1

                            Poslovni broj: 24 Gž-463/2022-3

Poslovni broj: 24 Gž-463/2022-3

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Dubravke Bosilj predsjednice vijeća, Ivane Čačić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Tanje Novak-Premec članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja S. G. iz R., OIB:... i drugotužiteljice M. G. iz R., OIB:..., zastupanih po punomoćnicima I. K. i D. K., odvjetnicima iz P., protiv tuženice R. H., OIB:..., zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Metkoviću, radi utvrđenja prava vlasništva, u povodu žalbe tužitelja izjavljene protiv presude Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj P-514/2019-13 od 26. srpnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 20. rujna 2023.

r i j e š i o   j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Metkoviću, Stalne službe u Pločama, poslovni broj P-514/2019-13 od 26. srpnja 2021. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu žalbe ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom odbijen zahtjev tužitelja za utvrđenjem prava suvlasništva na z.k.č.br. 243 k.o. R. od 63 m2 (točka I. izreke) te im je naloženo naknaditi tuženici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.000,00 kn (točka II. izreke).

2. Navedenu presudu pravodobno izjavljenom žalbom u cijelosti pobijaju tužitelji zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013. i 89/2014., dalje: ZPP koji se na ovaj predmet primjenjuje u skladu s člankom 117. stavkom 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, “Narodne novine” br. 70/2019. s izuzecima iz članka 117. stavka 2. i 3. tog Zakona) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači i tužbeni zahtjev usvoji uz naknadu troškova parničnog postupka tužiteljima. Traže i naknadu troškova sastava žalbe i sudske pristojbe za žalbu.

3. Tuženica nije odgovorila na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje prava suvlasništva (na ravne dijelove) tužitelja ne nekretnini k.č.br. 243 k.o. R. od 63 m2 koja je uknjižena kao vlasništvo tuženice, a u odnosu na koju tužitelji tvrde da predstavlja okućnicu u njihovom mirnom posjedu.

6. Odluku o neosnovanosti tužbenog zahtjeva za stjecanje prava suvlasništva dosjelošću sud prvog stupnja utemeljio je na pravnom shvaćanju da je u skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava u predmetu T. protiv H. i praksom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. S obzirom na to da od 1963. do 17. studenog 1999. nije pretekao rok od četrdeset godina, ocjenjuje da nisu ispunjenje pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću propisane člankom 159. stavcima 3. i 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 90/2010., 143/2012., 152/2014.)

7. Iako je pravilno pravno shvaćanje suda prvog stupnja o tome da je nakon odluke ESLJP-a u predmetu T. protiv RH moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. (i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba), pravilnost primjene tog pravnog shvaćanja u ovom predmetu ne može se, barem zasad prihvatiti, jer pobijana odluka ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

8. Tako je sud prvog suda odlučnu činjenicu početka tijeka roka dosjedanja (1963.) u točkama 13. i 17. obrazloženja pobijane odluke utvrdio na temelju navodnih tvrdnji tužitelja da su osobno i putem svojih prednika u neprekidnom mirnom posjedu predmetne nekretnine od 1963. Nasuprot tome, iz tužbe koja je podnesena 15. svibnja 2019. proizlazi tvrdnja tužitelja da su njihove kuće izgrađene prije više od 56 godine, a da je sporna nekretnina bila u posjedu njihovih prednika „oduvijek“. Isto tako, iz zapisnika o saslušanju prvotužitelja S. G. proizlazi da je taj tužitelj tvrdio da je gradnja kuća koje su gradili prednici tužitelja  započela 1960., a da „torovi (staje) na ovom zemljištu su bile i prije 60-tih godina i tu su držane krave, svinje i ovce“. Stoga o odlučnoj činjenici početka tijeka dosjedanja koju je sud prvog stupnja prema razlozima koja je iznio u točkama 13. i 17. obrazloženja pobijane odluke utvrdio na temelju samih tvrdnji tužitelja postoji proturječnost između onoga što se u tim razlozima navodi o tvrdnjama samih tužitelja i sadržaja tužbe i zapisnika o iskazu prvotužitelja. Zbog toga je počinjena bitna povreda parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju ovaj sud na temelju članka 365. stavka 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti i na koju se u žalbi pozivaju tužitelji. 

9. Osim toga, sud prvog stupnja je u točci 16. obrazloženja pobijane odluke tužitelje ocijenio poštenim posjednicima, u točci 20. je naveo način na koji su prednici tužitelja i tužitelji koristili predmetnu nekretninu te način na koji je tužitelji koriste danas, dok je u točci 23. utvrdio da je riječ o nekretnini koja se ne koristi. Zbog navedenih proturječnosti nije jasno utvrđuje li sud prvog stupnja jesu li ili nisu tužitelji do 17. studenog 1999. bili u posjedu predmetne nekretnine. Isto tako iako je u svom obrazloženju naveo da tužitelji nisu predmetnu nekretninu označili kao svoju u postupku osnivanja zemljišne knjige za k.o. R. (točka 18.), da nisu dostavili dokaz o tome da je predmetna nekretnina prije bila općenarodna imovina (točka 19.) niti dokaze o tome kako su je stekli od svojih roditelja (točka 23.) sud prvog stupnja ne ocjenjuje od kakvog su značenja navedene okolnosti i koje odlučne činjenice iz toga proizlaze. Naposljetku, iako u točci 21. navodi da je predmetna nekretnina u naravi zaraslo zemljište (makija) upisano u zemljišnim knjigama kao parkiralište, da izvod iz katastarskog plana nije dokaz da se ta nekretnina nalazi izvan pojasa Jadranske magistrale, da je taj zaključak proizvoljno tumačenje tužitelja i da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je riječ o nekretnini koja se nalazi uz Jadransku magistralu, sud prvog stupnja iz razloga navedenih u toj točci obrazloženja ne utvrđuje niti jednu činjenicu, nego tek zaključuje da prijeporna nekretnina „može predstavljati dio javne ceste“. Pritom ne daje nikakvu ocjenu o tome od kakvog je to značenja za odluku o tužbenom zahtjevu.

10. Zbog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a uz primjenu članka 369. stavka 1. i 366. stavka 2. ZPP-a ukinuta je prvostupanjska presuda te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na novo suđenje.

11. S obzirom na to da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, ukinuta je i odluka o troškovima parničnog postupka, dok je na temelju članka 166. stavka 3. ZPP-a odluka o troškovima žalbi ostavljena za konačnu odluku.

12. U ponovnom će postupku prvostupanjski sud otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem te će činjenice odlučne za sporno stjecanje vlasništva dosjelošću utvrditi na način propisan člankom 8. ZPP-a. To se prije svega odnosi na utvrđenje činjenice jesu li tužitelji osobno i putem svojih prednika u razdoblju važenja izvorne odredbe članka 388. stavka 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/1996. i 68/1998.) bili ili nisu bili u posjedu predmetne nekretnine kroz vrijeme koje je potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te ako jesu kakve je taj posjed kakvoće i trajanja. Pritom će iznijeti sve razloge o činjenicama odlučnim za predmet spora koji će biti jasni, razumljivi, neproturječni sami sebi i ispravama i zapisnicima u spisu, vodeći računa o činjeničnim tvrdnjama iz tužbe i odgovora na tužbu. U skladu s člankom 338. stavkom 4. ZPP-a sud prvog stupnja će navesti i obrazložiti koje je od činjenica koje su iznijele stranke utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto i kako ih je ocijenio. Prvostupanjski će sud u novoj odluci ujedno odlučiti o svim troškovima postupka.

U Varaždinu 20. rujna 2023.

                                                                                                                              Predsjednica vijeća

                                                                                                                              Dubravka Bosilj v.r.