Poslovni broj: Us I-1126/2025-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Milke Škaro Grozdanić kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja pod 1) OL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i pod 2) ŠL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje zastupanih po opunomoćeniku Mariju Vukoviću, odvjetniku u Splitu, Put Brodarice 6/III, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe TL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćeniku Ivanu Paviću, odvjetniku u Splitu, Svačićeva 4, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 18. rujna 2025. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja pod 1) i 2) te opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 7. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja pod 1) i 2) kojim traže poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/192, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 8. travnja 2025. te da se predmet vrati tuženiku na ponovno odlučivanje.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja pod 1) i 2) za naknadom troškova upravnog spora.

II. Nalaže se tužiteljima pod 1) i 2) da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplate zainteresiranoj osobi iznos od 2.000,00 (dvije tisuće) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 16. svibnja 2025. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/24-07/192, Urbroj: 541-11/5- 25-2 od 8. travnja 2025., tužitelji u bitnom najprije reproduciraju izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističu kako je to rješenje neosnovano i nezakonito, te protivno odredbama Zakona o općem upravnom postupku i Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Ovakvo utvrđenje pobijanog rješenja u suprotnosti je sa stanjem predmetnog spisa i zakona. Tuženik u pobijanoj odluci navodi da je prvostupanjsko tijelo u upravnom postupku provedbe predmetnog elaborata utvrdilo kako je predlagateljica upisana na predmetnoj čestici zemljišta kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi u ZU 2925, k. o. [katastarska općina], te ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta sukladno odredbi čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, a upravo je ovaj članak Zakona „brisan”. Naime, nije čak ni sporno da podnositeljica zahtjeva nije vlasnica predmetne čestice, radi čega nema pravni interes za pokretanjem predmetnog postupka. Odredbom čl. 39. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu zajedno s ostalim suvlasnicima, dok je čl. 41. st. 1. citiranog Zakona propisano da za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitog upravljanja potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Prema odredbi čl. 39. st. 2. ZV-a kada je neki suvlasnik poduzeo poslove glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Navedeni poslovi po svojoj naravi spadaju u izvanredne poslove, jer premašuju okvire redovitog upravljanja, a sve u smislu odredbe članka 41. stavka 1. ZV-a. Suvlasnik nekretnine ovlašten je koristiti istu ne povrjeđujući prava ostalih suvlasnika. Stoga, ne samo nevlasnik, već i suvlasnik, bez suglasnosti svih ostalih suvlasnika ne može samovoljno vršiti promjene u katastarskom operatu (ovlasti iz čl. 42. ZV). Nadalje, prvostupanjsko tijelo je tijekom samog postupka znalo da se radi o spornom međi, te da se takva međa ne može uređivati u upravnom postupku, već isključivo u izvanparničnom i parničnom (sudskom) postupku, radi čega se je rješavalo u upravnom postupku o stvari o kojoj se ne može rješavati, s obzirom da se o istoj može rješavati isključivo u sudskom postupku, što čini tavo rješenje apsolutno ništavim i predstavlja razlog za njegovim oglašavanjem ništavim (čl. 128. st. 1. toč. 1. ZUP-a). Također se ističe da je predmetni izvanparnični postupak uređenja međe pokrenut pred Općinskim sudom u Splitu prije donošenje pobijanog prvostupanjskog rješenja, a koja činjenica se ne navodi u istom. Zbog povrede postupka, došlo je i do pogrešne primjene zakona na štetu tužitelja. Slijedom izloženog, tužitelji su tužbenim zahtjevom predložili sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložili su i da sud naloži tuženiku da im naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako u cijelosti osporava tužbu tužitelja kao pravno neutemeljenu. Rješenje tuženika koje se pobija tužbom doneseno je na zakonit način. U odnosu na navode kako je čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina izbrisan ističe se kako je isti izbrisan novelom istoga Zakona i to nakon što je zainteresirana osoba u navedenom upravnom postupku podnijela zahtjev. Istina je da se vodi postupak uređenja međa pred Općinskim sudom u Splitu, no i navedeni postupak je pokrenut tek nakon što je zainteresirana osoba podnijela zahtjev u upravnom postupku koji je prethodio ovome sporu.

4.U sporu je održana rasprava 18. rujna 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili zamjenik opunomoćenika tužitelja pod 1) i 2) te opunomoćenik zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao cjelokupan spis upravnog spora zajedno sa svom priležećom dokumentacijom, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

7.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

8.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

9.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostave za katastar nekretnina Kaštel Sućurac, Klasa: UP/I 932-07/23-02/666, Urbroj: 541-28-04-01/10-24-8 od 2. veljače 2024. u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] mijenjaju se podaci u posjedovnom listu broj 56 na katastarskoj čestici oznake kč. br. [katastarska čestica] na način kako je to navedeno u izreci tog rješenja pod A) dosadašnje stanje i pod B) novo stanje, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

10.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/24-07/192, Urbroj: 541-11/5-25-2 od 8. travnja 2025. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njihova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

11.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li u provedenom upravnom postupku pred prvostupanjskim tijelom činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

12. Prema odredbi čl. 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Prema odredbi čl. 84. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

Prema odredbi čl. 85. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22), u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta evidentiranje i promjena podataka o zgradama provodi se u katastarskom operatu na temelju geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku. Stranka elaboratu može priložiti akt o uporabi.

Prema odredbi čl. 89. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta.

Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 90. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa. Ako su granice katastarskih čestica sporne (u tijeku sudski postupak uređenja međa), geodetski elaborat se ne izrađuje. Sukladno odredbi čl. 91. istog Zakona, geodetske elaborate na zahtjev nositelja prava na zemljištu odnosno osobe koja ima pravni interes izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe održavanja katastra zemljišta sukladno posebnom zakonu. Da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Prema odredbi čl. 94. st. 1. istog Zakona, zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta može podnijeti vlasnik ili ovlaštenik, odnosno pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes. Sukladno st. 2. istog članka pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes u zahtjevu navodi svoj interes i podnosi odgovarajuće dokaze o istome. Sukladno st. 3. istog članka dokazom pravnog interesa iz st. 2. ovoga članka smatra se: a) predugovor ili ugovor na temelju kojega je podnositelj zahtjeva stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja, b) odluka nadležnog tijela na temelju koje je podnositelj zahtjeva stekao pravo vlasništva ili pravo građenja, c) pisana suglasnost vlasnika zemljišta, d) zahtjev za rješavanje imovinskopravnih odnosa podnesen nadležnom tijelu. Sukladno st. 4. istog članka smatra se da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta i osoba upisana u posjedovni list katastarskog operata katastra zemljišta, ako ne raspolaže nekom od dokaza iz stavka 3. ovoga članka.

13.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

14.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka upravnog spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je prvostupanjsko tijelo donijelo svoje rješenje po zahtjevu TL, zainteresirane osobe u ovom sporu, zaprimljenom kod tog tijela 19. prosinca 2023. i to za provedbu promjene podataka u katastru zemljišta na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz koji zahtjev je dotična dostavila geodetski elaborat za provođenje promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranje brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađen od TRIPADIJ-GEODEZIJA d.o.o. pod brojem 81/23, rješenje o utvrđivanju građevne čestice, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-350-05/18-05/000077, Urbroj:

2134/01-07-01/1-18-0002 od 29. studenog 2018., pravomoćno 20. prosinca 2018., rješenje o utvrđivanju građevne čestice, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP/I-350-05/18- 05/000077, Urbroj: 2134/01-07-01/1-18-0002 od 29. studenog 2018., pravomoćno 21. prosinca 2018., rješenje o izvedenom stanju, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Kaštela, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za izdavanje akata za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, Klasa: UP-I 361-03/13-02/3696, Urbroj: 2134/01-07-01/12-17-11, od 11. siječnja 2017., pravomoćno 7. veljače 2017., vlasnički list Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela Kaštel Lukšić od 22. prosinca 2023., rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Tatjane Perić broj O-468/23 iza smrti pok. ČL, te potvrde o anagrafskoj oznaci, Državne geodetske uprave, Središnjeg ureda obje od 8. prosinca 2023. Nadalje, iz spisa je razvidno kako je prvostupanjsko tijelo u upravnom postupku provedbe predmetnog elaborata utvrdilo kako je predlagateljica upisana na predmetnoj čestici zemljišta kao suvlasnica u zemljišnoj knjizi u ZU 2925 k. o. [katastarska općina] te da ima pravni interes za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta sukladno odredbi čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine br. 112/18, 39/22). Predmetni elaborat zaveden je 27. listopada 2023. pod oznakom Klasa: 932-06/23-02/797 te je pregledan i potvrđen 19. prosinca 2023. da je izrađen u skladu sa geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Prema podacima spisa također proizlazi da nositeljica prava na katastarskoj čestici [katastarska čestica] ŠL i nositelj prava na katastarskoj čestici [katastarska čestica] OL, a koje neposredno graniče sa predmetnom česticom nisu bili suglasni sa izrađenim elaboratom, te je određena usmena rasprava. Iz spisa nadalje proizlazi da je opunomoćenik tužitelja pod 1) i 2) iz ovog spora dostavio podnesak od 29. siječnja 2024. prvostupanjskom tijelu u kojem je u bitnom naveo da su stranke koje zastupa pokrenule postupak uređenja međa, te je kao dokaz priložio prijedlog za uređenje međa dostavljen elektroničkim putem 25. siječnja 2024. Općinskom sudu u Splitu za nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Uz činjenicu da je sporna međa naprijed navedenih čestica, istaknuo je da je geodetskim elaboratom TRIPODIJ-GEODEZIJA d.o.o. uzurpiran dio nekretnine u vlasništvu OL (čest. zem. [katastarska čestica]) i da se stoga radi o uzurpaciji vlasništva dotičnog. Isto tako da je sporna i međa po prijedlogu TRIPODIJ-GEODEZIJA d.o.o. i to u pogledu južne međe novoformirane čest. zem. [katastarska čestica] te 1087/1 i da se ovdje također radi o uzurpaciji vlasništva ŠL, štoviše predmetni zid južne granice je izgrađen na nekretnini u vlasništvu dotične. Povrh svega, da se s ovako predloženim elaboratom uzurpira vlasništvo OL i ŠL u pogledu smanjivanja ulaza na nekretninu označenu kao čest. zem. [katastarska čestica] tj. na njezin dio koji pripada ŠL. Zbog svega navedenog, a imajući u vidu da postoji spor oko međe OL i ŠL da nisu suglasni s predloženim promjenama na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. S obzirom da je predmetni elaborat potvrđen od strane prvostupanjskog tijela 19. prosinca 2023. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta, te da je u provedenom postupku utvrđeno da je postupak za utvrđenja međa pokrenut 25. siječnja 2024., odnosno nakon tehničke ovjere predmetnog elaborata, prvostupanjsko tijelo nije našlo postojanje zapreke za provedbu predložene promjene iz odredbe članka 90. st. 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina jer se navedenim elaboratom predlaže dioba čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice 1087/1, 1087/7 i 1087/8, evidentiranje stambene zgrade, uz upis anagrafske oznake na novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica], evidentiranje stambene zgrade uz upis anagrafske oznake na novoformiranoj čest. zem. [katastarska čestica], promjena upisa vlasnika i ovlaštenika temeljem priloženog vlasničkog lista uz evidentiranje promjene načina uporabe temeljem stvarnog stanja na terenu, a sve na način kako je to prikazano u novom stanju prvostupanjskog rješenja, pa je prvostupanjsko tijelo smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 2. veljače 2024. naprijed citirane izreke, protiv kojeg su tužitelji izjavili žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje su tužitelji pokrenuli predmetni upravni spor.

15.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelji ističu u tužbi identični onima koje su već istaknuli u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističu u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

16.Naime, glede tužbenih prigovora u kojima tužitelji ističu kako TL, zainteresirana osoba u ovom sporu, uopće nije bila ovlaštena za podnošenje predmetnog zahtjeva, odnosno bez njihove suglasnosti da nije mogla podnijeti zahtjev za provedbu geodetskog elaborata, za kazati je kako su ovakvi navodi u cijelosti neutemeljeni, to pak stoga što je odredbom čl. 72. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) propisano da zahtjev za pokretanje postupka provođenja promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina može podnijeti: a) vlasnik ili ovlaštenik, b) pravna ili fizička osoba koja ima pravni interes, slijedom čega je potpuno jasno da je upravo TL nedvojbeno fizička osoba koja ima pravni interes za pokretanje promjena u katastarskom operatu katastra nekretnina, to pak stoga što je ona neprijeporno upisani suvlasnik na predmetnoj k. č. [katastarska čestica], zk uložak [broj ZK uloška] te je nesumnjivo imala pravni interes, kao i da je bila ovlaštena za podnošenje zahtjeva za provedbu predmetnog geodetskog elaborata u katastarskom operatu.

17.Također, potpuno je neosnovan prigovor tužitelja kako nije bilo mjesta provođenju predmetnih promjena u katastarskom operatu s obzirom da se upravna tijela u svojim rješenjima pozivaju na odredbu čl. 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koja da je brisana, ovo pak iz razloga što je predmetni upravni postupak pokrenut 19. prosinca 2023. kada je na snazi bio Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22), a koji Zakon je sadržavao odredbu čl. 94., te je predmetna odredba brisana tek Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 152/24), a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025., pa kako su u upravnom postupku mjerodavni zakonski propisi koji su na snazi u vrijeme pokretanja upravnog postupka (u ovom konkretnom slučaju to je 19. prosinca 2023.), to je pak nedvojbeno da je za konkretnu upravnu stvar mjerodavan Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22), a ne Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 152/24), što znači da su upravna tijela u ovoj upravnoj stvari primijenila mjerodavno materijalno pravo. S tim u vezi, za nadodati je i kako je iz identičnih razloga neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer kako je to sud već prethodno obrazložio, za ovu upravnu stvar mjerodavne su odredbe Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

18.Vezano za tužbene navode u kojima tužitelji ističu kako u konkretnoj upravnoj stvari nije bilo mjesta provođenju predmetnih promjena u katastarskom operatu i iz razloga što je u tijeku postupak uređenja međa pokrenut pred Općinskim sudom u Splitu, za kazati je kako su i ovakvi navodi neosnovani, ovo iz razloga što sukladno odredbi čl. 90. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina granice katastarskih čestica za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa, dok ako su granice katastarskih čestica sporne (u tijeku sudski postupak uređenja međa), geodetski elaborat se ne izrađuje, slijedom čega je potpuno jasno da nisu postojala zapreke da se ne provedu predmete promjene katastarskog upisa upravo iz razloga što u trenutku izrade elaborata u vezi predmetnih čestica nije bio pokrenut, uslijed čega nije ni bio ni u tijeku sudski postupak uređenja međa, već je isti pokrenut tek 25. siječnja 2024., kod kojeg nedvojbenog stanja stvari, a kako se međe smatraju spornim isključivo ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa, to je nedvojbeno da su bile ispunjene zakonske pretpostavke za provođenjem geodetskog elaborata u katastarski operat.

19.Ujedno, dodatno je za navesti u odnosu na tvrdnje tužitelja da je predmetnim elaboratom promijenjen oblik i površina nekretnine označene kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], P.L. 2677, a koja nekretnina da nije obuhvaćena predmetnim elaboratom iako je trebala biti, kako je odredbom čl. 93. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisano da ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice evidentirana na katastarskim planovima izvorno izrađenim u HDKS/GK projekciji te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 5%, a najviše do 500 m 2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela, a ako je katastarska čestica za koju se utvrđuju granice u katastru zemljišta bila evidentirana na planovima izvorno izrađenim grafičkom metodom izmjere te ako se površina izračunana iz koordinata lomnih točaka novoutvrđenih granica katastarske čestice ne razlikuje više od 20%, a najviše do 1000 m 2 u odnosu na površinu upisanu u katastarski operat, ta se promjena ne smatra promjenom sastava zemljišno-knjižnog tijela. Ispravljanje razlika većih od naprijed navedenih moguće je samo kad se utvrdi da su razlike nastale grubom pogreškom prilikom osnivanja i održavanja katastarskog operata. Također, prema odredbi čl. 24. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine br. 59/218) geodetski elaborat za evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. Međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, s tim da kat. čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] prema navedenoj svrsi elaborata i prethodno navedenim površinskim kriterijima nije predmetna u konkretnom geodetskom elaboratu, što sve opet dovodi do zaključka kako su u konkretnoj upravnoj stvari postojale zakonske pretpostavke da se udovolji zahtjevu zainteresirane osobe iz ovog spora, odnosno da se u katastarskom operatu provedu promjene koje je dotična zatražila, a na koji način su upravna tijela i postupila, čime nije došlo do povrede zakona na štetu tužitelja.

20.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelji u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njihove tužbe.

21.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

22.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

23.Potom, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njihov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. u izreci rješenja.

24.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 18. lipnja 2025. i pristup na raspravu 18. rujna 2025. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 7. listopada 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Mariju Vukoviću, odvjetniku u Splitu, Put Brodarice

6/III, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 18. rujna 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Ivanu Paviću, odvjetniku u Splitu, Svačićeva 4, uz zapisnik o objavi,

- u spis.