- 1 -              Rev 500/2021-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 500/2021-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić, članice vijeća, Dragana Katića, člana vijeća i Darka Milkovića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja J. M. iz G. P., ..., OIB ..., koga zastupa punomoćnica I. B. A., odvjetnica u G., protiv tuženice M. B., ..., B., OIB ..., koju zastupa punomoćnica I. J., odvjetnica u B., radi utvrđenja nedopuštenosti odluke o otkazu, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž R-250/2019-2 od 10. prosinca 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj Pr-233/2018-17 od 15. travnja 2019., u sjednici održanoj 19. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se revizija tužitelja kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvoga stupnja odbijen je zahtjev tužitelja za utvrđenje nedopuštenosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 1. listopada 2018., a koji ugovor o radu je sklopljen 17. travnja 2018. na određeno vrijeme, odbijen je zahtjev da se utvrdi da nije dopuštena odluka Školskog odbora tuženice od 30. listopada kojom se zahtjev za zaštitu prava tužitelja ocjenjuje neosnovanim, odbijen je zahtjev da se utvrdi da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao. Naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka od 2.500,00 kn.

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19) zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija tužitelja nije osnovana.

 

6. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 2. ZPP revizijski sud je ispitao pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Suprotno tvrdnji revidenta obje nižestupanjske presude o odlučnim činjenicama imaju dostatne, neproturječne, logične i uvjerljive razloge te nemaju nedostataka zbog kojih se ne bi mogle ispitati. Nije stoga počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti postoji revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

8. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje da je odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena.

 

9. U postupku koji je prethodio reviziji utvrđeno je:

 

- da je tužitelj bio zaposlen kod tuženice temeljem ugovora o radu od 17. travnja 2018. kao nastavnik povijesti na određeno nepuno radno vrijeme do 31. ožujka 2019.,

 

- da je tuženica 21. svibnja 2018. donijela odluku o udaljenju tužitelja od obavljanja posla u školskoj ustanovi s 21. svibnja 2018. jer je zaprimila od Ministarstva znanosti i obrazovanja dopis Državnog odvjetništva da je podignuta optužnica protiv tužitelja zbog kaznenog djela spolne zlouporabe djeteta mlađeg od 15 godina,

 

- da je rješenjem Službe prosvjetne inspekcije Z. od 13. lipnja 2018. tuženici zabranjeno da tužitelj kod tuženice i nadalje obavlja poslove nastavnika povijesti na temelju ugovora o radu od 17. travnja 2018., budući je u nadzoru utvrđeno da su u vrijeme zapošljavanja tužitelja kod tuženice postojale zapreke za zapošljavanje jer je od strane Općinskog suda u Šibeniku 1. ožujka 2018. potvrđena optužnica protiv tužitelja čime je započeo kazneni postupak protiv tužitelja zbog kaznenog djela iz čl. 193. st. 2. Kaznenog zakona (KZ/97), kaznenog djela iz čl. 158. st. 2. KZ/11 i dva kaznena djela iz čl. 117. st. 1. KZ/11, a što je sukladno čl. 106. st. 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi zapreka za zasnivanje radnog odnosa,

 

- da je protiv navedenog rješenja Prosvjetne inspekcije od 13. lipnja 2018. tuženica izjavila žalbu koja je odbijena rješenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja od 5. rujna 2018. koje rješenje je tuženica primila 21. rujna 2018. kada je to rješenje postalo izvršno,

 

- da je 1. listopada 2018. tuženica temeljem čl. 116. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14 i 127/17 - dalje ZR) donijela odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu tužitelju od zbog osobito važne činjenice zbog koje nastavak radnog odnosa više nije moguć, a to je činjenica da je rješenjem Službe prosvjetne inspekcije - Z. od 13. lipnja 2018. tuženici zabranjeno da tužitelj kod nje i nadalje obavlja poslove nastavnika povijesti temeljem ugovora o radu od 17. travnja 2018.

 

10. Nižestupanjski su sudovi zaključili da upravo konačna odluka nadležne prosvjetne inspekcije kojom je tuženici zabranjeno da tužitelj obavlja poslove nastavnika povijesti, a koju odluku je tuženica bila dužna izvršiti, predstavlja osobito važnu činjenicu kao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu, jer zbog navedene činjenice radni odnos više nije moguć. Sud je pobijanoj presudi zaključio da je odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena u roku iz čl. 116. st. 2. ZR jer je tuženica rješenje Ministarstva znanosti i obrazovanja od 5. rujna 2018. kojim rješenjem je odbijena žalba tuženice na rješenje Službe prosvjetne inspekcije od 13. lipnja 2018. (kojim rješenjem je tuženici zabranjeno da tužitelj obavlja poslove nastavnika povijesti) tuženica primila 21. rujna 2018., a odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena je 1. listopada 2018. znači u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji sukladno čl. 116. st. 2. ZR. Slijedom iznesenog nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev.

 

11. Prema odredbi čl. 116. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 - dalje: ZR) poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljen na neodređeno ili određeno vrijeme bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć dok je prema st. 2. određeno da se ugovor o radu može izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.

 

12. Revident prije svega ističe da je odluka o izvanrednom otkazu donesena izvan prekluzivnog roka od petnaest dana jer je tuženica već primitkom rješenja od 13. lipnja 2018. saznala za osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć i tada je počeo teći rok iz čl. 116. st. 2. ZR.

 

13. Međutim, sukladno čl. 133. st. 1. Zakon o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/2009 - dalje: ZUP) rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršno, znači da se prije izvršnosti rješenja donesenog u upravnom postupku ne može zahtijevati ispunjene obveze iz rješenja niti je stranka koja je dužna postupiti po rješenju, zbog neizvjesnosti izvršnosti rješenja, dužna po njemu postupiti.

 

14. U trenutku kada je tuženica primila rješenje od 13. lipnja 2018. isto se nije moglo izvršiti jer sukladno čl. 133. st. 2. ZUP prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni učinak, dostavom stranci rješenja kojim se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Budući da je tuženica izjavila žalbu na rješenje od 13. lipnja 2018., a rješenje kojim je ta žalba odbijena zaprimila je 21. rujna 2018., to je trenutak u kojem je, sukladno čl. 133. st. 2. ZUP, rješenje da je tuženici zabranjeno da u njoj tužitelj obavlja poslove nastavnika povijesti postalo izvršno slijedom čega je 21. rujna 2018. počeo teći rok iz čl. 116. st. 2. ZR.

 

15. Stoga su pravilno nižestupanjski sudovi zaključili da rok iz čl. 116. st. 2. ZR u konkretnoj iznimnoj situaciji počinje teći od izvršnosti upravnog rješenja (tako i u Rev-3545/2019-2 od 6. prosinca 2022.). U ovom sporu upravno rješenje postalo je izvršno 21. rujna 2018. pa je odluka o izvanrednom otkazu od 1. listopada 2018. donesena u propisanom zakonskom roku.

 

16. Revident navodi da iz Zakona o prosvjetnoj inspekciji ("Narodne novine" broj 61/11, 16/12) i to čl. 33. st. 4. i čl. 34. st. 1. i toč. 4. proizlazi da žalba protiv rješenja prosvjetne inspekcije (ovdje rješenje od 13. lipnja 2018.) po samom zakonu ne odgađa izvršenje tog rješenja te ističe da je neodlučno što u predmetnom rješenju zbog propusta prosvjetne inspekcije nije navedeno da žalba ne odgađa izvršenje. Revident ističe da je rješenje prosvjetne inspekcije postalo izvršno 18. lipnja 2018. (iako je došlo do propusta i to nije navedeno u samom rješenju) stoga je odluka o otkazu donesena izvan prekluzivnog roka iz čl. 116. st. 2. ZR.

 

17. Odredbom čl. 33. st. 4. Zakona o prosvjetnoj inspekciji određeno je da žalba odgađa izvršenje rješenja, osim kada se radi o poduzimanju hitnih mjera izvršenje kojih se ne može odgađati. S obzirom na činjenicu da je prije donošenja rješenja Službe prosvjetne inspekcije tužitelj već bio na temelju rješenja tuženice od 21. svibnja 2018. udaljen od obavljanja poslova nastavnika povijesti, sadržaj upravnog rješenja od 13. lipnja 2018., kojim nije izričito određeno da žalba ne odgađa izvršenje, suprotno tvrdnji revidenta, ne može se pripisati grešci upravnog tijela. Osim toga nije na adresatu rješenja, ovdje tuženici, da ispituje pravilnost rješenja već da postupi po rješenju na način i u rokovima određenim u rješenju što je tuženica i učinila.

 

18. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tužitelj temelji i na tvrdnji o pogrešnoj primjeni čl. 116. st. 1. ZR koju da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili kada su zaključili da osobito važnu činjenicu zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć predstavlja izvršno rješenje Službe prosvjetne inspekcije od 13. lipnja 2018., jer je tuženica već 13. lipnja 2018. saznala za činjenicu (pravomoćnosti optužnice protiv tužitelja za kazneno djelo koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi) zbog koje nastavak radnog odnosa nije moguć.

 

19. Suprotno tvrdnji revidenta pravilno su nižestupanjski sudovi razlikovali činjenicu saznanja za vođenje kaznenog postupka protiv tužitelja zbog kaznenog djela koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ("Narodne novine" broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14 i 07/17) zbog koje činjenice je tuženica donijela 21. svibnja 2018. odluku o udaljenju tužitelja od obavljanja poslova u školskoj ustanovi dok je odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu donesena zbog osobito važne činjenice, a to je obveza tuženice postupanja po rješenju Službe prosvjetne inspekcije od 13. lipnja 2018. kojim je tuženici zabranjeno da tužitelj kod nje obavlja poslove nastavnika. Znači odluka o izvanrednom otkazu nije donesena zbog saznanja da je protiv tužitelja pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela koje predstavlja zapreku za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi.

 

20. Stoga nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

21. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju čl. 393. st. 2. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu.

 

Zagreb, 19. rujna 2023.

 

Predsjednica vijeća

Jasenka Žabčić, v.r.