Republika Hrvatska

Županijski sud u

Splitu

Split, Gundulićeva

29a

Poslovni broj Gž Ovr Ob-10/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marku Pribisaliću kao sudcu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja OS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Nataša Pećarević, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika OSH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Jelavić & partneri j.t.d., Zagreb, uz sudjelovanje maloljetnog djeteta MSH iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa posebna skrbnica MS, mag. iur., službenica Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, Savska 41/IV jug, radi ovrhe ostvarivanja osobnih odnosa otca s malodobnim djetetom, odlučujući o ovrhovoditeljevoj žalbi protiv rješenja Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-82/2019-44 od 29. kolovoza 2025., dana 7. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se ovrhovoditeljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskoga građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr Ob-82/2019-44 od 29. kolovoza 2025.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„Odbija se prijedlog za ovrhu od 5. ožujka 2018. godine, kao neosnovan.“

2.Protiv navedenoga rješenja žali se ovrhovoditelj, pobijajući to rješenje u cijelosti, navodeći određeno sve žalbene razloge propisane člankom 353. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje ZPP), a ne predlažući određeno način odlučivanja po žalbi.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4.Žalba nije osnovana.

5.Spis predmeta dostavljen je Županijskom sudu u Splitu na rješavanje po predmetnoj žalbi dana 6. listopada 2025.

6.Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako nije počinjena bitna povreda odredaba postupka na koju ukazuje žalitelj, kao niti koja druga bitna povreda ovršnog postupka na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, a pobijanim rješenjem pravilno je primijenjeno i materijalno pravo.

7.Prema stanju u spisu predmeta proizlaze slijedeća utvrđenja:

-kako je ovrhovoditelj dana 5. ožujka 2018. podnio prvostupanjskom sudu prijedlog za ovrhu radi ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s maloljetnim djetetom ZSH rođenom **.**.2015., na temelju rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj P Ob-230/16 od 14. rujna 2017.,

-kako je navedenim rješenjem Općinskog suda u Puli poslovni broj P Ob- 230/16 od 14. rujna 2017. donesena privremena mjera i određeno da će se osobni odnosi maloljetne kćeri MSH i ovrhovoditelja kao otca odvijati svaku srijedu od 16- 17:30 sati i svaku subotu od 10-11:30 sati tako što će ovrhovoditelj preuzimati i vraćati dijete ispred kuće u kojoj dijete živi s ovršenicom i to pod nadzorom stručne osobe koju će odrediti Centar za socijalnu skrb Pula u trajanju od šest mjeseci,

-kako je istim rješenjem odlučeno i da se osobni odnosi drugoga maloljetnog djeteta ZS s ovrhovoditeljem neće odvijati, zabranjeno ovršenici da maloljetnoj O mijenja boravište ili prebivalište te je određeno kako ta mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka radi spora o roditeljskoj skrbi, o osobnim odnosima djeteta s roditeljem i uzdržavanja koji se vodi pod brojem P Ob-

230/16 ili do drukčije odluke suda,

-kako iz iskaza ovrhovoditelja proizlazi da od dana donošenja privremene mjere niti jednom mu nije predano dijete radi ostvarivanja osobnih odnosa, a mjerom je određeno da dijete viđa uz nadzor Centra za socijalnu skrb (dalje CZSS) koji je tek u prosincu imenovao stručnu osobu koja će nadzor provoditi od prosinca 2017. do lipnja 2018., s osobom iz Centra FS, kako je bio na adresi [adresa] u [adresa], no da je majka odvela dijete s te adrese u Zagreb, a kasnije u Sesvetame, ali je zadržala boravište na adresi [adresa], iako joj je mjerom zabranjeno mijenjanje boravišta ili prebivališta djetetu, kao i da na adresu u [adresa] nije dolazio jer ima zabranu pristupa starijoj kćeri pa se nije htio izlagati riziku da mjeru prekrši ako bi bilo dijete na toj adresi, a i nije htio izazivati konflikte s majkom,

-kako iz iskaza ovršenice proizlazi da je preselila s obje kćeri u Zagreb jer je starija kćer upisala Farmaceutsku školu koje nema u Istri, a s obzirom da je bolesna nije ju mogla pustiti samu i nije mogla ostati u [adresa], prvo su odselile u [adresa], u [adresa] jer su članovi sekte njezina bivšeg supruga uhodili stariju kćer i njezinu prijateljicu, koja je dolazila k njima i preselili su i iz sigurnosnih razloga, a iz istog razloga su preselile i u Sesvete, kako ovrhovoditelj ne viđa kćer M jer ona to odbija, budući da su proteklih godina ona i djeca trpjeli fizičko, psihičko i ekonomsko nasilje, a djeca i seksualno nasilje, a M i danas vrišti i boji se kada ugleda muškarca s bradom koji je podsjeća na njega, kako ne podnosi kada su joj noge otkrivene jer ju je ovrhovoditelj u travnju 2016. premlatio, pred djecom joj prijetio smrću što je u njima proizvelo velike strahove, a zbog seksualnog zlostavljanja starije kćeri i M pokazuje interes za izgled muškoga spolnog organa, što je neprimjereno za djetetovu dob,

-kako je 8. kolovoza 2018. posebna skrbnica maloljetnog djeteta navela da je obavila razgovor s maloljetnom M, no dogodio se incident u nazočnosti djece, o terminu razgovora su obavještena oba roditelja i prvo je došao otac, a zatim i majka s M i mlt. ZS, prema kojoj otac ima zabranu prilaska na udaljenost od 100 m, s obzirom na tu situaciju otac se povukao u prostorije Centra, dok je majka s djecom ostala u hodniku i pozvala policiju radi kršenja zabrane prilaska, na njezin savjet majka nije htjela otići u prizemlje pa otac nije mogao izaći iz hodnika unutar Centra, kako je dopustila da M obavi s njom razgovor, ista se obradovala sobi s igračkama, navela da stanuje s mamom i sestrom ZS, za nju se brine mama, a na pitanje ima li tatu te kako se zove i kako izgleda, kazuje da ne zna, kako je dijete u dobi je od 3 godine i stoga se od M ne mogu dobiti informacije o obiteljskoj situaciji, nakon toga vratile su se majci, a u hodniku je još uvijek bio njezin otac te joj pristupio i pružio joj nekoliko igračaka, dijete se obradovalo i pružilo ruke prema igračkama prihvativši ih s velikim osmjehom, a na pitanje skrbnice tko je to bio, odgovorila je "tata", nakon izlaska, u hodniku je čekala majka s ZS i policija, a majka je pristala da M uzme igračke tek nakon inzistiranja policije i skrbnice i majka je tek uz pratnju policije izašla iz zgrade kako bi i otac mogao izaći i kako ne bi došlo do kršenja zabrane prilaska djetetu,

-kako iz medicinske dokumentacije za djecu proizlazi kako oboje djece imaju određene bolesti, ZS ima akutni i prolazni psihotični poremećaj, a M vidi siluete, vidljivo je da se ZS bolje osjeća od kada otac ima zabranu pristupa i od kada živi samo s majkom i sestrom, stabilnija je, nema crnih misli i odlična je učenica,

-kako iz nalaza i mišljenja multidisciplinarnog tima Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba od 13. ožujka 2018. za mlt. M proizlazi da je ranije dijete bilo obrađeno u Poliklinici zbog narušene obiteljske dinamike i sumnje na zlostavljanje od strane otca, kontaktiran je i otac koji navodi da je imao nekoliko puta kontakte s M, no od kada je donesena nova mjera, sada uz nadzor suradnica CZSS-a, da nisu bili realizirani, a djevojčica je upućena na obradu zbog sumnje na spolno zlostavljanje od strane otca i odrasta u obitelji narušene dinamike separiranih roditelja,

-kako prema mišljenju Stručnog tima Centra za socijalnu skrb od **.**.2018. M ne daje informacije o članovima obitelji, a kako je otac zbog promijene nadležnosti suda podnio podnesak prvostupanjskom sudu kojim predlaže donošenje privremene mjere temeljem koje će se kontakti djece s otcem održavati pod nadzorom [obrt], Podružnica [adresa],

-kako na ročište radi saslušanja stranaka koje je određeno za dan 24. veljače 2020. nisu pristupili ovrhovoditelj i ovršenica, iako su bili uredno pozvani.

8.S obzirom na navedena utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio kako nisu ostvareni zakonski razlozi za određivanje ovrhe radi ostvarivanja sudske odluke o ostvarivanju osobnih odnosa otca s djetetom sukladno odredbi članka 521. i članka 523. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. i 49/23. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 156/23, u daljnjem tekstu ObZ) jer predmetnu ovrhu nikako nije moguće provesti bez povrede načela prvenstvene zaštite dobrobiti i prava djeteta i bez povrede odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i odredaba Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava od 25. siječnja 1996. (Narodne novine broj 1/10), odnosno kako nije u djetetovu interesu provođenje predmetne ovrhe pa i da bi u takvoj situaciji prihvaćanje prijedloga „bilo kontraproduktivno“ te je prijedlog za ovrhu odbijen.

9.Navedena činjenična utvrđenja i zauzete pravne stavove u bitnom prihvaća i ovaj drugostupanjski sud jer su ta utvrđenja utemeljena na rezultatima postupka, a prvostupanjski sud je dao sadržajno prihvatljivo obrazloženje za svoje stavove.

10.Člankom 5. ObZ-a propisano je kako sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje o pravima djeteta moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit, a dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s oba roditelja, osim ako je to u suprotnosti s djetetovom dobrobiti. U smislu članka 10. tog Zakona u svim postupcima u obiteljsko-pravnim stvarima u svezi s djetetom nadležna tijela moraju postupati žurno uz istodobnu zaštitu djetetove dobrobiti.

11.Člankom 521. stavak 1. ObZ-a propisano je kako se ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom može provesti na temelju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom koji su odobreni od strane suda, odluke suda o ostvarivanju osobnih odnosa ili odluke o privremenoj mjeri radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.

12.Prije svega potrebno je istaknuti kako je, prema podatcima u spisu predmeta, predmetni ovršni postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa maloljetnog djeteta MSH, koje dijete je rođeno **.**.2015., s roditeljem i ovrhovoditeljem, pokrenut pred prvostupanjskim sudom dana 5. ožujka 2018., a pobijano prvostupanjsko rješenje je donijeto 29. kolovoza 2025., s tim što je ovrha zatražena temeljem ovršne isprave, rješenja Općinskog suda u Puli poslovni broj P Ob-230/16 od 14. rujna 2017. kojim je određena privremena mjera radi ostvarivanja tih osobnih odnosa. Spomenutom odlukom, je pored ostaloga, ostvarivanje osobnih odnosa djeteta, tada u dobi od dvije godine, s otcem određeno pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Centar za socijalnu skrb Pula (sada Hrvatski zavod za socijalni rad, HZSR) u trajanju od šest mjeseci. Osim toga, nedvojbeno je kako se od dana donošenja spomenute odluke Općinskog suda u Puli do danas nikada nisu održali osobni odnosi ovrhovoditelja s djetetom, dijete je danas u dobi od navršenih deset godina života, a majka je, unatoč odluci iz navedenoga rješenja kojom joj je zabranjeno djetetu mijenjati djetetovo boravište ili prebivalište, dijete odvela iz [adresa] u [adresa], gdje s djetetom i danas živi.

13.Imajući u vidu takva utvrđenja, pobijano prvostupanjsko rješenje pravilno je donijeto jer su se prema shvaćanju ovog suda u međuvremenu u bitnom promijenile okolnosti nakon donošenja predmetnog rješenja Općinskog suda u Puli od 14. rujna 2017., koje rješenje predstavlja ovršnu ispravu, tako što je maloljetno dijete sada odraslo i s majkom više ne stanuje u [adresa], već sada s majkom stanuje u [adresa], odnosno u Sesvetama, a dotična ovršna isprava očito nije izmijenjena, iako su se okolnosti izmijenile od dana donošenja odluke iz 2017. godine, dakle sada prije osam godina. Potpuno je, osim toga, jasno i kako predmetna ovršna isprava, prema kojoj su se osobni odnosi trebali održavati u [adresa] uz nadzor stručne osobe i u trajanju od šest mjeseci, zapravo danas i nije provediva jer dijete ne stanuje u [adresa], a razlozi za promjenu mjesta stanovanja djeteta koje iznosi prvostupanjski sud i odluka majke u tom pogledu nije predmet ovog ovršnog postupka.

14.U takvom stanju stvari, dakle, i ovaj drugostupanjski sud drži kako danas nije u interesu maloljetnog djeteta i nije u skladu s djetetovom dobrobiti odrediti, odnosno provesti predmetnu odluku iz ovršne isprave o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s otcem jer bi to značilo gotovo nepremostiv teret za maloljetno dijete koje bi trebalo putovati u [adresa], uz to je i protekao rok u kojemu je bio određen nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa, a danas dijete ima i druge obveze koje zasigurno nije ranije imalo, a kako to očito u bitnom zaključuje i prvostupanjski sud, iako to izrijekom taj sud nije naveo. U tom smislu odmah valja i dodati kako navedenu odluku nije moguće potpuno i dosljedno provesti u Zagrebu, a predmetna ovršna isprava je rješenje kojim je bila određena privremena mjera, dakle odluka koja je po prirodi stvari privremenog karaktera, i svaka stranka je mogla u tijeku ovoga neprihvatljivo dugotrajnog postupka te može i dalje zahtijevati izmjenu takve odluke, što ovrhovoditelj nije zahtijevao unatoč navedenim promjenama okolnosti.

15.Glede žalbenih navoda koji se u bitnom odnose na to da bi prvostupanjski sud izveo pogrješan zaključak iz navedenih činjeničnih utvrđenja jer otac ne viđa dijete u duljem razdoblju treba navesti kako takvi navodi, iako su sadržajno činjenično utemeljeni, u okolnostima konkretnog slučaja ipak ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja. Naime, iako je potpuno neprihvatljivo da se predmetni ovršni postupak koji je hitne naravi pred sudom vodi od 5. ožujka 2018., a do donošenja ove drugostupanjske odluke u postupku nije bilo pravomoćno odlučeno, čime je sud zapravo postupao suprotno citiranim odredbama članaka 5. i 10. ObZ-a i za takvo ne postupanje suda ne može postojati opravdan razlog (bez obzira i na činjenice koje se odnose na možebitno vođenje drugih postupaka između stranaka), predmetnu prvostupanjsku odluku je bilo potrebno (i zapravo jedino moguće) donijeti s obzirom na utvrđene okolnosti koje postoje u trenutku njezina donošenja, a te okolnosti, kako je rečeno, upućuju na zaključak kako predmetna ovrha, kako je to određeno privremenom mjerom iz 2017. godine, sada nije u skladu s dobrobiti i nije u najboljem interesu maloljetnog djeteta.

16.U tom smislu valja navesti i kako žalitelj neutemeljeno ukazuje na povrede zakonskih odredaba i odredaba spomenutih konvencija u pobijanoj odluci te se također neutemeljeno poziva na pojedine rezultate dokaznog postupka u kaznenom postupku koji se vodi protiv djetetove majke, jer je u ovom ovršnom postupku bilo potrebno odluku donijeti imajući u vidu isključivo dobrobit i najbolji interes maloljetnog djeteta, a sagledavajući sve okolnosti koje su detaljno navedene pod točkama 12. do 15. obrazloženja ovog rješenja. Naposljetku, žalitelj je imao i ima i dalje mogućnost, kako je to već i rečeno, ishoditi drugu odluku o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom i provesti tu odluku u drugom postupku pred nadležnim sudom, koji postupak je također hitne naravi, a u ovom postupku sud odlučuje isključivo o zahtjevu koji je postavljen predmetnim prijedlogom za ovrhu.

17.Dakle, na utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog za ovrhu odbio. Kako prilikom donošenja rješenja nisu ostvareni žalbeni razlozi i nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a u svezi s člankom 346. ObZ-a, valjalo je postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

18.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 7. listopada 2025.

Sudac

Marko Pribisalić