na radnju prepoznavanja nisu zastali s njezinim provođenjem, niti su mu omogućili da si uzme drugog branitelja, ne smatra relevantnim za ocjenu zakonitosti te dokazne radnje.

5.3. S time u svezi ovaj drugostupanjski sud dodatno uočava da je okrivljenik odbio potpisati zapisnik o prepoznavanju (list 71-74 spisa) u kojem je konstatirano da ne želi uzeti branitelja.

5.4. Budući da je u odredbi iz čl. 10. st. 2. ZKP/08-25, između ostalog, propisano da su nezakoniti dokazi i oni koji su pribavljeni povredom zajamčenih prava obrane, u kakvo pravo nesumnjivo spada i pravo na branitelja, to se slijedom svega naprijed navedenog, a suprotno stavu prvostupanjskog suda, ranije izložene tvrdnje okrivljenika ukazuju kao pravno relevantne za ocjenu zakonitosti predmetnog dokaza, s posljedicom da se činjenično stanje na kojem prvostupanjski sud temelji svoju odluku, za sada, ukazuje kao pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

5.7. Tako, prvostupanjski sud s jedne strane nije provjerio vjerodostojnost i istinitost navoda okrivljenika prema kojima djelatnici policiji, unatoč tome što njegov branitelj s kojim je prethodno telefonskim putem kontaktirao nije mogao odmah pristupiti provođenju radnje prepoznavanja nisu zastali s njezinim provođenjem, niti su mu omogućili da si uzme drugog branitelja, a s druge strane istinitost navoda sadržanih u zapisniku o prepoznavanju (list 71-74 spisa), koji je okrivljenik odbio potpisati, a u kojem je konstatirano da ne želi uzeti branitelja.

5.8. Naime, tek kada se razriješe i utvrde sve prethodno navedene sporne činjenice o tome na koji način je provedena predmetna radnja prepoznavanja, prvostupanjski sud će moći ocijeniti je li ta dokazna radnja provedena zakonito.

6. Okrivljenik je u pravu i kada u žalbi smatra da se kao pogrešno i nepotpuno utvrđeno, za sada, ukazuje činjenično stanje na kojem sud prvog stupnja zasniva svoju odluku kojom je odbijen prijedlog žalitelja da se iz spisa izdvoji kao nezakoniti dokaz - videozapis s mobitela ĆŽ oduzetog zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta od 9. prosinca 2022.

6.1. Takav zaključak prvostupanjski sud primarno temelji na činjenici da je sporni videozapis nastao na javnoj površini na kojoj se svaka osoba odriče dijela privatnosti.

6.2. Međutim, po stavu ovog žalbenog suda, činjenica da se snimljena osoba nalazila na javnoj površini samo po sebi nije dostatna za zaključak da se ne radi o neovlaštenom snimanju.

6.3. Naime, premda je točno da se u situacijama kad se slikovno snimanje odnosi na javne površine (kao što je primjerice video snimke unutrašnjosti trgovina, javnih parkirališta, trgova, ulica i dr.) osobe koje se zateknu na takvim površinama odriču dijela privatnosti, prvostupanjski sud ispušta iz vida da to vrijedi samo uz uvjet da takvo snimanje nije bilo usmjereno na točno određenu osobu u smislu da se ciljano snima upravo ta osoba, i to bez njezinog znanja i pristanka (tzv. skriveno snimanje).

6.4. Stoga je za ocjenu pitanja je li se u konkretnom slučaju radilo o ovlaštenom/neovlaštenom snimanju valjalo utvrditi tko je izvršio snimanje, da li je isto bilo ciljano usmjereno da se snimi upravo optuženik, i to bez njegovog znanja i pristanka, pri čemu je potrebno dodatno imati na umu da se i u takvom slučaju snimanje može smatrati dopuštenim uz uvjet da je za to postojao legitiman cilj (npr. osiguranje dokaza protupravnog ponašanja snimane osobe, zaštita vlastitih prava i sl.), nužnost (ne postoji drugi način postizanja legitimnog cilja zbog kojeg je poduzeto snimanje) i razmjernost.

7. Stoga je valjalo prihvatiti žalbu okrivljenika i na temelju odredbe čl. 494. st. 4. u svezi st. 3. t. 3. ZKP/08-25 ukinuti pobijano rješenje, te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a kako je to i odlučeno u izreci ove odluke.

8. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će otkloniti ukazane nedostatke, provesti odgovarajuće dokaze radi utvrđenja spornih činjenica, posebice ispitati odvjetnika Krunoslava Kunštića, te policijskog službenika KŽ na okolnosti provođenja sporne dokazne radnje prepoznavanja, te potom donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, pazeći pri tome da ne ponovi bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem.

U Varaždinu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća

Ljiljana Kolenko

U zamjenu potpisao sudac

Igor Pavlic