REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Stalna služba u Imotskom

Ante Starčevića 23

Poslovni broj: P-849/2023-28

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, po sucu Duji Karamanu, u pravnoj stvari tužitelja HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po opunomoćeniku Ivanu Delipetru, odvjetniku u Imotskom, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika ZS, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 3. listopada 2025., dana 7. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je tužitelj HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik nekretnine d. č. zem. [katastarska čestica] pov. 604 m2, upisana u ZU 2996 KO [katastarska općina] i prikazana na Skici ovlaštenog inženjera geodezije Perice Puljić, dipl.ing.geod. od 2.1.2022. između točaka A-B-L-G-H-A, koja Skica čine sastavni dio ove presude, slijedom čega je tužitelj ovlašten na temelju ove presude po njenoj pravomoćnosti zatražiti i postići u zemljišnim knjigama toga suda uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime u cijelosti uz istodobno brisanje toga prava sa imena tužene, kao i brisanje svih ostalih sporednih prava upisanih u C listovima, koju uknjižbu je tužena dužne trpjeti.“

II. Nalaže se tužitelju naknaditi umješaču na strani tuženika troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 1.400,00 EUR (tisućučetiristo eura) sa zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do namirenja po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena (u ostalim odnosima) tekućom od dospijeća svakog pojedinačnog iznosa do isplate odnosno namirenja, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužbom zaprimljenom pred ovim sudom 15. kolovoza 2023., tužitelj je naveo da je stvarni vlasnik i posjednik predmetnih nekretnina, koje da je stekao kupnjom od stvarnih vlasnika i upisanih posjednika CS, SS i IS temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 25.02.2005. godine, a potom se nakon kupnje upisao kao posjednik nekretnine. Nekretnine da su sa svih strana ograđene masivnim suhozidovima koje su gradili tužiteljevi prednici, dok je tužitelj nastavio održavanje i posjedovanje u kojim činima ga nitko nikada nije ometao. Tužiteljev posjed da je dug nekoliko (najmanje 2) stoljeća. Na taj način da se tužitelj, koji se osobno ili preko svojih prednika nalazi u posjedu nekretnine više od dva stoljeća, kao kvalificirani posjednik vlasništvo predmetnih nekretnina stekao na temelju dosjelosti.

1.1. U prilog svojih tvrdnji i činjeničnih navoda tužitelj je u spis dostavio zk izvatke koji se odnose na predmetnu nekretninu, skicu stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića od 2. siječnja 2022., rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Stalne službe u Imotskom od 1. srpnja 2011., ugovor o kupoprodaji zaključen 16. ožujka 2005. s naznačenim prodavateljima CS, SS i IS i naznačenim kupcem HS, s ovjerenim potpisima prodavatelja.

1.2. U tužbi se nadalje navodi kako se tužitelj obratio nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu sa zahtjevom za mirno rješenje spora u smislu čl. 186 a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/2022, 114/2022, 155/2023, dalje u tekstu ZPP) koje se 4. listopada 2023. očitovalo da nije moguće udovoljiti zahtjevu tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tužena Republika Hrvatska (list 17-18 spisa) protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu.

2.1.Dalje se u odgovoru na tužbu navodi da je tuženik povodom zahtjeva za mirno rješenje spora podnositelja ZS iz [adresa], imao u radu predmet pod brojem N-DO-5238/2022. Predmet zahtjeva za priznanjem prava vlasništva podnositelja u tom postupku je bio i dio nekretnine identične dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 437 m2 k. o. [katastarska općina], a u pogledu koje nekretnine je ovaj tuženik zaključio nagodbu i priznao pravo vlasništva RS na toj nekretnini. Naime, sklapanje nagodbe i priznanje prava vlasništva RS na promatranoj nekretnini rezultat je provedenih dokaza kojima je utvrđeno da je ta nekretnina nesporno ranije predstavljala vlasništvo ĆS, kasnije njegove kćeri JS koja je pak tu nekretninu Ugovorom o kupoprodaji od 6. kolovoza 2020. prodala RS. Pregledom skice od 2. siječnja 2022. na koju se tužitelj kao dokaz pozvao u ovom parničnom postupku, ističe da je vidljivo da pretežiti dio zemljišta koje je predmet traženja tužitelja odgovara nekretnini priznatoj u vlasništvo RS u predmetu tuženika broj N-DO-5238/2022. Također je tuženik predložio obavijestiti o ovom postupku ĐS da eventualno pristupi parnici u svojstvu umješača na strani tuženika.

2.2. BS je pristupio na raspravi održanoj 28. veljače 2025. te izjavio da se protivi tužbenom zahtjevu tužitelja i tražio dopuštenje da stupi u parnicu kao umješač na strani tuženika, zajedno sa svojom suprugom AS, a što je sud i dozvolio.

2.3. U podnesku od 5. ožujka 2025., umješač je obavijestio sud da će samo on (bez supruge) sudjelovati kao umješač te naveo da predmetna nekretnina u svojem velikom dijelu, dijelu koji je zasebna cjelina i nosi oznaku 2482/62 u površini od 437 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predstavlja isključivo njegovo vlasništvo. Vlasništvo i posjed te nekretnine da je stekao od JS, temeljem Ugovora o kupoprodaji od dana 06.08.2020. godine, ovjerenom od strane Javnog bilježnika Ivana Adžije iz Zaprešića pod br. OV-5627/2020 dana 06.08.2020. godine. JS, rođ. ĆS da je stekla tu nekretninu darovanjem od svojega oca, sada pok. ĆS, a ista da je predstavljala njegovu starinu, a da je tome tako, ukazuje se kako je ista upisana kao posjednica u posjedovnom listu br. 2994 k. o. [katastarska općina], dok da je pak sada pok. ĆS stekao tu nekretninu nasljeđivanjem iza smrti svoje majke sada pok. ĆS ŽS ud. ZS, temeljem Rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Imotskom br. O.443/72-6 od 06.02.1973. godine i diobom sa sunasljednicima. U gore navedenom postupku pred Općinskim državnim odvjetništvom u Splitu, Stalna služba Makarska, da su saslušani svjedoci na ove okolnosti, a koji da su svi suglasno iskazali na gore opisan način glede stjecanja te nekretnine od strane umješača na strani tuženika, a većinu kojih je upravo tužena RH predložila za saslušanje i u ovome postupku. Umješač posebice ističe da tužitelj zaboravlja dostaviti u spis Aneks toga Ugovora od 15.12.2006. godine, ovjeren od strane Javnog bilježnika Stipe Juroša iz Imotskog pod br. OV-6493/2006 dana 18.12.2006. godine, a iz kojega da je jasno vidljivo kako je predmetom kupnje bio samo dio od 128 m2. Jedino na što se odnosi taj Ugovor i njegov Aneks je sjeverniji dio nekretnine, dio koji ne bi obuhvaćao ovu nekretninu oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju je rečeno da je u cijelosti vlasništvo umješača na strani tuženika BS. Naime, kupnju toga dijela je svakako za tužitelja obavljala AS.

2.4. Umješač BS je uz podnesak dostavio nagodbu zaključenu s Republikom Hrvatskom 30. prosinca 2022., nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke Ante Kukavice od 7. prosinca 2022., ugovor o kupoprodaji zaključen 6. kolovoza 2020. između JS kao prodavateljice i umješača kao kupca, prijepis posjedovnog lista 2994 k. o. [katastarska općina], rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽS pod posl. br. O.445/72, ugovor o kupoprodaji koji je već dostavio tužitelj u spis, ali uz Aneks tom ugovoru od 15.12.2006.

3. Odredbom članka 7. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud je ovlašten utvrditi činjenice koje stranke nisu iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu izložile samo ako posumnja da stranke idu, zatim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati, ako zakonom nije drugačije određeno.

3.1. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

4. Sud je u dokaznom postupku pročitao i pregledao dokumentaciju navedenu u točkama 1.1. i 2.4. obrazloženja ove presude, obavljen je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Perice Puljića, saslušani su svjedoci VS, CS, US, KS, AS, IS, SS, DS, umješač, dok se iskaz svjedoka ŠS nije uzeo u obzir (budući da je saslušan izvanraspravno i stranke nisu imale mogućnosti sudjelovati u saslušanju istoga), uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje vještaka Perice Puljića od 11. ožujka 2025. kao i dopuna istoga od 28. ožujka 2025, pregledana je skica izmjere, fotografije kao prilog pisanom nalazu i mišljenju.

5. Prema pisanom nalazu i mišljenju sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića, utvrđeno je da je predmetna smještena u [adresa]. U naravi se radi o neizgrađenoj nekretnini položenoj južno od ceste i zapadno od makadamskog puta, dok su granice nekretnine definirane na sljedeći način:

- Sjeverna međa od točke A do točke B je betonski zid koji pripada nekretnini.

- Jugoistočna međa od točke B preko točke C do točke D je suhozid koji pripada nekretnini.

- Jugozapadna međa od točke D do točke E je suhozid koji pripada nekretnini, a prislonjen je uz susjedni suhozid.

- Sjeverozapadna međa od točke E do točke F je suhozid koji pripada nekretnini. Od točke F do točke G međa je betonski zid koji ne pripada nekretnini. Od točke G do točke A međa je betonski zid koji ne pripada nekretnini.

5.1. Za napomenuti je da je umješač prigovarao nalazu i mišljenju ističući da je vještak pogrešno naznačio, u pisanom dijelu, sastavnice predmetne nekretnine, jer bi ispravno bilo da je sastavnica č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ne č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je položena južnije od predmetne nekretnine. Nadalje, umješač na strani tuženika je izvršio usporedbu skice vještaka Perice Puljića dipl.ing.geod., sa skicom izmjere vještaka Ante Kukavice dipl.ing.geod. od 07.12.2022. godine, koju je umješač na strani tuženika, kao sastavni dio Nalaza i mišljenja, dostavio u spis podneskom od 05.03.2025. godine, a koja je provedena u javnim evidencijama i formirana nekretnina današnje oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 437 m2. U tom smislu ističe da je predmetni vještak u svojem uratku naveo površinu od 427 m2, dakle, površinu za 10 m2 manju od nekretnine današnje oznake č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koja je, kao što je rečeno, trebala biti predmetom ovoga spora. Nadalje ističe da predmetni vještak navodi da je međa F-G betonski zid koji ne pripada nekretnini, a vještak Ante Kukavica dipl.ing.geod. navodi kako je sa sjeverne strane nekretnine međa u zapadnom dijelu definirana zidom pomoćnih zgrada u vlasništvu sjeverno položene nekretnine.

5.2. Predmetni vještak se u dopuni svog nalaza i mišljenja očitovao ističući da dio č. zem. [katastarska čestica] označuje u površini 427 m², a ne cijelu č. zem. u površini od 437 m² budući da tužitelj u tom dijelu betonski zid koji ne pripada nekretnini (F – G) smatra međom, a sjeverno od tog zida postoji dio č. zem. [katastarska čestica] u površini od 10 m² izvan predmetne nekretnine. Također, ispravio je identifikaciju na način da je označio dio č. zem. [katastarska čestica] umjesto pogrešno navedene č. zem [katastarska čestica].

6. Kao sporno u ovom postupku valjalo je utvrditi je li tužitelj stekao kupoprodajom, a u konačnici i dosjelošću predmetne nekretnine, a koje se vode na ime tuženika.

6.1. Pregledom ugovora o kupoprodaji zaključenog 16. ožujka 2005. razvidno je da je sklopljen između CS, SS i IS kao prodavatelja, a kao kupac označen je tužitelj. Ovjereni su potpisi prodavatelja. Predmet tog ugovora su bile nekretnine označene u posjedovnom listu 217 k. o. [katastarska općina] kao i to bas dio čest. zem. [katastarska čestica] zv. „Pod vinišće“ u naravi oranica pov. 780 m2 i dio č. zem. [katastarska čestica] zv. „Podvinišće“ neplodno pov. 128 m2.

6.2. Pregledom rješenja Ureda za katastar Split, Područnog ureda Imotski od 1. srpnja 2011. razvidno je da je umjesto dotadašnjeg posjednika GS upisan tužitelj, u odnosu na dijelove čestice 2482/1 površine 780 i 128 m2.

6.3. Pregledom zk. uloška [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] razvidno je da je u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] uknjižen umješač.

6.4. Pregledom posjedovnog lista 4322 k. o. [katastarska općina] razvidno je da je kao posjednik u odnosu na nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] upisan umješač.

6.5. Pregledom nagodbe zaključene 30. prosinca 222. između umješača i tuženika razvidno je da je Republika Hrvatska priznala umješaču vlasništvo dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] površine 941 i dijela iste čestice površine 437 m2.

6.6. Pregledom ugovora o kupoprodaji zaključenog 6. kolovoza 2020. između JS kao prodavateljice i umješača kao kupca razvidno je da je BS kupio dio čest. zem. [katastarska čestica] površine 410 m2.

6.7. Pregledom Aneksa ugovoru o kupoprodaji nekretnine od 15. prosinca 2006. zaključenog između CS, SS i IS kao prodavatelja, a kao kupac označen je tužitelj, razvidno je da je mijenjana točka II. ugovora zaključenog 25. veljače 2005. između istih stranaka te da „na snazi“ ostaje samo kupoprodaja dijela č. zem. [katastarska čestica] zv. „Podvinišće“ neplodno površine 128 m2.

6.8. Saslušana svjedokinja VS navela je da već 62 godine živi u [adresa], u blizini predmetnih nekretnina pa da je dobro upoznata sa stanjem na terenu. Smatra da predmetne nekretnine ne pripadaju tužitelju, da ih je kupio umješač od stvarnog vlasnika ĆS, odnosno njegove kćeri JS. Upoznata je sa pravnim slijedom stjecanja još od bake prodavateljice pa do same prodavateljice. Ne zna ima li GS svoje nekretnine na lokalitetu gdje se nalaze predmetne.

6.9. Saslušana svjedokinja CS, inače jedna od prodavatelja iz dostavljenog ugovora o kupoprodaji i aneksa navela je da je uz SS i IS prodala nekretninu označenu na predmetnoj skici(koja joj je prikazana prilikom saslušanja) kao čest. zem. [katastarska čestica]. Navodi da nekretnina označena na skici kao čest. zem. [katastarska čestica] nije bila predmet kupoprodaje. Ističe da su njena sestra, brat i ona BS prodali ono što je bilo njihovo, a da s tužiteljem nije zaključila nikakav ugovor.

6.10. Svjedokinja US, supruga pok. ĆS navela je da je njen suprug bio stvarni vlasnik nekretnine označene na predmetnoj skici kao dio č. zem. [katastarska čestica], istu da je stekao nasljeđivanjem svoje majke koja je tu nekretninu donijela „u dotu.“ Potvrdila je navode umješača da je njezina kćer JS prodala navedenu nekretninu BS. Poznavala je GS, zna da je imao neke svoje parcele na tom lokalitetu, međutim, ne zna koje bi to bile. Ističe da je njezin suprug za života darovao JS nekretninu koju je prodala umješaču.

6.11. Svjedok KS potvrdio je navode umješača da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] bila vlasništvo ĆS. Kada mu je prikazana nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], rekao je da je ista bila vlasništvo GS, i da je nju kupio umješač od Gostimirovih nasljednika.

6.12. Svjedokinja AS, supruga umješača, navela je da u odnosu na „veću“ predmetnu nekretninu, koja je kupljena od JS, nije bilo nikakvih problema, da su je uredno isplatili i predana im je u posjed. Što se tiče „manje“ nekretnine, istu da su suprug i ona kupili od nasljednika GS CS, SS i IS, ali da je, u dogovoru s njima, kao kupac označen HS, nećak svjedokinje i umješača, iz razloga što je svog sina imenovao po njihovom tragično preminulom sinu, dakle iz sentimentalnih razloga. Navodi da je upravo ona potpisala tužitelja na ugovoru o kupoprodaji od 25. veljače 2005. Što se tiče aneksa tog ugovora, kojeg je također sklopila s prodavateljima „u ime tužitelja“, da je nakon što joj je došlo porezno rješenje, uvidjela da je u temeljnom ugovoru puno više kvadrata nego što bi trebalo biti., pa je zvala kupce da potpišu aneks.

6.13. Svjedok IS, jedan od prodavatelja navodi da su sestre i on, kao nasljednici GS prodali nekretninu površine cca 120 m2. Nije mu jasno odakle 900 m2 u ugovoru. Ističe da su prilikom kupoprodaje bili u javnog bilježnika s BS, a ne zna tko bi bio HS. Također navodi da nije bio više puta u javnog bilježnika i da nije potpisivao aneks.

6.14. Svjedokinja SS, preostala prodavateljica, navodi da su prodavatelji BS prodali nekretninu naslijeđenu od GS površine cca 218 m2. Nije bila na terenu niti može pokazati koja bi to bila nekretnina na predmetnoj skici. S BS da su sklopili ugovor koji je on potpisao i isplatio ih. Ne poznaje HS, nije potpisivala aneks ugovora niti je uopće bila kontaktirana vezano za prodanu nekretninu.

6.15. Svjedok DS, otac tužitelja, naveo je da su nasljednici GS prodali predmetne nekretnine njegovom sinu 2005. On da je osobno pomagao obrađivati te nekretnine Gostimirovom ocu H, a nakon njegove smrti i GS. Ističe da je aneks ugovora od 15. prosinca 2006. falsificiran. ĆS je površno poznavao, nije ga viđao na predmetnim nekretninama. Ističe da je on dao svom sinu, ovdje tužitelju novce da kupi predmetne nekretnine.

6.16. Umješač na strani tuženika BS osporio je sve navode svjedoka DS, svoga brata te potvrdio navode svoje supruge AS da su „gornju“ nekretninu namjeravali pokloniti svom nećaku, ovdje tužitelju pa da su ga iz tog razloga označili kao kupca u predmetnom ugovoru. Ističe da „donja“ nekretnina pripada upravo njemu, da je kupio od nasljednice stvarnog vlasnika ĆS, a kada spominje 128 m2, misli na „gornju“ nekretninu, da je tamo i odveo prodavateljicu CS prije kupoprodaje budući da nije znala gdje se točno nalaze nekretnine koje je naslijedila od GS. Zaključno navodi da je tužitelj označen kao kupac u predmetnom ugovoru da bi se izbjeglo plaćanje poreza dva puta budući da su svakako htjeli „gornju“ nekretninu darovati njemu.

7. Saslušani svjedoci i umješač u svojim iskazima u bitnome identično iskazuju, suprotno navodima tužitelja da su nekretnine koje su predmetom spora i u granicama pokazanim na licu mjesta od pamtivijeka ( u cijelosti ) bile u posjedu prednika tužitelja. Po iskazima svjedoka (među kojima su i prodavatelji!), kao i umješača, nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], odnosno traženi dio iste nikada nije bila predmet predmetnog ugovora o kupoprodaji.

7.1. Naime, ovaj sud je stekao uvjerenje da se promet predmetnih nekretnina odvijao upravo onako kako je to u svom iskazu vrlo detaljno opisao umješač na strani tuženika. Supruga pokojnog ĆS i svjedokinja VS, koja preko 60 godina živi u blizini predmetnih nekretnina ističu da je nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica] bila vlasništvo ĆS, koji je istu stekao nasljeđivanjem svoje majke. Prodavateljica CS, jedina od troje prodavatelja koja je bila na licu mjesta prije kupoprodaje i samim tim znala pokazati koju nekretninu je prodala 2005. i sama je rekla, nakon što joj je prikazana predmetna skica da dio čest. zem. [katastarska čestica] nije bila predmet kupoprodaje.

7.2. Sud je stava da iskaz oca tužitelja DS, imajući interes da mu sin uspije u sporu, nije bio vjerodostojan i u suprotnosti je sa iskazima svih ostalih saslušanih svjedoka, pa čak i samih prodavatelja koje je upravo tužitelj predložio saslušati. Nitko od prodavatelja nije znao tužitelja i svi su naveli da je BS kupio predmetnu nekretninu od njih.

7.3. Umješač BS i njegova supruga AS priznali su da su planirali „gornju“ nekretninu darovati tužitelju pa da su iz tog razloga tužitelja i naveli kao kupca. Da je u konkretnom slučaju riječ o nesređenim obiteljskim odnosima, odnosno namjernoj opstrukciji uknjižbe svog nećaka, zasigurno ne bi naveli da su kupili nekretninu koja je predmet postupka za tužitelja. A uzevši u obzir i navode svih prodavatelja da su sklopili ugovor s BS, koji prema svemu sudeći, nemaju nikakvog interesa za nečiji uspjeh u ovoj parnici, već su samo prodavali nekretninu koju su naslijedili, a da i sami prije kupoprodaje nisu znali koja bi to bila, za zaključiti je da su iskazi svih svjedoka u suglasju s iskazom umješača, te da su logični, životni i uvjerljivi.

7.4. Sud je, radi brzine rješavanja postupka i načela ekonomičnosti, odustao od izvođenja dokaza saslušanjem tužitelja budući da ovaj nijednom nije dostavio nikakav dokaz o nemogućnosti dolaska na raspravu, osim paušalnih navoda da je ozlijedio nogu i drugi put da je na liječenju u Njemačkoj.

7.5. Tužitelj je na raspravi održanoj 16. rujna 2025. predložio sudu da na temelju provedenih dokaza, posebice temeljnog ugovora o darovanju, prihvati tužbeni zahtjev jer da je nesporno da je, prema navodima svjedoka prodavatelja, ugovor samo jednom potpisan, pa da ne bi trebalo biti dvojbe o činjenici da je predmetnu nekretninu od navedenih osoba kupio tužitelj. Međutim, tužitelj potpuno gubi iz vida navode upravo svih navedenih prodavatelja koji potvrđuju da su ugovor sklopili s BS, a tužitelja da ne znaju niti su s njim išta ugovarali.

7.6. Činjenica da je rješenjem Ureda za katastar Split, Područnog ureda Imotski od 1. srpnja 2011. umjesto dotadašnjeg posjednika GS upisan tužitelj, u odnosu na dijelove čestice 2482/1 površine 780 i 128 m2, prema stavu ovog suda ne znači da je dokazao pravo vlasništva u odnosu na nekretninu koja je predmet ovog postupka. Iz predmetnog nalaza i mišljenja razvidno je da predmetnu nekretninu „čine“ dio č. zem. [katastarska čestica] površine 181 m² i dio č. zem. [katastarska čestica] površine 427 m². Upravo na potonje navedenoj nekretnini, kao posjednik upisan je BS, a tijekom postupka utvrđen je njegov pravni slijed stjecanja. Posebno je za napomenuti da je BS upisan i kao zemljišnoknjižni vlasnik čest. zem. [katastarska čestica].

7.7. Činjenica da prodavatelji navode da nisu potpisali aneks nije od odlučne važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, prije svega uzevši u obzir zaključke ovog suda o „temeljnom“ ugovoru ( točka 9. obrazloženja), a valja uzeti i protek vremena od potpisivanja ugovora, kao i činjenicu da prodavatelji nisu pravnici, već su prodavali naslijeđenu zemlju, koju nisu ni vidjeli (osim CS) pa je za zaključiti da nisu naročito ni bili angažirani oko tog pravnog posla. Svakako je za istaknuti da su svi naveli da nisu sklapali nikakav ugovor s tužiteljem niti ga poznaju.

7.8. Na temelju naprijed navedenog, ovaj sud je stava da tužitelj nije dokazao da bi predmetne nekretnine predstavljale njegovo vlasništvo.

8. Dakle, svaka stranka treba dokazati istinitost tvrdnji o postojanju činjenica koje su za nju povoljne na kojima zasniva svoje zahtjeve i prigovore, osim ako iz zakona ne proizlazi drukčije (članak 7. stavak 1. i 219. stavak 1. ZPP-a). Stoga je dužnost stranaka iznijeti činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva (ili tvrdnje) stranke pa predlaganjem efikasnih dokaza stranka ostvaruje povoljne izglede za uspjeh u parnici.

9. U konkretnom slučaju ne radi se o utvrđenju valjanosti predmetnog ugovora, međutim, sami prodavatelji suglasno navode da su prodali nekretninu BS, a da s tužiteljem nisu ništa ugovarali niti uopće pričali o kupoprodaji, pa sukladno odredbi čl. 285. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) prividan ugovor nema učinka među ugovornim stranama. Stoga prema pravnom shvaćanju ovoga suda posljedica prividnog ugovora u smislu odredbe čl. 285. ZOO-a, je da isti nema učinaka, da je pravno nepostojeći pravni posao, odnosno takav ugovor je pravno neegzistirajući (nepostojeći). Prema članku 321. ZOO-a, ugovor što ga neka osoba sklopi kao opunomoćenik u ime drugoga bez njegova ovlaštenja obvezuje neovlašteno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Uz to je za istaknuti da je člankom 57. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016, 57/2022) propisano da pri sastavljanju javnobilježničkog akta javni bilježnik mora, ako je to moguće, ispitati da li su stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni bilježnik će izjave sudionika potpuno jasno i određeno sastaviti pismeno i onda sam pročitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadržaj javnobilježničkog akta odgovara volji stranaka. Prilozi će se pročitati samo na zahtjev stranaka, što se utvrđuje i u samom javnobilježničkom aktu.

9.1. Dakle, uzevši sve navedeno u prethodnoj točki obrazloženja, za zaključiti je da tužitelj nije ovlastio svog strica ČS za zastupanje prilikom kupoprodaje, da je to ovaj napravio "na svoju ruku," niti je naknadno odobrio ugovor već se na ugovor poziva navodeći da je on na temelju istoga kupio predmetne nekretnine, kako je to tražio u tužbenom zahtjevu. Irelevantno je za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari što se umješač ne protivi uknjižbi "gornje" nekretnine jer slijedom navedenog, pravno postupanje tužitelja u konkretnom slučaju nije valjano, odnosno nije naknadno odobrio ugovor koji je za njega sklopio umješač. Uz to je za nadodati da, čak ni uz eventualno naknadno odobrenje ugovora od strane tužitelja nije bilo moguće ni djelomično usvojiti tužbeni zahtjev s obzirom na to kako je isti postavljen, odnosno kojim se traži utvrđenje na lik.

10. Slijedom navedenog, ovaj sud je tužbeni zahtjev odbio i odlučio kao u izreci pod točkom I. ove presude.

11. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom članka 154. stavka 1. u svezi s člankom 155. ZPP-a, stanjem spisa i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj i tuženik nisu popisali trošak, a umješaču je priznat trošak sastava podnesaka od 5. ožujka 2025., 24. ožujka 2025. i 3. rujna 2025.kao i za zastupanja na ročištima od 13. svibnja 2025., 23. lipnja 2025., 26. kolovoza 2025. i 16. rujna 2025., sve u iznosu od po 200,00 eura, što ukupno predstavlja trošak u iznosu od 1.400,00 eura, kako je to i navedeno pod točkom II. izreke ove presude. Više zatraženi trošak nije priznat jer nije bio nužan za vođenje ovog postupka.

Imotski, 7. listopada 2025.

S u d a c

Duje Karaman

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi županijskom sudu, a putem ovog suda u tri primjerka.

DNA

1. odvj. Ivan Delipetar, Imotski

2. odvj. Zvonimir Perkušić, Imotski

3. Općinsko državno odvjetništvo