REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

Poslovni broj: Us I-390/2024-13

[adresa] Ž 5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja AGE OF SAGE d.o.o. (OIB: 03907150907), Mali Lošinj, Balvanida 5, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri j.t.d., u Rijeci, Ribarska 4, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske (OIB: 95093210687), Zagreb, Ulica Republike Austrije 14, radi izdavanja građevinske dozvole, 7. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-03/23-02/533, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 22. siječnja 2024.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovog upravnog spora.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Mali Lošinj, KLASA: UP/I-361-03/22-01/000102, URBROJ: 2170-03/05/1-23-0013 od 10. listopada 2023. odbijen je zahtjev tužitelja podnesen dana 12. rujna 2022. za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševine postojeće građevine – E (stambene namjene) i rekonstrukciju ruševine postojeće građevine – D (gospodarske namjene), 2.b skupine, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Lošinj, s obrazloženjem da je u postupku utvrđeno da se ne radi o rekonstrukciji postojećih građevina već o gradnji novih građevina.

2. Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-361-03/23-02/533, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 22. siječnja 2024. odbijena kao neosnovana.

3. Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu. U tužbi i u tijeku spora navodi kako smatra da je pogrešno utvrđeno u upravnom postupku da se ne radi o rekonstrukciji postojećih građevina, te obrazlaže kako se ovdje radi o ruševini, a da je ruševina postojeća građevina koja se prema odredbama Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZG) i Prostornog plana uređenja Grada Malog Lošinja ("Službene novine primorsko-goranske županije", broj 13/08,13/12, 26/13, 5/14, 42/14, 25/15, 32/15 i 32/16, dalje: PPU Grada Malog Lošinja) može rekonstruirati. U prilog svojem tumačenju navodi da se prema čl. 294. st. 1. PPU Grada Malog Lošinja katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima se nalaze ruševine smatraju izgrađenim građevnim česticama i da se postojeća izgradnja može rekonstruirati u postojećim gabaritima. Navodi da je u svrhu rekonstrukcije pribavio i priložio Konzervatorski elaborat za stambeno gospodarski kompleks na k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina] Lošinj, iz studenoga 2022., a upravo kako bi se utvrdila koja je bila namjena građevina čiju rekonstrukciju traži i koji su bili gabariti tih građevina. Navodi da je uz predmetnu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Lošinj podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševina i na k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer sve tri nekretnine čine stambeno poslovni kompleks obuhvaćen navedenim Konzervatorskim elaboratom. Predložio je da se kao dokaz njegovih navoda u sporu izvrši uvid u dokumentaciju u spisu te da se provedu sljedeći dokazi: građevinsko vještačenje na okolnost načina rekonstrukcije ruševnih objekata građenih tehnikom suhozida uz primjenu metode micanja elemenata zida, čišćenja i vraćanja u prvobitno stanje, kao i na okolnost je li ruševina građevina; dokaz saslušanjem projektanta na okolnost predviđene rekonstrukcije u građevinskom smislu; pribava spisa od prvostupanjskog tijela o izdanim građevinskim dozvolama na temelju projekata koji su predviđali rekonstrukciju micanjem i vraćanjem vanjskih zidova, posebice ruševnih građevina izvan građevinskog područja. Naveo je i da su mu poznate usporedive situacije u kojima je dopuštena rekonstrukcija ruševine izvan građevinskog područja te je predložio da Sud pribavi i izvrši uvid u spise prvostupanjskog tijela o izdanim građevinskim dozvolama za rekonstrukciju ruševine izvan građevinskog područja za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Grad. Slijedom navedenoga predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te da mu se naknadi trošak ovog upravnog spora.

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 13. svibnja 2025. i 23. rujna 2025. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/24, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na raspravu je pristupio opunomoćenik tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 89. st. 4. ZUS, a u svezi s čl. 91. st. 3. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Sud je u sporu pribavio i izvršio uvid u dopis Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostave Mali Lošinj, od 25. lipnja 2025. i priložene dozvole i rješenja u svezi rekonstrukcije ruševine izvan građevinskog područja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Grad.

7. Tužitelj je naknadno predao u spis građevinsku dozvolu za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u cilju osporavanja navoda iz dopisa Upravnog odjela, Ispostave Mali Lošinj od 25. lipnja 2025. da nije izdana građevinska dozvola za rekonstrukciju postojećeg stambenog objekta na toj čestici te je na upit Suda opunomoćenik tužitelja naveo da iako se u predanoj građevinskoj dozvoli za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi da se radi o rekonstrukciji „postojećeg stambenog objekta“, da se u naravi po saznanju tužitelja radilo o ruševini koja je tu nazvana postojećom građevinom.

8. U sporu nije sporno da se predmetna k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] Lošinj prema kartografskom prikazu PPU Mali Lošinj nalazi izvan građevinskog područja u području koje je Zakonom o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19, 98/19 i 67/23, dalje: ZPU) i PPU Grada Malog Lošinja određeno zaštitnim obalnim pojasom mora na udaljenosti do 200 m od mora. Dakle, radi se o području od posebnog interesa za Državu (područje posebnih ograničenja u korištenju), koje je označeno i planirano većim dijelom kao poljoprivredno tlo, a manjim dijelom kao šume i šumsko zemljište, na kojem području nije planirana gradnja komunalne i druge infrastrukture, te koje se nalazi u blizini označenih bujičnih vodotoka i koje područje je označeno kao područje osobito vrijednog krajobraznog predjela, unutar granica lovnog područja lovišta.

9. Međutim, tužitelj smatra da je dopuštena rekonstrukcija ruševine izvan građevinskog područja u izvornim gabaritima koji su utvrđeni u spomenutom Konzervatorskom elaboratu kojeg je predao uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za namjeravanu rekonstrukciju.

10. Dakle, sporno je, je li ruševina postojeća građevina i je li dopuštena rekonstrukcija ruševine izvan građevinskog područja.

11. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka u kojem je doneseno osporavano rješenje i u spisu ovog spora.

12. Sud je odbio u sporu provesti građevinsko vještačenje na okolnost je li ruševina postojeća građevina jer je definicija ruševine dana u zakonskim odredbama koje će se niže citirati, kao i na okolnost načina rekonstrukcije ruševnih objekata jer te činjenice po ocjeni Suda nisu bile odlučne za rješenje ove upravne stvari iz razloga koji će se također niže navesti.

13. Na temelju razmatranja činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

14. Čl. 3. st. 1. t. 23. ZG propisano je da je postojeća građevina, građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena, a t. 38. je propisano da je zgrada zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari s time da se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine.

15. Čl. 3. st. 1. t. 28. ZG propisano je da je rekonstrukcija građevine izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine.

16. Čl. 51. t. 1. Zakona o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine", broj 153/13 i 115/18, dalje: ZGI) propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti poduzimanje, između ostaloga, uklanjanje ruševine zgrade.

17. Čl. 52. st. 1. ZGI propisano je da u provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje vlasniku zemljišta, odnosno nositelju prava građenja uklanjanje ruševine zgrade. St. 4. istog članka propisano je da ruševina zgrade u smislu st. 1. tog članka su ostaci zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina. St. 6. istog članka propisano je da se st. 1. tog članka ne odnosi na ruševinu zgrade upisanu u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, odnosno ruševinu zgrade koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar ili koja se nalazi na arheološkom nalazištu.

18. Čl. 44. st. 1. t. 12. ZPU propisano je da se izvan građevinskog područja može planirati rekonstrukcija postojećih građevina, dok je dodatnim čl. 48. a t. 2. ZPU propisano je da se u prostoru ograničenja izvan građevinskog područja može planirati rekonstrukcija postojeće zgrade kojom se ne povećava veličina zgrade (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela).

19. U poglavlju 9.3. odredbi za provođenje PPU Grada Malog Lošinja uređena je rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni.

20. Tako je u čl. 294. PPU Grada Malog Lošinja propisano sljedeće: „Katastarske čestice koje se nalaze izvan građevinskog područja na kojima su već izgrađene građevine temeljem građevinske dozvole, ili drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela državne vlasti ili ako su izgrađene prije 15.02.1968. smatraju se izgrađenim građevnim česticama s postojećom izgradnjom izvan građevinskog područja i mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima. Pri tome nije dozvoljena prenamjena gospodarskih građevina u stambene."

21. Dakle, pravilno ukazuje tužitelj da sukladno citiranom čl. 3. st. 1. t. 28. ZG rekonstrukcija građevina podrazumijeva uklanjanje vanjskog dijela građevine i izvedbu potrebnih građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u cilju njezine obnove, te da iz te definicije proizlazi da se mogu ukloniti vanjski dijelovi predmetnih građevina (kameni zidovi) koji će se nakon recikliranja i obrade kamena vratiti na isto mjesto.

22. Međutim, Sud za rješenje ove upravne stvari nije ulazio u ocjenu u kojoj mjeri se prilikom namjeravane rekonstrukcije postojeći zidovi uklanjanju i obnavljaju, budući da je sporno je li u konkretnom slučaju prema mjerodavnim propisima uopće dopuštena rekonstrukcija.

23. Naime, citirani čl. 3. st. 1. t. 28. ZG na koji se poziva tužitelj dozvoljava rekonstrukciju ruševine, ali ruševine postojeće građevine. Prema čl. 3. st. 1. t. 23. i t. 38. ZG postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je s njom izjednačena i koja je natkrivena i koja služi nekoj namjeni, a čl. 52. t. 4. ZGI definira ruševinu kao ostatke zgrade koja je zbog oštećenja ili nedostatka pojedinih dijelova izgubila svoja svojstva zbog čega nije prikladna za uporabu sukladno svojoj namjeni, a koja se zbog toga ne rabi najmanje pet godina.

24. Dakle, "ruševina" i "ruševina postojeće građevine" su dva različita pojma, a ZG dozvoljava rekonstrukciju ruševine postojeće građevine. Ruševina postojeće građevine se za razliku od ruševine može koristiti sukladno svojoj namjeni, što znači da nije urušena do te mjere da je izgubila svoja svojstva.

25. Iz fotografija sačinjenih na očevidu provedenom u prvostupanjskom upravnom postupku dana 17. ožujka 2023. razvidno je da su na terenu vidljivi ostaci nekadašnjih građevina (urušeni zidovi koji su rađeni metodom suhozida, bez krovišta) koji se ne mogu smatrati postojećim građevinama.

26. Upravo činjenica da je tužitelj izradio Konzervatorski elaborat kako bi se utvrdila namjena postojećih građevina čija se rekonstrukcija traži (odnosno ostataka nekadašnjih građevina koji su vidljivi na terenu) dokazuje da se radi o ruševinama, a ne o ruševinama postojećih građevina. Dakle, nekada postojeće građevine su do te mjere urušene da je trebalo izraditi Konzervatorski elaborat kako bi se utvrdila njihova namjena i njihove dimenzije. Stoga se radi o građevinama koje su izgubile svoja svojstva i koje nisu prikladne za uporabu i koje se stoga ne upotrebljavaju duže vrijeme, kako to propisuje citirani čl. 52. t. 4. ZGI, a prema citiranoj odredbi čl. 3. st. 1. t. 28. ZG može se rekonstruirati samo "ruševina postojeće građevine", a ne "ruševina" kako to pogrešno smatra tužitelj.

27. Osim toga, kao dodatno se napominje i da se ovdje radi o prostoru posebnih ograničenja u korištenju izvan građevinskog područja, u kojem se sukladno citiranom čl. 48. a t. 2. ZPU može planirati samo rekonstrukcija postojeće zgrade, a isto propisuje i citirani čl. 294. PPU Grada Malog Lošinja koji na takvom području omogućava samo rekonstrukciju izgrađenih građevina, a ne rekonstrukciju ruševina.

28. Slijedom svega navedenoga u konkretnom slučaju nije dozvoljena rekonstrukcija.

29. U odnosu na građevinske dozvole koje je Sud na prijedlog tužitelja pribavio kao dokaz u ovom sporu utvrđeno je da na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije izdana građevinska dozvola za rekonstrukciju ruševine izvan građevinskog područja, već je izdano rješenje o izvedenom stanju (ozakonjenje) za izgrađenu pomoćnu zgradu-ljetnu kuhinju i to unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja Ćunski, da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdana građevinska dozvola za rekonstrukciju ruševine gospodarske zgrade te je iz dozvole razvidno da je u postupku utvrđeno da se je radilo o postojećoj gospodarskoj zgradi, a ne o ruševini, dok je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-grad odbijen zahtjev za izdavanje izmjene i dopune građevinske dozvole za rekonstrukciju ruševine iz istog razloga kao i ovom upravnom postupku. Iz građevinske dozvole koju je dostavio tužitelj u prilog svojim navodima razvidno je da je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izdana građevinska dozvola za rekonstrukciju postojećeg stambenog objekta, dakle iz dozvole slijedi da se nije radilo o ruševini.

30. Iz navedenih građevinskih dozvola slijedi da nije udovoljeno svim zahtjevima za rekonstrukciju. Dakle, ne radi se o situaciji da je svim zahtjevima udovoljeno, pa da je eventualno tužiteljev zahtjev iznimka, a k tome treba imati u vidu okolnost da se radi o različitim područjima na kojima je planirana rekonstrukcija s različitim prostornoplanskim uvjetima i o različitim vremenskim razdobljima u kojim je primjenjiva različita prostornoplanska dokumentacija, a u konačnici ukoliko je ranije postojala drugačija praksa u tumačenju postojeće građevine to ne može biti razlog da se takva praksa dalje primjenjuje ukoliko takvo tumačenje nije u skladu s mjerodavnim propisima.

31. Slijedom svega navedenog, osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje ocjenjeni su zakonitima, pa je stoga Sud na temelju čl. 116. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

32. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 7. listopada 2025.

Sutkinja

Vesna Perić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude (čl. 126. i čl. 127. ZUS).

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Knežević i partneri j.t.d., u Rijeci, Ribarska 4

- tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 14