Republika Hrvatska
Općinski sud u Zadru
Ulica plemića Borelli 9, Zadar
Poslovni broj: P-1940/2021-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Ivi Abfal, u pravnoj stvari tužiteljica 1. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Tomislavu Nemariću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika 1. ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Denisu Klarendiću, odvjetniku u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 5. rujna 2025., u nazočnosti tužiteljice ad. 1. osobno, punomoćnika tužiteljica ad. 1. i ad. 2., tužene ad. 1. osobno, te punomoćnika tuženika ad. 1. i ad. 2., dana 7. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da su tužiteljice 1. ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. HĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], stekle pravo vlasništva svaka za suvlasnički udio od 1/2 dijela i to na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u Skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju FĆ u [adresa] **.**.2024. označen žutom bojom te omeđen likom i točkama A-B-C-D-A površine 26 m2, te na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je u Skici sudskog očevid sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju FĆ u [adresa] **.**.2024. označen svijetlo zelenom bojom te omeđen likom i točkama C-D-E-F-C površine 27m2, a koja Skica sudskog očevida je sastavni dio ove presude, što su tuženici dužni priznati i trpjeti da se tužiteljice temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upišu kao vlasnice na predmetnim nekretninama, i to svaka za suvlasnički udio od 1/2 dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, za cijelo.
II. Nalaže se tuženicima 1. ĆĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. TĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], solidarno isplatiti tužiteljicama 1. ŠĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. HĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime troškova parničnog postupka iznos od 2.429,45 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. listopada 2025., kao dana presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se preko dosuđenog iznosa zahtjev tužiteljica ad. 1. i ad. 2. odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužiteljice ad. 1. i ad. 2. u tužbi navode kako su stvarne vlasnice i posjednice dijela kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te dijela kat. čest. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela koji u naravi predstavlja put širine 2 metra koji vodi od nekretnina u vlasništvu tužiteljica oznake kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] i na kojim su upisane kao vlasnice pa do mora. Predmetne nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] da su prvotno bile vlasništvo MĆ (Nike) Medića koji ih je prodao TĆ, odnosno DĆ, ocu tuženika i EĆ, još 1981. god. s tim da je DĆ na tim nekretninama napravio obiteljsku kuću, dok im nije prodao sporni put u širini od 2 metra koji put vodi do mora te mu prednik tuženika nije ni platio za taj put. Među strankama ovo nije sporno, te su u tu svrhu DĆ i EĆ dali 1982. godine Izjavu kojom potvrđuju da su kupili od OĆ građevinsku česticu s tim da je prije nego što su je kupili ta čestica s južne strane u širini od 2 metra te u dužini od 27 metara ukupne površine 54 m2 od strane prodavatelja OĆ dana u korist ČĆ pok. Š, pa da naznačenu površinu od 54 m2 nisu ni isplatili, a pošto se vodi na njima, da se odriču spomenute površine i priznaju pravo u korist ČĆ. Nadalje, da je OĆ bio stric od ČĆ pok. Š, te su se isti pisanim sporazumom o zamjeni dogovorili da predmetna nekretnina pripadne ČĆ zajedno s putom, dok je OĆ zauzvrat dobio nekretnine na drugom mjestu (zv. „ H [adresa] i [adresa] u cijelosti) koji sporazum je sačinjen još 21. listopada 1979. godine. ČĆ pok. Š da se odmah i upisao u zemljišnu knjigu kao vlasnik nekretnina koje danas nose oznaku kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], dok je sporni put ostao upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasništvo DĆ iako je isti formiran i betonskim zidom odvojen od nekretnine u posjedu i vlasništvu tuženika. Nadalje, Ugovorom o darovanju nekretnina sačinjenim u [adresa] dana 5. travnja 1989. godine i javno ovjerovljenim ČĆ je predmetne nekretnine darovao svojim sinovima LĆ i IĆ. LĆ pok. ČĆ da je preminuo 2020. godine, te ga je na predmetnoj nekretnini naslijedila supruga i ovdje tužiteljica ad. 2. HĆ, dok je IĆ pok. ČĆ preminuo 2017. godine, a njega je naslijedila na ovoj nekretnini također supruga i ovdje tužiteljica ad. 1. ŠĆ. Sada pok. ČĆ da je protiv DĆ još 1989. godine pokrenuo pred ovim Sudom parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva i predaje u posjed spornog puta te je pod poslovnim brojem P-589/89 dana 20. siječnja 1992. godine donesena Presuda kojom je utvrđeno da je ČĆ vlasnik tog spornog puta i naloženo je DĆ da mu preda u posjed taj sporni put. Tadašnji Okružni sud u Zadru Presudom pod poslovnim broj Gž-205/92 do 22. srpnja 1992. godine potvrđuje prvostupanjsku presudu u dijelu kojem je naloženu DĆ predati ČĆ u posjed sporni put, dok je preinačena u dijelu koji se odnosi na utvrđenje prava vlasništva i odbijen tužbeni zahtjev jer je tužbeni zahtjev pogrešno postavljen, tj. trebao je glasiti da je tužitelj stekao valjani pravni osnov (jer se radilo o derivativnom stjecanju prava vlasništva pravnim poslom, a ne o originarnom). Da stvar bude jasnija, u tom parničnom postupku je u svojstvu svjedoka saslušan i EĆ (partner DĆ pri kupnji) koji je potvrdio činjenicu da sporni put nije kupljen od OĆ jer je isti ostavljen ČĆ, te su izvedeni brojni drugi dokazi kao primjerice uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika koji je sačinio skicu lica mjesta. Temeljem gore citirane pravomoćne sudske presude, pok. ČĆ pok. Š je pokrenuo prijedlog radi izvršenja te je isti uveden u posjed spornog puta što je utvrđeno Rješenjem ovoga suda broj I-2440/93 od 23. lipnja 1997. godine tako da se i danas tužiteljice, kao i ranije njihovo pravni prednici, nalaze u nesmetanom posjedu. Tuženici da su danas upisani kao vlasnici i na tom spornom putu koji čini dio kat. čest. [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] darovanjem od svog oca DĆ još 2006. godine, te su u vrijeme tog besplatnog raspolaganja bile upoznate s činjenicom da im sporni put ne pripada. Tako, a kako tužiteljice imaju pravni interes uskladiti stvarno stanje s onim zemljišnoknjižnim, to podnose ovu tužbu i predlažu da sud nakon provedenih dokaza usvoji tužbu i tužbeni zahtjev kao osnovane u cijelosti.
2. Tuženici ad. 1. i ad. 2. u odgovoru na tužbu protive se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu kao neosnovanima i neutemeljenima u cijelosti, te predlažu iste odbiti u cijelosti. Naime, ističu sumnju u formalnu ispravnost tužbe i tužbenog zahtjeva budući da tužiteljice nisu jasno naznačile pravnu osnovu po kojoj bi stekle pravo vlasništva na spornoj nekretnini, stoga da nije jasno, uzimajući u obzir činjenično stanje na koje se pozivaju, da li je riječ o povredi načela ne bis in idem. Ujedno kako je i tužbena osnova kontradiktorna u odnosu na tužbeni zahtjev jer se u povjesnici tužbe opisuje navodno stjecanje prava služnosti na predmetnim nekretninama dok se u tužbenom zahtjevu traži utvrđenje prava vlasništva na istima. Tužiteljice ujedno nisu dokazale slijed prava vlasništva od označenih pravnih prednika, a nisu dokazale ni pravni temelj na kojem bi stekle pravo vlasništva na nekretninama. Nadasve da je nejasno pobija li se u ovom predmetu stjecanje vlasništva prednika tuženika kupoprodajnim ugovorom, čime bi se zapravo pobijao kupoprodajni ugovor u jednom dijelu, a što nije navedeno u tužbi, ili je u pitanju neka druga pravna osnova. Nadalje, osporavaju da bi tužiteljice stekle ili imale pravo vlasništva na nekretninama oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da Izjava od 6. travnja 1982. godine koja je naznačena u tužbi nije valjan dokument niti se može koristiti kao dokaz u ovom postupku, jer da potpis DĆ nije ovjerovljen na navedenoj izjavi što je izuzetno značajno budući da isti uopće nije potpisao takvu izjavu. U tu svrhu da se dostavlja potpis BĆ na dokumentu iz 1981. godine gdje je razvidno kako se isti u potpunosti razlikuje od potpisa na spornoj izjavi. Dakle, da je više nego izvjesno, da DĆ nije potpisao taj dokument i s druge strane, a što je najvažnije, da DĆ nije obavio kupoprodaju sporne nekretnine i nije bio njezin vlasnik na dan 6. travnja 1982., već je stekao nekretnine tek kasnije, Ugovorom o darovanju sklopljenim između njega i TĆ dana 28. ožujka 1984. godine, a na temelju kojeg je ishodio uknjižbu prijenosa prava vlasništva u k. o. [katastarska općina]: a) 1/2 dijela čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška]., b) 1/1 čest. zem. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] sa ŠĆF u korist DĆ sin TĆ. Stoga da je nedvojbeno kako je izjava, sve i da je potpisana od DĆ, a nije, potpuno irelevantna, jer se nitko ne može odreći nečega čega ni sam nije vlasnik. U povjesnici tužbe da je izostavljena navedena okolnost, te da navodi da je MĆ prodao svoju nekretninu TĆ, odnosno DĆ su izuzetno neprecizni iz čega proizlazi kako su tužiteljice u potpunosti svjesne formalne i materijalne nevaljalosti izjave iz 1982. godine. Prilažu Kupoprodajni ugovor između VĆ pok. ČĆ kao prodavatelja i UĆ sina ZĆ, ovjerenog dana 20. svibnja 1982. godine u Općinskom sekretarijatu za opću upravu So - Zadar, broj ovjere 4002, potvrde o plaćanju poreza na promet nekretninama koji je plaćen kod Općinskog sekretarijata za financije SO-Zadar, pod broj: br. evid. 03-6-280/82, te Aneks ugovoru sklopljenog 26. svibnja 1982. godine. Tako, predmet kupoprodajnog ugovora da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na istočnom dijelu u površini 370 m2. Ugovorom da nigdje nije definirana obveza TĆ niti izjava o ostavljanju puta, čak štoviše, ugovorom je definirana obveza prodavatelja koji se obvezuje ostaviti prilazni put na kupljenu parcelu i to preko čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako da prilazni put bude širine 2.5 (dva i pol) m po čitavoj širini spomenute parcele uz more". Za pretpostaviti je da je isto izazvalo zabludu kod tužiteljica prilikom iščitavanja povijesnih dokumenata ili je u povjesnici tužbe s namjerom izostavljena obveza prodavaoca, koji bi preko svoje nekretnine trebao omogućiti prolaz kupcu TĆ. Aneksom ugovora predviđena je prodaja još 40 m2 nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Također, Presuda na koju se pozivaju tužiteljice da se temelji se na izjavi koja je, kako je već prethodno izneseno, formalno i materijalno nevaljana. Činjenično stanje je upravo takvo da je TĆ kupac nekretnine i da prilikom kupovine nije ugovoreno nikakvo pravo prolaska u korist prodavaoca, već je isto ugovoreno isključivo u korist kupca. Također, navode kako je DĆ na spomenutim nekretninama sagradio obiteljsku kuću, a upravo na dijelu nekretnina na koje upiru tužiteljice je napravljena septička jama u funkciji objekta. Stambena zgrada da je legalizirana po Rješenju o izvedenom stanju Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja Grada Zadra, KLASA: UP/I-361-03/12- 05/587; URBROJ: 2198/01-4/2-13-7 od 3. lipnja 2013. godine. Zaključno, tuženici da su sporne nekretnine stekli Ugovorom o darovanju od 22. veljače 2006. godine, ovjerenim kod javnog bilježnika GĆ, broj ovjere: Ov -3472/2006, kao i Aneksa ugovora ovjerenog kod javnog bilježnika Alkice Kolege Zubčić, broj ovjere:
Ov-1841/2008, te su na temelju ugovora ishodili uknjižbu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Isti se nalaze u nesmetanom posjedu cijele nekretnine, a taj posjed je kvalificiran, odnosno zakonit, istinit i pošten. Stoga se podredno, opreza radi, ističe i da su tuženici dosjelošću nedvojbeno stekli vlasništvo spornih nekretnina u cijelosti, slobodnih od bilo kakvih tereta. Tužiteljice na susjednim nekretninama nemaju izgrađenih objekata, na iste rijetko dolaze te tuženici nisu imali niti razloga sumnjati da bi im preko kuće prolazio put, odnosno da im dio stečenih nekretnina ne bi pripadao. Osobito se ističe kako dosad nije zabilježen nikakav teret i nikakva zabilježba spora u zemljišnim knjigama, a koja bi davala naznaku da tužiteljice imaju pravo puta ili neko drugo pravo na čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Slijedom naprijed navedenoga i obrazloženog te na dokazu utemeljenom, predlažu tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan i naložiti tužiteljicama da im naknade parnične troškove.
3. U dokaznom postupku ovaj Sud izveo je dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] od 13.10.2021. (l.s. 8-13), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda zk. ul. [broj ZK uloška] i zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] od 13.10.2021. (l.s. 14-18), preslik katastarskog plana (l.s. 19), prijepis posjedovnog lista br. 2131 i br. 2847 k. o. [katastarska općina] (l.s. 20-21), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Veri Marčina iz [adresa] pod poslovnim brojem O-1918/2017, UPP/OS-157/17 od 11.10.2017. (l.s. 22- 24), pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić iz [adresa] pod poslovnim brojem O-186/2020, UPP/OS- 25/20 od 29.5.2020. (l.s. 25-27), Ugovor o darovanju nekretnina od 5.4.1989. potvrđen po Općinskom sekretarijatu za opću upravu Općine Zadar pod brojem OV- 4737 dana 17.4.1989. (l.s. 28-29), Izjavu DĆ i EĆ od 6.4.1982. (l.s. 30 i 64), Rješenje ovog Suda pod poslovnim brojem I-2440/93 od 23.6.1997. (l.s. 32), Presudu ovog Suda pod poslovnim brojem P-589/89 od 20.1.1992. (l.s. 33-36), Presudu Okružnog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž- 205/92 od 22.7.1992. (l.s. 37-41), fotografije (l.s. 42), Rješenje ovog Suda pod poslovnim brojem Z-954/84 od 30.3.1974. (l.s. 57), Kupoprodajni ugovor od 6.4.1982. ovjeren po Općinskom sekretarijatu za opću upravu Općine Zadar pod brojem OV- 4001 dana 20.5.1982. (l.s. 58-60), Aneks Kupoprodajnog ugovora od 26.5.1982. (l.s. 61), Kupoprodajni ugovor od 29.7.1981. (l.s. 62-63), Ugovor o darovanju nekretnina od 22.2.2006. ovjeren po Javnom bilježniku GĆ iz [adresa] pod brojem: OV-3472/2006 istog dana (l.s. 86-88), Aneks ugovora o darovanju od 29.1.2009. ovjeren po Javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić iz [adresa] pod brojem OV-1841/08 od 29.1.2008. (l.s. 89), te je proveo očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnih sudskih vještaka geodetske struke FĆ i ZĆ, a potom izvršio uvid u skicu sudskog očevida stalnog sudskog vještaka geodetske struke FĆ s prilozima od 18.12.2024. (l.s. 150-153), izvršio uvid u spise ovog Suda pod poslovnim brojem I-3606/92 (I-2440/93) i P-589/89 (P-776/95), te proveo dokaz saslušanjem svjedoka KĆ, DĆ, CĆ, te tužiteljice ad. 1. i tužene ad. 1. kao stranaka ovog postupka.
4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje ZPP) ovaj Sud našao je osnovanim tužbeni zahtjev tužiteljica ad. 1. i ad. 2. u cijelosti.
5. Predmet ovog spora zahtjev je tužiteljica ad. 1. i ad. 2. da se utvrdi da su iste stekle pravo vlasništva svaka za suvlasnički udio od 1/2 dijela i to dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je na skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju FĆ označen žutom bojom te omeđen likom i točkama A-B-C-D-A površine 26 m2, te dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji dio je na navedenoj skici označen svijetlo zelenom bojom te omeđen likom i točkama C-D-E-F-C površine 27m2, uz priznanje i trpljenje tuženika ad. 1. i ad. 2. da se tužiteljice upišu kao vlasnice na predmetnim nekretninama, svaka za 1/2 dijela, uz istodobno brisanje tog prava s imena tuženika, za cijelo. Kao pravni osnov stjecanja prava vlasništva predmetnih nekretnina tužiteljice navode nasljeđivanje i dosjelost.
6. Naime, radi identifikacije predmeta spora održan je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke FĆ, koji je sačinio skicu lica mjesta s fotografijama od 18. prosinca 2024., na koju stranke nisu imale prigovora, ni primjedbi, te koju ovaj Sud u cijelosti prihvaća. Tako, stalni sudski vještak utvrđuje predmet spora kao dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen žutom bojom te omeđen likom i točkama A-B-C-D-A površine 26 m2, te dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označen svijetlo zelenom bojom te omeđen likom i točkama C-D-E-F-C površine 27m2.
6.1. Sukladno izrađenoj skici lica mjesta stalnog sudskog vještaka geodetske struke FĆ, tužiteljice ad. 1. i ad. 2. podneskom od 27. prosinca 2024. uređuju tužbeni zahtjev kako je to navedeno u izreci.
7. Nadalje, uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda i to zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], utvrđeno je kako su kao vlasnici kat. čest. [katastarska čestica], neplodno površine 205 m2, upisani ovdje tuženici ad. 1. i ad. 2., svaki za 1/2 dijela, dok je uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], također utvrđeno kako su kao vlasnici kat. čest. [katastarska čestica], neplodno površine 135 m2, upisani ovdje tuženici ad. 1. i ad. 2., svaki za 1/2 dijela, a što ih čini pasivno legitimiranima u ovoj pravnoj stvari.
7.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela ovog Suda i to zk. ul. [broj ZK uloška], utvrđeno je kako su kao vlasnice kat. čest. [katastarska čestica], oranica površine 1618 m2, kao vlasnice upisane ovdje tužiteljice, svaka za 1/2 dijela. Naime, navedena nekretnina, a kako ovaj Sud utvrđuje uvidom u skicu lica mjesta stalnog sudskog vještaka geodetske struke, naslanja se na predmetni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji zajedno sa predmetnim dijelom kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čini po tvrdnjama tužiteljica put koji služi kao prolaz, kontakt s morskom obalom sa navedene nekretnine u njihovom vlasništvu.
7.2. U odnosnu na katastarsku evidenciju predmetnih nekretnina, izvršen je uvid u prijepis posjedovnog lista br. 2131 i posjedovnog lista br. 2847 k. o. [katastarska općina], te je utvrđeno da su ovdje tuženici ad. 1. i ad. 2. evidentirani posjednicima svaki za 1/2 dijela, na kat. čest. [katastarska čestica], zv. „Ograda“, kuća i dvorište, ukupne površine 205 m2, te na kat. čest. [katastarska čestica], zv. „Ograda“, dvorište, ukupne površine 135 m2.
7.3. Iz pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju ovog Suda donesenog po Javnom bilježniku Veri Marčina iz [adresa] pod poslovnim brojem O-1918/2017, UPP/OS-157/17 od 11. listopada 2017. proizlazi kako je isto doneseno iza smrti pok. IĆ pok. ČĆ, rođenog 1951., a preminulog 2017., kako je između ostalog, ranije navedena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđena kao dio ostavinske imovine iza istog, a na kojoj je nasljednicom na temelju zakona i sporazuma proglašena ostaviteljeva supruga, ŠĆ za cijelo, ovdje tužiteljica ad. 1.
7.4. Uvidom u pravomoćno Rješenje o nasljeđivanju ovog Suda doneseno po Javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić iz [adresa] pod poslovnim brojem O-186/2020, UPP/OS-25/20 od 29 svibnja 2020., utvrđeno je kako je isto doneseno iza smrti pok. LĆ pok. ČĆ, rođenog 1943., a preminulog 2020., kako je između ostalog, ranije navedena kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] utvrđena kao dio ostavinske imovine iza istog, a na kojoj je nasljednicom na temelju zakona proglašena ostaviteljeva supruga, HĆ za cijelo, ovdje tužiteljica ad. 2.
7.5. Nadalje, iz Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog u [adresa] dana 5. travnja 1989., potvrđenog po Općinskom sekretarijatu za opću upravu Općine Zadar pod brojem OV-4737 dana 17. travnja 1989., proizlazi kako je isti zaključen između ČĆ pok. Š, s jedne strane kao darovatelja, te njegovih sinova LĆ i IĆ, s druge strane kao daroprimatelja, kako darovatelj daruje svom sinu LĆ 11/16 dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a svom sinu IĆ 5/16 dijela čest. zem. [katastarska čestica] i za cijelo čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a što daroprimatelji sa zahvalnošću prihvaćaju, kao i što ugovorne stranke utvrđuju da se daroprimatelji nalaze u posjedu darovanih nekretnina.
7.6. Uvidom u Ugovor o darovanju nekretnina zaključenim u Zagrebu dana 22. veljače 2006. ovjerenim po Javnom bilježniku GĆ iz [adresa] pod brojem:
OV-3472/2006 istog dana, proizlazi kako je isti zaključen između DĆ, s jedne strane kao darovatelja, te BĆ i TĆ, s druge strane kao daropirimatelja, kako istim darovatatelj daruje daroprimateljima svoje nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]- [adresa], i to kat. čest. [katastarska čestica], koje se u naravi sastoje od zemljišta površine 276 m2 i 135 m2, te kuće tlocrtne površine cca 120 m2, ukupne površine 400 m2, što daroprimatelji sa zahvalnošću prihvaćaju, te stupaju u posjed darovanih nekretnina danom zaključenja ugovora, dok je iz Aneksa ugovora o darovanju zaključenog dana 29. siječnja 2009. (očito omaška godine) ovjerenog po Javnom bilježniku Alkici Kolega Zubčić iz [adresa] pod brojem OV-1841/08 od 29. siječnja 2008., razvidno kako iste stranke utvrđuju da su zaključile ranije spomenuti Ugovor o darovanju nekretnina od 22. veljače 2006., te kako je u istom pogrešno naznačena čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], te kako darovatelj daruje daroprimateljima svoje nekretnine i to čest. zem. [katastarska čestica] površine 205 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] i čest. zem. [katastarska čestica] površine 135 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], dok u preostalom dijelu ugovor ostaje neizmijenjen.
7.7. Izvršenim uvidom u spis ovog Suda pod poslovnim brojem P-589/89 (kasnije P- 776/95), proizlazi kako je riječ o pravnoj stvari tužitelja ČĆ pok. Š, protiv tuženika DĆ, radi predaje u posjed nekretnine, kako je u toj pravnoj stvari ovaj Sud donio Presudu pod poslovnim brojem P-589/89 dana 20. siječnja 1992., kojom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 27 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 14 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 12 m2, sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina]- [adresa], a koje površine u naravi čine put koji vodi do tužiteljeve nekretnine, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], te je na skici mjerničkog vještaka označen slovima A-B-C-D, slijedom čega da je tuženik dužan tužitelju predati u posjed navedene dijelove nekretnina u navedenim površinama i ubuduće se kaniti svakog zadiranja u posjed i vlasništvo. Tako, uvidom u skicu sudskog očevida geometra NĆ od 23. travnja 1991., a koja je sastavni dio navedene Presude, ovaj Sud utvrđuje kako je ista podudarna sa skicom lica mjesta sačinjenom u ovoj pravnoj stvari. Također, iz obrazloženja navedene Presude, proizlazi da je u dokaznom postupku nedvojbeno utvrđeno, očevidom na licu mjesta da nekretnina tamo tuženika DĆ, u naravi predstavlja stambenu zgradu, a odmah uz istu da se proteže i sporni dio, koji je širine cca 2,5 m, a dužine 27 m, koji bi obuhvaćao ukupnu površinu od 53,40 m2, na kojem najistočnijem dijelu je tuženik napravio crnu jamu, a što ovaj Sud također, utvrđuje očevidom na licu mjesta u ovom postupku. Također, nedvojbeno utvrđenim Sud nalazi i da je tuženik DĆ, zajedno s drugim kupcem EĆ, čiji iskaz prihvaća objektivnim, logičnim i nepristranim, te potkrijepljenim i Izjavom koju su potpisali taj svjedok i tuženik prilikom kupnje svojih nekretnina, s prodavateljem dogovorio da se sporni put istima ne prodaje, obzirom da kupci za tih 54 m2, nisu niti izvršili isplatu kupoprodajne cijene, već je ta površina ostavljena kao put djeljeniku prodavatelja, ČĆ, te kako upravo iz navedene izjave slijedi da se oni tih prava i odriču. Također, istaknuto je i da je svjedok EĆ prisustvovao očevidu na licu mjesta, te se nedvosmisleno izjasnio da se radi upravo o putu koji on i tuženik DĆ prodavatelju nisu platili. Presudom Okružnog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-205/92 od 22. srpnja 1992., preinačena je Presuda ovog Suda pod poslovnim brojem P-589/89 od dana 20. siječnja 1992., na način da je presuđeno da je tuženik DĆ dužan tužitelju ČĆ predati u posjed dio čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 27 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 14 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 12 m2, sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina]- [adresa], a koje površine u naravi čine put koji vodi do tužiteljeve nekretnine, označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], te je na skici mjerničkog vještaka označen slovima A-B-C-D i ubuduće se kaniti svakog zadiranja u posjed ovih nekretnina, dok je odbijen dio tužbenog zahtjeva kojim je tužitelj ČĆ tražio da se utvrdi da je vlasnik navedenih nekretnina. Naime, iz obrazloženja navedene drugostupanjske odluke, proizlazi kako se tužitelj pozivao na OĆ, kao svog pravnog prednika od kojeg je stekao pravo vlasništva pravnim poslom, pa da se takvo pravo vlasništva stječe tek upisom u javnu knjigu, a budući da tužitelj nije upisan kao vlasnik spornih čestica, to da je Sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo kada je usvojio taj dio tužbenog zahtjeva, iz čega jasno proizlazi, a na što u ovom postupku upućuju tužiteljice, da je navedeni dio tužbenog zahtjeva trebao glasiti na derivativno stjecanje slijedom čega je onako postavljen odbijen kao neosnovan. Tako, iz obrazloženja također proizlazi da je tužitelj u toj pravnoj stvari dokazao da ima jače pravo na spornom zemljištu, pa da mu pripada zaštita temeljem čl. 41. st. 1. ZOVO (actio Publiciana), čime kao pretpostavljeni vlasnik ima pravo zahtijevati povrat svoje stvari koja se kod tuženika nalazi bez pravne osnove ili po slabijoj pravnoj osnovi.
7.8. Zaključno, iz spisa ovog Suda pod poslovnim brojem I-2440/93, utvrđeno je kako je riječ o pravnoj stvari vjerovnika ČĆ, pok. Š, prednika ovdje tužiteljica ad. 1. i ad. 2., protiv dužnika DĆ, prednika ovdje tuženika ad. 1. i ad. 2., radi izvršenja predajom u posjed, kao i da je Rješenjem ovog Suda pod poslovnim brojem I-2440/93 od 23. lipnja 1997., utvrđeno da je Rješenje o izvršenju poslovni broj I-2440/93 od 7. prosinca 1992. provedeno u dijelu koji se odnosi na predaju u posjed vjerovniku dijela čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 27 m2, čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 14 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 12 m2, sve nekretnine položene u k. o. [katastarska općina]- [adresa]. Iz obrazloženja navedenog Rješenja, proizlazi kako je temeljem pravomoćne i izvršne Presude Okružnog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž- 205/92 od 22. srpnja 1992., ovaj Sud donio Rješenje o izvršenju 7. prosinca 1992., kojim je odredio izvršenje predajom u posjed vjerovniku ČĆ, dijela čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]- [adresa], koje površine u naravi čine put koji vodi do nekretnine vjerovnika, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- [adresa], te kako je dana 12. lipnja 1997. na mjestu događaja izvršena zadnja izvršna radnja uvođenja vjerovnika u posjed.
8. Slijedom navedenih utvrđenja iz točke 7.7. obrazloženja ove Presude, ovaj Sud ne poklanja vjeru iskazu saslušanog svjedoka DĆ, saslušanog u ovom postupku, obzirom drži kako isti neistinito iskazuje odnosno suprotno svemu pravomoćno utvrđenom u postupku koji se vodio pred ovim Sudom pod poslovnim brojem P-589/89. Naime, svjedok DĆ osobno je upoznat sa svim utvrđenjima iz Presude ovog Suda pod poslovnim brojem P-589/89 od 20. siječnja 1992., Presude Okružnog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-205/92 od 22. srpnja 1992., kao i Rješenja ovog Suda pod poslovnim brojem I-2440/93 od 23. lipnja 1997., u kojima je sudjelovao kao tuženik i dužnik, pa ovaj Sud drži kako isti u ovom postupku iskazuje neistinito, te pristrano, obzirom je otac tuženika ad. 1. i 2. i njihov prednik, te je osobno zainteresiran za ishod ovog postupka. Naime, isti osporava da bi potpisao predmetnu Izjavu od 6. travnja 1982., kao i što navodi da je drugi potpisnik EĆ dao lažan iskaz, dok upravo suprotno proizlazi utvrđenim iz obrazloženja Presude Okružnog suda u Zadru pod poslovnim brojem Gž-205/92 od 22. srpnja 1992. gdje je utvrđeno da je predmetna Izjava DĆ i EĆ od 6. travnja 1982. "dana u pismenoj formi i proizvodi pravne učinke neovisno o tome da li se je spornim zemljištem tužitelj koristio", da iz iste nedvojbeno proizlazi "priznanje tuženika (DĆ) da nije vlasnik spornih 54 m2 zemljišta, te da to pravo priznaje tužitelju (ČĆ), „čime je tuženik tužitelju priznao jače pravo na spornom zemljištu, odnosno odrekao se je prava koje je bilo upisano na njegovom imenu u zemljišnoj knjizi".
8.1. U odnosu na iskaz svjedoka EĆ, ističe se kako ovaj Sud djelomično poklanja vjeru iskazu ovog svjedoka. Naime, isti potvrđuje da je predmetna nekretnina, kupljena 1979. ili 1980., koju je on zajedno sa pok. UĆ kupio od pok. OĆ, a imala je oko 820 m2, koju su kasnije podijelili na dva jednaka dijela, te je svaki dobio 410 m2; kako ih je OĆ obojicu kontaktirao naknadno, te je molio da ostave 2 m širine prolaza na njihovim parcelama prema moru, da ne treba ništa ovjeravati, već da samo naprave usmeni đentlmenski dogovor, a kako bi njegovi rođaci mogli prolaziti, odnosno u svakom slučaju da bila je riječ o parceli koja se nalazila iznad njihovih, a trebali su proći od svoje parcele pa do mora; da je u trenutku gradnje ogradnog zida između njega i UĆ, već bilo ostavljeno 2 m širine za prolaz sa te krajnje desne strane; da se na izjavi koja prileži spisu ovog Suda pod poslovnim brojem P-589/89 nalazi njegov potpis. Međutim, svjedok prilikom davanja iskaza u nekoliko navrata navodi kako ne može odgovoriti zbog proteka vremena, kako se ne sjeća detalja ili kako uopće nema saznanja, poprilično izbjegavajući odgovoriti na bitna pitanja, a što je u potpunosti suprotno sa utvrđenjima proizišlima iz ovosudnog postupka pod poslovnim brojem P-589/89, u kojem ovaj svjedok iskazuje kako je zajedno sa DĆ kupio od OĆ zemlju, te kako je u prvoj verziji sklopljen ugovor da svatko kupuje cca 370 m2, međutim kada su zatražili građevinsku dozvolu da je bilo potrebno sklopiti s bivšim vlasnikom aneks ugovora jer je parcela trebala biti obuhvaćena onako kako je i formirana, pa da je dogovoreno, bez obzira što su se on i DĆ uknjižili svaki za po 1/2 dijela da se odriču prava na dijelu nekretnine koju su kupili formalno radi dobivanja građevinske dozvole, a čija površina iznosi 52 m2, te da to nisu OĆ ni platili, a da se to upravo odnosi na sporni put koji je OĆ ostavio za prolaz ČĆ, u vezi s čim su on i DĆ potpisali i izjavu. Također, upravo taj svjedok na očevidu na licu mjesta nedvosmisleno se izjašnjava da se radi upravo o putu koji on i tuženik DĆ prodavatelju nisu platili.
8.2. Svjedok KĆ, sin pok. OĆ, rođen 1941. u [adresa], u daljnjem tazbinskom srodstvu s tužiteljicama, nesrodan s tuženicima, nije u zavadi, iskazao je da su ŠĆ i HĆ supruge njegovih pok. rođaka GĆ i IĆ, a Brankov i Zvonkov otac ČĆ i on, da su od dva brata djeca, dakle njegov otac OĆ i Šimin otac Š da su bili dva brata. Naime, zna o spornom putu jer je cijela ta parcela ranije bila vlasništvo njegova pok. oca OĆ. Naime, on da je ove parcele, na kojima je sada kuća od DĆ, negdje 1980.-ih prodao EĆ i DĆ. Obzirom da je njegov otac imao dogovor sa svojim rođakom ČĆ i to dogovor oko toga da njima dopusti, odnosno prepusti put na rubu svoje parcele širine 2 m te duljine koji ide od njihove parcele pa sve do mora. On da je bio nazočan sa ocem tih 1980.-ih u svojoj rodnoj kući u [adresa], kada su DĆ i EĆ potpisali ugovor da su suglasni s tim da se put ostavi rođaku ČĆ da može pristupati do mora, te je za istu tu širinu EĆ i DĆ ustupljena jednaka površina na parceli ispod sadašnje kuće DĆ. Kada mu se pokazuje skica sudskog očevida, pokazuje da je taj ustupljeni dio bio na parceli 411/5 koji je također bio vlasništvo njegova oca. Kada ga se pita, iskazuje da je primijetio da je ovaj put zatvoren prije nekih 5-6 godina, te zna da ga je zatvorio DĆ, odnosno da ga je ogradio, no ne zna zašto je to napravio jer to nije njegovo, niti čemu to. Želi reći da su njegov otac i on, oduvijek bili u dobrim odnosima sa svim djeljenicima i obiteljima, te da je njegov otac zato oduvijek želio da svi ostanu u dobrim odnosima, te je i prepustio zato ovaj put kako bi nasljednici obitelji ČĆ mogli pristupati prema moru. Kada ga se pita, iskazuje da je njegov rođak pok. ČĆ ovu nekretninu koristio na način da je na njoj imao masline i koje su i dan danas tamo, te da je dio imao u voćkama, a dio da je sadio i obrađivao sa poljoprivrednim kulturama, te je koristio ovaj dio kao put i to pristupni prema toj svojoj zemlji. Zna da se ova zemlja nastavila obrađivati, te da i trenutno radi Nadin sin Ć. Na poseban upit punomoćnika tužitelja: da je njegov otac EĆ i BĆ prodao samo zemljište, a oni da su poslije napravili svatko svoju kuću; da je putu širine 2 metra bio u cijelosti ograđen i odvojen od Zdenkove parcele, naime prema BĆ je bio sazidan mali zid i bili su javori, u cijeloj dužini bio je zid koji je sazidao IĆ i to nakon što je njegov otac prodao EĆ i BĆ; da je DĆ prvo pošišao javore, a nakon toga da je srušio i zid, te je zabranio T, izlaz na more, na način da je zatvorio čitav taj put i zazidao ga, te zna da je Ć srušio dio zida koji je zagradio da se ne može prolaziti do mora, te da ga je tužio; da na skici lica mjesta može pokazati da je ovaj zid koji je napravio IĆ izgrađen na liniji B-F i da je njega srušio DĆ. Na poseban upit punomoćnika tuženika, svjedok je iskazao: da sve što je njegov otac dogovarao oko ove kupoprodaje, da je dogovarao sa DĆ i EĆ; da je IĆ gradio zid jer je želio da bude vidljiv njegov put, da se zna njegov put koji je, da je gradio obadva ta zidića, i to nakon što je njegov otac prodao svoje nekretnine EĆ i BĆ, te taj put nije bio prodan jer su dobili istu kvadraturu dolje, a kako je ranije iskazao; da je IĆ gradio i drugi zid prema drugoj strani, u dogovoru sa ŽĆ, koji je bio tada vlasnik te susjedne parcele, te nije bilo nikakvog dodatnog puta jer su F na samom moru i imaju svoj put od glavnog puta koji dolazi skroz do njihove kuće i na more.
8.3. Ovaj Sud drži da saslušani svjedok KĆ iskazuje istinito, u skladu s utvrđenjima proizišlim uvidom u materijalnu dokumentaciju koja prileži ovom spisu, te ne nalazi razloga držati njegov iskaz pristranim, uzimajući u obzir činjenicu da je riječ o svjedoku starom 84 godine, sinu pok. OĆ, prvotnog vlasnika nekretnina koje se nalazile na čitavom ovom predjelu, pa tako i predmetnih, koji ima neposredna saznanja o predmetnoj prodaji njegova oca, kao i dogovoru sa prednikom tužiteljica, očevim nećakom ČĆ, koji jasno iskazuje o predmetu spora, a potom ga i pokazuje uvidom u skicu lica mjesta sačinjenu u ovoj pravnoj stvari, kao i što u slobodnom iskazu jasno navodi kako je predmetni put, odnosno ovdje sporni dijelovi nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica], širine 2 metra i duljine od granice sa čest. zem. [katastarska čestica] pa sve do morske obale bio u cijelosti ograđen i odvojen od parcele DĆ, kako nedvojbeno i proizlazi iz fotografija koje prileže listu spisa 42.
9. Tako, odredbom čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
9.1. Odredbom čl. 128. st. 1. ZV propisano je da nasljednik stječe vlasništvo nasljeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drugačije određeno.
9.2. Odredbom čl. 159. st. 1. ZV propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, dok iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, odnosno, kako propisuje st. 3. protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, ukoliko mu je posjed barem pošten.
9.3. Zaključno, odredbom čl. 160. st. 1. ZV propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava sa istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, dok je st. 2. istog članka propisano da se su u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao samostalni posjednici.
10. Tako, na temelju dokaza izvedenih u postupku ovaj Sud nalazi utvrđenim da su tužiteljice dokazale da su vlasništvo predmetnih nekretnina i to dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog žutom bojom te omeđenog likom i točkama A-B-C-D-A površine 26 m2 na skici sudskog očevida sačinjenoj od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju FĆ, te dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] označenog svijetlo zelenom bojom te omeđenog likom i točkama C-D-E-F-C površine 27m2 također na navedenoj skici, stekle nasljeđivanjem svojih pokojnih supruga GĆ i IĆ, temeljem pravomoćnih Rješenja o nasljeđivanju, a kada su stekle nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koje predmetne nekretnine u naravi čine put koji je kontakt odnosno pristupni put sa morske obale do navedene nekretnine. Njihovi prednici GĆ i IĆ predmetne nekretnine stječu temeljem Ugovora o darovanju nekretnina zaključenog sa svojim ocem ČĆ, koji pak iste dobiva od svog strica OĆ, a što isti sve i utvrđuje u ranije navedenom postupku koji se pred ovim Sudom vodio pod poslovnim brojem P-589/89, koji je i uveden u posjed naknadnim Rješenjem o izvršenju, uz što je predniku ovdje tuženika naloženo ubuduće se kaniti svakog zadiranja u posjed ovdje predmetnih nekretnina, a kako je ranije sve detaljno obrazloženo, slijedom čega su se ispunile zakonske pretpostave za stjecanje prava vlasništva u korist tužiteljica temeljem navedenih odredaba ZV.
11. Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev tužiteljica ad. 1. i ad. 2. prihvatiti kao osnovan u cijelosti, te odlučiti kao u izreci ove presude.
12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP- a, a u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega je tužiteljicama kao stranci koja je u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava tužbe od 13.10.2021. - 110 bodova (Tbr. 7.t.1., Tbr. 40.t.1.), trošak sastava podnesaka od 16.9.2022. i 27.12.2024. – svaki po 110 bodova (Tbr. 8.t.1., Tbr. 40.t.1.), trošak zastupanja na ročištima dana 27.9.2022., 16.12.2024., 20.3.2025., 20.5.2025. i 5.9.2025. – svaki po 110 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, ukupno iznosi 1.760,00 EUR, čemu valja pridodati trošak predujma za provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke u iznosu od 550,00 EUR, plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 EUR i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 EUR, što sveukupno iznosi 2.429,45 EUR, dok je preko dosuđenog zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška, sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, odbijen kao neosnovan, a koji se odnosi na trošak zastupanja na ročištu radi objave presude, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.
Zadar, 7. listopada 2025.
S u t k i nj a
Iva Abfal
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.
DNA:
1. Tužiteljicama ad. 1. i ad. 2. po pun.,
2. Tuženicima ad. 1. i ad. 2. po pun.
