Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž Ovr-183/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Karlovcu, po sucu toga suda Vesni Stokrp, kao sucu pojedincu, u predmetu ovrhovoditelja Sveučilišta u Zagrebu, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, [adresa], OIB: 76023745044, koga zastupa punomoćnica Irena Čaček, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika RŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnica Ivana Dunger Dalbello, odvjetnica u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-926/2025-3 od 25. ožujka 2025., 7. listopada 2025.
r i j e š i o j e
I Usvajanjem žalbe ovršenika ukida se rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-926/2025-3 od 25. ožujka 2025., te se predmet vraća tom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.
II Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-926/2025-3 od 25. ožujka 2025. od 25. ožujka 2025. sud je odredio predloženu ovrhu, odnosno na temelju ovršne isprave - solemniziranog ugovora o najmu od **.**.2019., odredio je ovrhu ispražnjenjem i udaljenjem ovršenika iz nekretnine i to stana nalazećeg u zgradi izgrađenog na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa], koji se nalazi u prizemlju lijevo, te je sastojeć od tri prostorije ukupne površine 66,37 m2, te predajom navedene nekretnine slobodnom od osoba i stvari u posjed ovrhovoditelju. Ujedno je odredio i trošak ovrhovoditelja u iznosu od 276,53 EUR.
2. Pravovremeno podnesenom žalbom to rješenje pobija ovršenik. Žalbu ulaže zbog bitne povrede ovršnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te zbog pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je ovrha određena suprotno odredbi iz članka 50. stavak 6. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – dalje: OZ) odnosno da je određena na predmetu koji je izuzet od ovrhe i na kojem je mogućnost provedbe ovrhe ograničena. Ističe da u stanu koji je predmet ugovora o najmu živi još od svog rođenja, 1958. godine, a da je ugovor "glasio" na njegovog oca, te je u posjedu predmetne nekretnine kao zaštićeni najmoprimac. Ističe prigovor prava na dom, navodi da nema u vlasništvu niti jednu drugu nekretninu niti može osigurati drugi smještaj, da je u mirovini pa nije u mogućnosti plaćati niti cijenu najma stana, niti cijenu doma za starije osobe. Predlaže žalbu usvojiti, te pobijano rješenje staviti van snage, podredno ga uputiti u parnicu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Ovrhovoditelj ovrhu traži na temelju ovršne isprave – ugovora o najmu koji je solemniziran po javnom bilježniku.
5. Takav ugovor predstavlja ovršnu ispravu u smislu odredbe iz članka 23. stavak 1. točka 5. OZ-a. Iz stanja spisa proizlazi da ovršna isprava nije ukinuta, preinačena ili na neki drugi način stavljena van snage, te da nije protekao rok u kojem se može tražiti ovrha.
6. Međutim, valja navesti da se u ovom ovršnom postupku radi o predaji u posjed i ispražnjenju nekretnine (stana) uslijed isteka roka na koji je ugovor o najmu bio zaključen.
7. Ovršenik je u žalbi istakao prigovor prava na dom.
8. U odnosu na osnovanost prava na dom kojeg ovršenik ističe odlučno je pitanje pravične ravnoteže između prava vlasništva ovrhovoditelja na nekretnini i prava ovršenika na dom na istoj nekretnini. Pravo na dom zajamčeno je odredbom iz članka 34. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske i člankom 8. stavak 1. i 2. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, te o tom pitanju postoji ustaljena praksa Europskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske, prema kojoj se u ispitivanju postoji li Ustavom zaštićeno pravo na dom mora provesti test razmjernosti na okolnosti konkretnog slučaja koji traži odgovor na sljedeća pitanja:
1. može li se sporna nekretnina smatrati domom,
2. jesu li se nadležne vlasti umiješale u ostvarivanje prava žalitelja na poštivanje njegovog doma,
3. je li miješanje bilo opravdano.
Kad se radi o razmatranju opravdanosti miješanja, potrebno je utvrditi je li miješanje bilo u skladu sa zakonom, odnosno je li vlasnik nekretnine ovlašten tražiti sudsku zaštitu, zatim je li miješanje imalo legitimni cilj odnosno da li se ovršnim zahtjevom traži ostvarenje legitimnog cilja, je li bilo nužno u demokratskom društvu i je li bilo razmjerno cilju koji se želi postići, odnosno je li bilo razmjerno naravi potrebe za ograničenje u konkretnom slučaju (članak 16. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske).
9. Valja naglasiti da je upravo na ovršeniku teret dokazivanja da se navedena odluka tiče njegovog doma i da je došlo do miješanja njegovo pravo na dom, dok je u odnosu na pitanje je li miješanje bilo usmjerno na postizanje legitimnog cilja i je li ovrha na nekretnini bila nužna u demokratskom društvu, teret dokazivanja na ovrhovoditelju (pravno shvaćanje iz Zaključka broj 1. sa sastanka predsjednika Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima Građanskog odjela županijskih sudova Republike Hrvatske održanog 6. i 17. rujna 2015.).
10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će imajući u vidu navedeno, naposlijetku i činjenicu da ovršenik (kako to proizlazi iz preslika ugovora dostavljenih po ovršeniku u žalbi) živi u navedenoj nekretnini dugi niz godina, utvrditi predstavlja li nekretnina na kojoj je predloženo odrediti ovrhu dom ovršenika, odnosno da li bi određivanjem ovrhe na nekretnini došlo do povrede ustavnog i konvencijskog prava ovršenika na dom.
11. U skladu s odredbom iz članka 166. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) odlučeno je da se odluka o troškovima žalbenog postupka ostavi za konačnu odluku.
12. Slijedom svega iznešenog, obzirom prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti ni ocjenu nužnosti i razmjernosti, to su odlučne činjenice neutvrđene pa je na temelju odredbe iz članka 380. točka 3. ZPP, koji se primjenjuje na temelju odredbe iz članka 21. stavak 1. OZ-a, odlučeno kao u izreci.
U Karlovcu 7. listopada 2025.
Sudac
Vesna Stokrp
