Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-751/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Karlovcu, u vijeću sastavljenom od sudaca Vinke Vrančić predsjednice vijeća, Vesne Britvec suca izvjestitelja i članice vijeća i Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Bujasu, odvjetniku iz Zagreba, protiv I. tuženice ŠBR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tuženice IB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], III. tuženice MB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i IV. tuženice IBR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], sve zastupane po punomoćnici Mili Mikecin Mišetić, odvjetnici iz Zagreba, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. svibnja 2023., poslovni broj P-2849/22-48, na sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. svibnja 2023., poslovni broj P-2849/22-48, potvrđuje.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe.

III Odbija se zahtjev tuženica za naknadu troška odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. svibnja 2023., poslovni broj P-2849/22-48 točkom I. izreke odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženicama ŠBR (OIB: (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), MB (OIB: [osobni identifikacijski broj]), i IBR (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da tužitelju ŠB (OIB: [osobni identifikacijski broj]) izdaju tabularnu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na nekretnini dvorišna poslovna zgrada u [adresa] sagrađena na dijelu kčbr. [katastarska čestica] koja predstavlja z.k. tijelo AII, sve upisano u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisano kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, na ime i u korist tužitelja, koju će u protivnom zamijeniti ova presuda.

Nalaže se tuženicama naknaditi tužitelju parnične troškove sa zakonskim zateznim kamatama obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri) postotna poena, tekućim od dana donošenja presude prvog stupnja do isplate, sve u roku od 15 dana“.

Točkom II. izreke nalaže se tužitelju ŠB da u roku 15 dana naknadi tuženicama ŠBR, IB, MB i IBR parnični trošak od 14.719,77 EUR / 110.906,25 kn.

2. Protiv navedene presude žalbu je pravovremeno izjavio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da se prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude uopće nije osvrnuo na presudu Županijskog suda u Karlovcu, kao i da je presuda donesena suprotno pravnim shvaćanjima i uputama presude Županijskog suda u Karlovcu od 16. ožujka 2022., broj Gž-327/2019, te da ne sadrži razloge neprihvaćanja iskaza svjedoka SB i tužitelja. Tužitelj navodi da je u postupku koji se vodio pred prvostupanjskim sudom pod brojem P-11996/10 utvrđena činjenica isplate kupoprodajne cijene i da u ovom postupku tuženice nisu dokazale suprotno. Sadržajno tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 80/22,112/22, 155/23 - dalje: ZPP). Tužitelj predlaže žalbu prihvatiti, pobijanu presudu preinačiti usvajanjem tužbenog zahtjeva, odnosno u protivnom predlaže pobijanu presudu ukinuti i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, traži trošak žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužene osporavaju sve žalbene navode, smatraju da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo, te predlažu žalbu tužitelja odbiti, pobijanu presudu potvrditi i traže trošak odgovora na žalbu.

4. Žalba tužitelja nije osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za izdavanje tabularne isprave na temelju koje bi mogao uknjižiti pravo vlasništva na nekretnini koja je bila predmet prodaje po Predugovoru o kupoprodaji nekretnine od **.**.2006., a koji predugovor se prema pravomoćnoj presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-11996/10- 50 ima smatrati glavnim ugovorom.

6. Tijekom prvostupanjskog postupka, a i sada u žalbenom stadiju, ukazala se spornom činjenica je li tužitelj isplatio predniku tuženica kupoprodajnu cijenu u cijelosti i u roku iz članka 3., 4. i 8. Predugovora, a time i pravo na izdavanje tabularne isprave koja mu je neophodna za opravdanje predbilježbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

7. Prvostupanjski sud je nakon provedenog dokaznog postupka, uzevši u obzir sve provedene dokaze, zauzeo stav da tužitelj nije isplatio kupoprodajnu cijenu u cijelosti niti u roku, a niti izvan roka, te odbija tužbeni zahtjev.

8. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća stav suda prvog stupnja koji je donesen u ponovljenom postupku kada je prvostupanjski sud odlučio da na strani tuženica nema obveze za izdavanje tabularne isprave, jer tužitelj nije dokazao da je isplatio kupoprodajnu cijenu, time da isplata kupoprodajne cijene nije bila predmet postupka koji se vodio pod brojem P-11996/10, a obrazloženje iz te presude ne veže niti stranke pa ni sud, a kako to pravilno obrazlaže prvostupanjski sud pod točkom 11. obrazloženja presude broj P-2849/22-48 od 2. svibnja 2023. koja je po žalbi tužitelja predmet ovog žalbenog postupka.

9. Sukladno članku 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst i 94/17 – ispravak pročišćenog teksta; dalje: ZV) vlasništvo se, između ostalog, može steći na temelju pravnoga posla (stavak 1.). Na tom temelju stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom (stavak 2.). Dakle, da bi se pravo vlasništva steklo na temelju pravnog posla, pored općih pretpostavki za stjecanje prava vlasništva (sposobnost stvari, sposobnost stjecatelja, neki pravni temelj stjecanja), potrebno je da se ispune i posebne pretpostavke stjecanja na temelju pravnog posla. To su valjani pravni temelj (titulus) i zakonom određeni način prijenosa (modus), kako je to određeno u članku 115. stavak 1. ZV-a, na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva koje prelazi s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja.

10. Naime, bitni sastojci ugovora o kupoprodaji nekretnine su predmet i cijena. Nema nikakve zapreke da stranke ugovora o kupoprodaji sukladno načelu slobode uređivanja obveznih odnosa (članak 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO)) i načelu dispozitivnosti odredaba ZOO (članak 11. ZOO) ugovore da određeni drugi sastojci ugovora ili obveze u kupoprodajnom ugovoru imaju karakter bitnog sastojka, te da ispunjenje tako ugovorene obveze u određenom roku također predstavlja bitan sastojak ugovora. Međutim, to u ugovoru mora biti jasno i izričito izraženo (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Revr-491/2007-2 od 4. rujna 2007., Izbor odluka 1/2008). Pritom sama činjenica da su stranke ugovorile rok ispunjenja određene obveze, samo za sebe, ne znači i da je ispunjenje obveze u roku ugovoreno kao bitan sastojak ugovora (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-260/2006 od 5. rujna 2007., Izbor odluka 1/2007).

11. Što se tiče stjecanja nekretnina, pretpostavke koje se trebaju ispuniti da bi se na temelju vlasnikova (pisanog) pravnog posla steklo pravo vlasništva, pored navedenoga, za nekretnine vrijedi i načelo upisa. Tako je u članku 119. stavak 1. ZV-a propisano da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

12. U članku 120. stavak 1. i 2. ZV-a određeno je da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu. Radi uknjižbe vlasništva mora se o pravnom poslu na čijem se temelju vlasništvo stječe sastaviti isprava čiji sadržaj i oblik mora odgovarati pravilima zemljišnoknjižnoga prava. Takva isprava se naziva i tabularna isprava. Prodavatelj tabularnom izjavom ovlašćuje kupca da bez ikakvog daljnjeg pitanja i odobrenja ishodi uknjižbu prava vlasništva u svoju korist i u svoje ime.

13. U ovom postupku sporno je je li tužitelj u cijelosti isplatio ugovorenu kupoprodajnu cijenu iz članka 2. odnosno članka 3. i članka 4. predmetnog Predugovora o kupoprodaji i je li time tuženice ostvaruju pravo na raskid ugovora i vraćanje posjeda predmetne nekretnine slobodnu od osoba i stvari tužitelja, a tužitelj pravo na izdavanje tabularne isprave koja mu je neophodna za opravdanje predbilježbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

14. U recentnoj sudskoj praksi izraženo je sada već prihvaćeno stajalište kada se radi o stjecanju prava vlasništva na temelju pravnog posla, a predmet spora je i zahtjev za izdavanje tabularne isprave, kao u konkretnom slučaju, onda se radi o zahtjevu za ispunjenje ugovora, dakle obveznopravnom zahtjevu, jer se vlasništvo nekretnina stječe upisom u zemljišne knjige, pri čemu je kupoprodajni ugovor samo pravna osnova za stjecanje prava vlasništva

15. U konkretnom slučaju, člankom 4. predmetnog Predugovora o kupoprodaji nekretnina između parničnih stranaka je ugovoreno da ukoliko kupac ne isplati ugovorenu cijenu u roku – do **.**.2006., ugovor se raskida, a u članku 8. se navodi da prodavatelj dopušta kupcu da na temelju tog ugovora bez ikakve daljnje privole ishodi upis vlasništva u zemljišnim knjigama Općinskog građanskog suda u Zagrebu, na svoje ime tek po isplati ostatka iznosa od 45.000,00 EUR. Stoga nije jasno i izričito ugovoreno da ispunjenje takve obveze predstavlja bitni sastojak ugovora, već je raskid ugovora ugovoren kao mogućnost raskida s posljedicom zadržavanja isplaćene kapare prodavatelju, te bi se moglo smatrati da rok ne predstavlja bitan sastojak ugovora. Osim toga, u ovom konkretnom slučaju od krucijalne je važnosti isplata kupoprodajne cijene u cijelosti, a što tužitelj tijekom postupka nije dokazao.

16. Prvostupanjski sud je radi utvrđenja je li tužitelj isplatio predniku tuženica kupoprodajnu cijenu u cijelosti kao bitne činjenice za opstanak Predugovora o kupoprodaji nekretnine, kao i izdavanja tabularne isprave, saslušao tužitelja, tuženicu ŠBR, svjedoke SB, LB i ZB, te izvršio uvid u pravomoćnu presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. listopada 2015., broj P-11996/10-50.

17. Iako su i tužitelj i svjedok SB iskazivali da je tužitelj u dva navrata, i to u veljači 2006., isplatom iznosa od 20.000,00 EUR i u lipnju 2008., isplatom iznosa od 25.000,00 EUR, isplatio predniku tuženica kupoprodajnu cijenu u cijelosti, ali da pritom nije o isplati sačinjena nikakva pisana potvrda, prvostupanjski sud s pravom nije poklonio vjeru tim iskazima i dao je valjano obrazloženje.

18. Naime, uspoređujući iskaz tužitelja s iskazom svjedoka SB, proizlazi da su oba iskaza skoro identična, međutim ima nesuglasja oko bitnih činjenica. Tako tužitelj navodi da su on i prednik tuženica zajedno brojali novac koji je predao predniku tuženica, dok je svjedok SB iskazao da je prednik tuženica brojao novac i pušio i to u kući prednika tuženica, a da je tužitelj najprije isplatio 2.600,00 kn u lokalu, da je dogovorena otplata u tri dijela iako je Predugovorom u članku 3. konstatirano da je tužitelj isplatio na ime kapare iznos od 5.000,00 EUR plativo u kunama i nigdje se ne spominje isplata u tri dijela, pa ni tužitelj ne spominje isplatu u tri dijela, to je prvostupanjski sud osnovano otklonio vjerodostojnost iskaza svjedoka SB, budući se iskaz o bitnim činjenicama (isplata kao kapare tako i kupoprodajne cijene) razlikuje od iskaza tužitelja, a navodno je i svjedok bio nazočan svakoj isplati. Tužitelj na okolnost isplate kupoprodajne cijene u cijelosti, nije predlagao druge dokaze.

19. Pravilno prvostupanjski sud otklanja i dio iskaza tužitelja da pismena potvrda o cjelokupnoj isplati nije rađena jer između njega i prednika tuženica je postojalo povjerenje, budući je protivno uobičajenom poslovanju, pa i poslovnom odnosu prednika tuženica kao prodavatelja i tužitelja kao kupca neovisno o međusobnom povjerenju. U pitanju je isplata velike svote novca od koje ovisi opstojnost Predugovora i pravo tužitelja na prijenos vlasništva predmetne nekretnine na njegovo ime, pa ne sačiniti potvrdu o takvoj isplati, odnosno primitku novca, pa makar i neovjerenu od javnog bilježnika, nije u skladu ne samo s poslovnim običajima poslovanja već i s poslovanjem tužitelja i prednika tuženica, obzirom je manji iznos kapare - 5.000,00 EUR obuhvaćen predugovorom, unatoč „međusobnom povjerenju“.

20. Iskazi svjedoka LB i ZB nisu od utjecaja na ovaj spor budući ovi svjedoci nemaju saznanja o poslovnom odnosu tužitelja i prednika tuženica u smislu sadržaja Predugovora o kupoprodaji, cijeni kao i o isplati kupoprodajne cijene, njihovi iskazi se odnose samo na karakter i ponašanje tužitelja kao osobe i susjeda.

21. Dakle, tužitelj nije dokazao da bi predniku tuženica isplatio ostatak kupoprodajne cijene, pa zbog neisplate kupoprodajne cijene u cijelosti, došlo je do raskida predugovora po samom zakonu, a time i tuženice nisu u obvezi tužitelju izdati ispravu podobnu za prijenos vlasništva nekretnine na ime tužitelja.

22. Slijedom navedenog valjalo je žalbu tužitelja odbiti, a pobijanu presudu potvrditi na temelju članka 368. ZPP-a.

23. Odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovi tako i po visini troškova (članak 154. i članak155. ZPP-a).

24. Odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbe na temelju članka 166. ZPP-a, u svezi sa člankom 154. ZPP-a.

25. Odbijen je zahtjev tuženica za naknadu troška odgovora na žalbu na temelju članka 166. ZPP-a, u svezi sa člankom155. ZPP-a.

26. Slijedom navedenog presuđeno je kao u izreci ove odluke.

U Karlovcu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Vinka Vrančić