1

 

Poslovni broj: Gž-36/2023-2

 

Poslovni broj: Gž-36/2023-2

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Đorđa Benussi, kao predsjednika vijeća, Josite Begović, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Verice Perić Aračić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja T. Đ. iz Z., .. R. .., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. N.-P., odvjetnik iz S., B. c. .., protiv tuženika I. D. iz Z., M. p. .., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica V. S. P., odvjetnici iz Z., N. .., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u  Zagrebu posl.br. P-11909/2019-15 od 9. studenog 2022., u sjednici održanoj 20. rujna 2023.

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Žalba tuženika se odbija kao neosnovana i u pobijanom dijelu – točkama I., III. i V. izreke presuda Općinskog građanskog suda u  Zagrebu posl.br. P-11909/2019-15 od 9. studenog 2022. se potvrđuje.

 

II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbe.

 

Obrazloženje

 

1.Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

"I Nalaže se tuženiku I. D. iz Z., M. p. .., OIB: …, isplatiti tužitelju T. Đ. iz Z., .. R. .., OIB: …, iznos od 45.900,00 eura ( slovima: četrdesetpetisućaeura) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, sa zakonskim zateznim kamatama od 12. rujna 2019. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, u roku 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja T. Đ. iz Z., .. R. .., OIB: … u iznosu 74,00 EUR-a (slovima: sedamdesetčetirieura) u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, sa zakonskim zateznim kamatama od 12. rujna 2019. do isplate po stopi iz čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena.

III Nalaže se tuženiku I. D. iz Z., M. p. .., OIB: …, nadoknaditi parnične troškove tužitelju T. Đ. iz Z., R. .., OIB: … u iznosu 34.912,00 kuna/ 4.633,62 eura (slovima: tridesetčetiritisućedevetstodvanaestkuna/četritisućešestotridesettrieuraišezdesetdvac enta), u roku 15 dana.

IV Odbija se zahtjev tužitelja T. Đ. iz Z., R. .., OIB: …, za nadoknadom troškova postupka u iznosu 6.875,00 kuna/912,47 eura (slovima:šestisućaosamstosedamdesetpetkuna/devetstodvanaesteuraičetrdesetseda mcenti).

V Odbija se zahtjev tuženika I. D. iz Z., M. p. .., OIB: …, za nadoknadom troškova postupka u iznosu 25.000,00 kuna/3.318,07eura(slovima:dvadesetpettisućakuna/tritisućetristoosamnaesteuraisedamcenti)."

 

2. Ovu presudu, u usvajajućem dijelu te odluci o troškovima, pravovremenom i dopuštenom žalbom, pobija tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu: ZPP), predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti i tužbeni zahtjev odbiti, a tužitelja obvezati naknaditi mu parnične troškove uključujući i troškove žalbe koje popisuje, podredno predlaže pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje.

 

3. Na žalbu nije odgovoreno.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Predmet spora zahtjev je za isplatom.

 

6. Prvostupanjski je sud utvrdio i iz raspravne građe proizlazi:

- da je tužitelj tuženiku tetak (tužiteljeva supruga sestra je tuženikova oca),

- da su tužiteljev sin i tuženik bili uknjiženi suvlasnici zemljišta s nedovršenom kućom, za po pola, na temelju kupoprodaje koju je faktički dogovorio i novac prodavatelju isplatio tužitelj,

- da je novac za kupnju kuće dao tužitelj ali i njegova punica i njezin sin, otac tuženika,

- da je tužitelj dogovorio izvođenje radova na kući za cijenu od 41.000,00 eura, s time da je izvođač radova, H. H., umjesto isplate trebao dobiti građevinsko zemljište upisano kao vlasništvo tužiteljeve punice, a tuženikove bake, i nadoplatiti tužitelju razliku između vrijednosti ugovorenih radova i zemljišta koje je trebao dobiti,

- da je izvođač radova, u izvršenju dogovora, platio tužiteljevoj supruzi 5.000,00 eura,

- da je došlo do poremećaja odnosa unutar šire obitelji parničnih stranaka zbog čega je tužiteljev sin tuženiku prodao suvlasnički dio kuće na kojem je bio uknjižen,

- da se odustalo od dogovora da se izvođaču radova umjesto plaćanja dade u vlasništvo nekretnina upisana kao vlasništvo tužiteljeve punice, a tuženikove bake, uz nadoplatu od strane izvođača radova,

- da je tužitelj isplatio izvođaču radova 45.900,00 eura kao svotu koja predstavlja zbroj vrijednosti ugovorenih radova i svote koju je po dogovoru od kojeg se odustalo, izvođač radova platio tužiteljevoj supruzi,

- da je tuženik potpisao napomenu uz kupoprodajni ugovor u kojem je sadržan, za ovaj spor relevantan, tekst koji glasi:

"2. Troškovi koji su do dana 14.01.2019. napravljeni u kući snosi novi kupac a iznos je 41.000 E slovima: četrdeset i jedna tisuća eura

Izvođač radova

H. H.

OIB ...

3. Dobili 5000 E i uloženo u kuću"

 

7. Prvostupanjski je sud prihvatio tužbeni zahtjev radi isplate svote od 45.900,00 eura koliko je tužitelj u svom stranačkom iskazu naveo da je platio H. H., temeljeći svoju presudu na odredbama članka 161. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima ( "Narodne novine" broj, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18,  126/21, 114/22, 156/22 - u daljnjem tekstu: ZOO) kojom je propisano da obvezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treća osoba, stavak 2. istog članka kojom je propisano da je vjerovnik dužan primiti ispunjenje od treće osobe ako je dužnik s time suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti dužnik osobno, te članak 1111. ZOO-a koji propisuje stjecanje bez osnove.

 

8. O troškovima postupka prvostupanjski je sud odlučio na temelju odredbe članka 154. stavak 5. i 155. ZPP-a.

 

9. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio neku od bitnih povreda parničnog postupka na koju tako pazi po službenoj dužnosti.

 

9.1. Nije počinjena niti bitna povreda iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, na koju ukazuje žalitelj paušalno navodeći tekst navedene zakonske odredbe. Nije počinjena niti bitna povreda parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavak 1. u vezi pravila o teretu dokazivanja na koju žalitelj izrijekom ukazuje, kao i ona u vezi članka 8. ZPP-a na koju žalitelj opisno ukazuje dajući svoju ocjenu dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj vezi. S tim u vezi valja reći da samo to što je neka isprava privatna ne znači da ne može predstavljati dokaz, niti je osnovana tvrdnja da je činjenično stanje ovdje utvrđeno samo na temelju iskaza tužitelja.

 

10. Suština tuženikove žalbe temelji se na tvrdnji da radovi izvršeni na kući imaju nedostataka, radi utvrđenja kojih činjenica je predlagao saslušanje svjedoka, osporava se vrijednost izvedenih radova, kao i utvrđena činjenica da bi tužitelj platio izvođaču radova.

 

11. Sve navedene žalbene tvrdnje nisu relevantne. Naime, iz tvrdnji koje su parnične stranke iznijele i dokaze koji su izvedeni, može se zaključiti da je kupnja kuće na ime tuženika i tužiteljevog sina bila dio obiteljskog plana i dogovora koji pred sudom sasvim sigurno nije u cijelosti predočen, kao što se može zaključiti da je, zbog nekih razloga koji sudu nisu izneseni, došlo do razmirica i sukoba unutar obitelji, zbog čega je i zaključen ugovor o kupoprodaji između tuženika i njegovog rođaka, a tužiteljevog sina, uz koji ugovor je sastavljena i napomena po kojoj se tuženik obvezao isplatiti troškove izvedenih radova u svoti od 41.000,00 eura, a priznao je suugovaratelju (formalno tuženikovom sinu) i ulaganje u kuću od 5.000,00 eura, pa iz navedene „napomene“ bilo da je pisana u vrijeme sklapanja ugovora ili dan nakon njegova sklapanja, kako tuženik tvrdi, proizlazi da je tuženik (kao predstavnik jednog dijela obitelji) preuzeo obvezu plaćanja navedene svote, točnije ukupno 46.000,00 eura, pa kako je utvrđeno da je H. H. tužitelj (predstavnik drugog dijela obitelji) platio ukupno 45.900,00 eura, to je pravilno prvostupanjski sud obvezao tuženika da tu svotu, na koju se u pobijanom dijelu prvostupanjska presuda odnosi, isplati tužitelju. Isplata navedenog predstavlja ispunjenje tuženikove ugovorom preuzete obveze, a odredbom članka 9. ZOO-a propisano je:

„Sudionik u obveznom odnosu dužan je ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.“

 

12. Stoga su bez značaja žalbeni navodi o kvaliteti izvedenih radova, pa stoga i tvrdnje da je sud propustio izvesti dokaz saslušanjem svjedoka na te okolnosti, kao i osporavanje vrijednosti navedenih radova, a sve da je prvostupanjski sud i pogrešno utvrdio, a nije, da je utuženu svotu tužitelj isplatio H. H., to ne bi bilo relevantno jer je isplata navedene svote tuženikova ugovorom preuzeta obveza u razrješavanju međusobnih obiteljskih odnosa, a ne radi se ovdje o tome da je tužitelj ispunio trećem (H. H.) obvezu koju je tuženik prema trećem osobno imao.

 

13. Slijedom navedenog žalba se ukazuje neosnovanom kako u pogledu glavne stvari, tako i u pogledu odluke o troškovima koja se samo posljedično pobija, radi čega je odlučeno kao u točki I. izreke na temelju članka 368. stavak 2. ZPP-a.

 

14. O zahtjevu za naknadom troškova žalbe odlučeno je kao pod točkom II. izreke na temelju članka 166. u vezi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

 

Dubrovnik, 20. rujna 2023.

 

Predsjednik vijeća:

 

Đorđo Benussi v.r.