REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8576/2022.
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Jasne Momirović, kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog RZ, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 7. i stavka 4. Zakona o gospodarenju otpadom („Narodne novine“ broj: 84/21.), odlučujući o žalbi okrivljenog RZ, podnesenoj po branitelju Viktoru Pisanskom, odvjetniku u Zagrebu, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 9. Pp-9593/2022-12 od 11. srpnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Prihvaća se kao osnovana žalba okrivljenog RZ, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 207., a u svezi s člankom 195. stavkom 1. točkom 6. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), preinačuje se pobijana presuda na način da se, na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona, okrivljeni RZ (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)
oslobađa od optužbe
da:
bi dana 28. veljače 2022. godine u 14:40 sati, u Zagrebu, na adresi [adresa] palio trupce, granje, drveni otpad,
čime bi počinio prekršaj iz čl. 18. st. 5. Zakona o gospodarenju otpadom, kažnjiv po članku 167. st. 4. istog Zakona.
II. Na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točaka 2. do 5. i točke 7. ovoga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presudom okrivljeni RZ je proglašen krivim i kažnjen novčanom u iznosu od 1.500,00 kuna, zbog prekršaja iz članka 167. stavka 1. točke 7. i stavka 4. Zakona o gospodarenju otpadom, opisanog u izreci.
2. Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u iznosu od 500,00 (petsto) kuna.
3. Protiv navedene presude okrivljenik je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova navodeći, između ostalog, da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka jer je povrijedio objektivni identitet optužnog prijedloga jer je prekoračio optužbu i izrekom okrivljenika proglasio krivim za činjenični opis koji je u bitnome različit od činjeničnog opisa djela u optužbi, budući da se okrivljenika teretilo da je zatečen kako u dvorištu pali trupce, granje, drveni otpad, a prvostupanjski sud je samoinicijativno izmijenio činjenični opis djela, na način da je okrivljenika proglasio krivim da je u okolišu (dvorištu) palio otpad (stari namještaj-drveni i platneni), što mu se nije stavljalo na teret.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Ispitujući prvostupanjsku presudu, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud (dalje u tekstu: Sud), ocijenio je da je prvostupanjski sud pobijanom presudom počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, prekoračenjem optužnog prijedloga, a što u svojoj žalbi ističe žalitelj, a ovaj Sud pazi i po službenoj dužnosti.
7. Usporedbom činjeničnog opisa navedenog prekršaja iz optužnog prijedloga te činjeničnog opisa djela iz izreke pobijane presude, proizlazi da je prvostupanjski sud u opis djela dodao odlučne činjenice, vezane uz način postupanja okrivljenika, odnosno način počinjenja prekršaja, koje čine konstitutivno obilježje predmetnog prekršaja, a okrivljeniku optužbom nisu bile stavljene na teret, budući da je naveo da je okrivljenik palio stari namještaj-drveni i platneni, odnosno dopunio je činjenični opis djela u pogledu načina postupanja okrivljenika, konkretizirajući njegovu radnju, na način koji mu nije bilo stavljeno na teret, a koja radnja u konkretnom slučaju predstavlja bitno obilježje prekršaja.
8. Naime, odredbom članka 167. stavka 1. točke 7. i stavka 4. Zakona o gospodarenju otpadom propisano je da će se kazniti pravna osoba i fizička osoba koja je palila otpad u okolišu ili na moru, osim u skladu s međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL konvencija) i njenim prilozima ili je spaljivala biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva osim na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara ili otpad koji je odvojeno sakupljen radi pripreme za ponovnu uporabu ili recikliranja, osim otpada koji nastaje obradom odvojeno sakupljenoga otpada za kojeg spaljivanje daje najbolji ishod za okoliš sukladno članku 5. ovoga Zakona (članak 18. stavak 5.). Člankom 18. stavkom 5. istog Zakona je propisano da je zabranjeno paljenje: otpada u okolišu; otpada na moru, osim u skladu s međunarodnom konvencijom o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL konvencija) i njenim prilozima; biljnog otpada iz poljoprivrede i šumarstva osim na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara te iz optužbe, kako je formulirana, nije jasno što se konkretno okrivljeniku stavlja na teret da je kritične zgode radio, odnosno je li palio otpad ili biljni otpad (u kojem slučaju djelo ne bi bilo kažnjivo ako je to radio na način propisan propisom kojim se uređuje zaštita od požara), dok je prvostupanjski sud konkretizirao činjenični opis navođenjem vrste otpada.
9. Potrebno je istaknuti da zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, je podvođenje odlučnih činjenica, sadržanih u činjeničnom opisu, pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, a što u konkretnom slučaju uključuje i točno navođenje radnje i načina počinjenja prekršaja, opisano djelo nije prekršaj.
10. Odredbom članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona propisano je da optužni prijedlog između ostalog sadrži činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja te vrijeme i mjesto počinjenja prekršaja i ostale bitne okolnosti za točno utvrđenje prekršaja, a optužni prijedlog nije sadržavao konkretan način počinjenja prekršaja.
11. Kako je prvostupanjski sud sam dodao u činjenični opis djela bitne činjenice kojima je je konkretizirao činjenični opis djela pa je tako samoinicijativno sastavio činjenični opis djela, takva izmjena, po stajalištu ovog Suda, predstavlja prekoračenje optužbe.
12. Prema tome, radnjom prvostupanjskog suda na opisani način, ostvarena je bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
13. Međutim, imajući na umu da, poštujući načelo zabrane preinačenja na teže, tužitelj više ne može mijenjati činjenični opis optužbe konkretiziranjem istog s podacima koji nedostaju, ovaj Sud nije, utvrdivši navedenu bitnu povredu, ukinuo pobijanu presudu, već je istu, u skladu s ovlaštenjem iz članka 207. Prekršajnog zakona, preinačio, na način da je okrivljenika oslobodio od optužbe, kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.
14. Uslijed ove odluke, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.
15. Zbog izloženih razloga, trebalo je odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 7. listopada 2025.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća
Ivana Vorel Mikša, v. r.
Jasna Momirović, v. r.
Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.
