Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Broj: K-4/2025-25
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od suca Velimira Čolović kao predsjednika vijeća, te sudaca porotnika Vladimira Matića i Stane Kolundžija, uz sudjelovanje Slavice Krajinović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika CŠ, zbog kaznenih djela zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju opisano u čl. 246. st. 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21 – nastavno: KZ/11), a kažnjivo po čl. 246. st. 2. KZ/11 i kaznenog djela utaja poreza ili carine opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. KZ/11, povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Vukovaru broj K-DO-18/2010 od 24. ožujka 2014. godine, koja je izmijenjena na raspravi dana 1. listopada 2025. u pogledu činjeničnog opisa nakon provedene i zaključene javne rasprave 1. listopada 2025. godine, u nazočnosti zamjenice ŽDO u Vukovaru FŠ, okrivljenog RŠ, branitelja okrivljenog Marka Dumančića, odvjetnika iz [adresa], a koja presuda je javno objavljena dana 7. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
optuženik CŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin SŠ i C, rođene F, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], R, državljanin Republike Hrvatske, sa završenom srednjom stručnom spremom, tehničar za elektroniku i vozač, zaposlen u trgovačkom društvu „B2“ d.o.o. Odžak, BiH, sa mjesečnim primanjima u iznosu 1.600 KM, oženjen, otac četvero djece, od kojih je troje maloljetno, od imovine posjeduje kuću i poslovni prostor u Slavonskom Brodu, kazneno neosuđivan
k r i v j e
što je:
1) u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 31. prosinca 2008. u Vukovaru i Slavonskom Brodu, kao direktor trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. Vukovar, obvezan čl. 252. st. 1. i čl. 430. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne novine broj 111/93, 34/99 i 118/03) voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, suprotno tome, u cilju da sebi pribavi znatnu nepripadnu imovinsku korist, sa žiro računa društva podigao iznos od 366.192,08 kuna i posredstvom ČŠ iznos od 70.534,06 kuna te SŠ iznos od 658.848,81 kunu, od čega je na poslovanje društva potrošio iznos od 16.177,15 kuna, a ostatak odnosno ukupan iznos od 1.079.397,80 kuna uzeo za sebe, te svojoj sestri ČŠ, zaposlenici obrta [obrt], koji je njegovo vlasništvo, naložio sačinjavanje više ugovora o kratkoročnim pozajmicama kojima Geo-kop d.o.o. Vukovar daje obrtu [obrt], [adresa], beskamatne kratkoročne pozajmice različitih iznosa novca bez ugovaranja i preuzimanja sredstava osiguranja povrata pozajmica, znajući da obrt nije u mogućnosti vraćati pozajmice, pa je imenovana po njegovu nalogu sačinila 37 ugovora o kratkoročnim pozajmicama i to 10. siječnja 2008. na iznos 16.481,50 kuna, 17. siječnja 2008. na iznos 65.000,00 kuna, 17. siječnja 2008. na iznos 20.000,00 kuna, 18. siječnja 2008. na iznos 50.000,00 kuna, 24. siječnja 2008. na iznos 110.000,00 kuna, 25. siječnja 2008. na iznos 20.000,00 kuna, 30 siječnja 2008. na iznos 20.000,00 kuna, 11. veljače 2008. na iznos 10.000,00 kuna, 26. veljače 2008. na iznos 30.000,00 kuna, 26 veljače 2008. na iznos 20.000,00 kuna, 04. ožujka 2008. na iznos 10.000,00 kuna, 10. ožujka 2008. na iznos 15.000,00 kuna, 13. ožujka 2008. na iznos 30.000,00 kuna, 17. ožujka 2008. na iznos 20.000,00 kuna, 18. ožujka 2008. na iznos 45.000,00 kuna, 01. travnja 2008. na iznos 10.000,00 kuna, 09. travnja 2008. na iznos 15.000,00 kuna, 15. travnja 2008. na iznos 10.000,00 kuna 24. travnja 2008. na iznos 10.000,00 kuna, 28. travnja 2008. na iznos 11.000,00 kuna, 06. svibnja 2008. na iznos 145.000,00 kuna, 12. svibnja 2008. na iznos 10.000,00 kuna, 15. svibnja 2008. na iznos 14.000,00 kuna, 23. svibnja 2008. na iznos 15.000,00 kuna, 16. lipnja 2008. na iznos 75.000,00 kuna, 22. srpnja 2008. na iznos 36.000,00 kuna, 25. srpnja 2008. na iznos 37.000,00 kuna, 11. kolovoza 2008. na iznos 125.000,00 kuna, 25. kolovoza 2008. na iznos 15.000,00 kuna, 02. rujna 2008. na iznos 130.000,00 kuna, 16. rujna 2008. na iznos 50.000,00 kuna, 17. listopada 2008. na iznos 70.000,00 kuna, 24. listopada 2008. na iznos 5.000,00 kuna, 30. listopada 2008. na iznos 50.000,00 kuna, 03. studenoga 2008. na iznos 156.000,00 kuna, 03. prosinca 2008. na iznos 20.000,00 kuna i 10. prosinca 2008. na iznos 130.000,00 kuna, temeljem kojih ugovora je Geo-kop d.o.o. ovom obrtu uplatio ukupno 1.620.481,50 kuna, od kojeg iznosa je vraćen iznos od 36.583,79 kuna, a dana 31. prosinca 2008. donio odluku o otpisu potraživanja od navedenog obrta u iznosu od 1.764.035,46 kuna od kojih se 1.141.711,07 kuna odnosi na bagere i kamione uzete na leasing preko navedenog obrta a ostatak u iznosu od 622.324,39 kuna je otpisao bez opravdanog poslovnog razloga na koji način je sebi i svom obrtu pribavio nepripadnu imovinsku korist u ukupnom iznosu od 1.701.722,19 kuna / 225.857,35 eura istovremeno oštetivši Geokop d.o.o. Vukovar za navedeni iznos.
dakle, u gospodarskom poslovanju povrijedio dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa koja se temelji na zakonu i na taj način pribavio sebi znatnu imovinsku korist, te time onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzročio znatnu štetu,
2) u razdoblju od 01. siječnja 2008. do 08. svibnja 2009. u Vukovaru, u svojstvu kao pod točkom 1), u cilju da uskrati sredstva državnom proračunu Republike Hrvatske neplaćanjem poreza na dobit, znajući da to društvo nema pravo na porezno oslobođenje temeljem obavljanja djelatnosti na području Grada Vukovara, jer zaposlenici društva nemaju prebivalište niti borave na području grada Vukovara, protivno čl. 32. st. 1. i 2. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine broj 177/04, 90/05 i 57/06), i čl. 30. a. i 30. b. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara (Narodne novine broj 44/01, 90/05 i 80/08), lažno prikazujući navedene podatke, ishodio potvrdu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 30. lipnja 2009., kojom ostvaruje pravo na poreznu olakšicu društva u iznosu od 196.148,95 kuna, temeljem čega je neosnovano obračunao porezno oslobođenje u navedenom iznosu za koji je manje uplatio poreze na dobit, oštetivši time državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 196.148,95 kuna/26.033,44 eura,
dakle, s ciljem da druga osoba djelomično izbjegne plaćanje poreza dao netočne podatke o drugim činjenicama koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne obveze, pa je zbog toga došlo do smanjenja porezne obveze u iznosu koji prelazi dvadeset tisuća kuna,
pa je time počinio kaznena djela protiv gospodarstva i to djelom pod točkom 1) zlouporabu povjerenja u gospodarskom poslovanju, opisano u čl. 246. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, a kažnjivo po čl. 246. st. 2. Kaznenog zakona, djelom opisanim pod točkom 2) utaju poreza ili carine, opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. Kaznenog zakona.
pa se stoga na temelju članka 246. st. 2. KZ/11 za kazneno djelo iz točke I. izreke presude okrivljenome CŠ
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine
pa se stoga na temelju članka 256. st. 1. KZ/11 za kazneno djelo iz točke
II. izreke presude okrivljenome CŠ
u t v r đ u j e
kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci
a uz daljnju primjenu članka 51. KZ/11
o s u đ u j e
NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 2 (DVIJE) GODINE i 8 (OSAM) MJESECI
A uz daljnju primjenu članka 57. KZ/11okrivljenome CŠ
i z r i č e s e
DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA
tako da neuvjetovani dio kazne zatvora iznosi 1 (jednu) godinu i 4 (četiri) mjeseca, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 4 (četiri) mjeseca neće izvršiti ukoliko okrivljeni CŠ u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.
Temeljem odredbe članka 77. KZ/11 utvrđuje se da novčani iznos od 225.857,35 eura predstavlja imovinsku korist koju je okrivljeni CŠ ostvario djelom iz članka 246. stavak 2. KZ/11 opisanim pod točkom I. izreke presude.
Nadalje, utvrđuje se da novčani iznos od 26.033,44 eura predstavlja imovinsku korist okrivljeni CŠ ostvario djelom iz članka 256. stavak 1. KZ/11 opisanim pod točkom II. Izreke presude.
Utvrđuje se da je ukupan novčani iznos od 251.890,79 eura imovina Republike Hrvatske.
Nalaže se okrivljenome CŠ da Republici Hrvatskoj isplati novčani iznos od 251.890,79 eura u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.
Temeljem članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku u svezi sa člankom 145. stavak 1. i 2. točka 1.,6. i 8. Zakona o kaznenom postupku optuženi CŠ dužan je naknaditi sudu troškove kaznenog postupka, i to: na ime troškova vještačenja u iznosu od 1.635,20 eura, te na ime paušala iznos od 500,00 eura.
Obrazloženje
1. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru (nastavno ŽDO) optužnicom broj K- DO-18/2010 od 24. ožujka 2014. godine, izmijenjene na raspravi od 12. listopada 2022. godine i 1. listopada 2025. optužilo je RŠ zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabom povjerenja u gospodarskom poslovanju opisano u čl. 246. st. 1. i 2. KZ/11, a kažnjivo po čl. 246. st. 2. KZ/11 i kaznenog djela utaja poreza ili carine opisano i kažnjivo po čl. 256. st. 1. KZ/11, činjenično i pravno opisano u izreci presude.
2. Očitujući se o optužbi okrivljeni CŠ negira počinjene terećenih kaznenih djela.
3. U svojoj obrani okrivljeni je iskazao da je bio vlasnik ugostiteljskog obrta [obrt] u [adresa], koji je imao 12-13 uposlenika, a naknadno se počeo baviti građevinarstvom. Kasnije je osnovao tvrtku Geo-kop d.o.o. jer više nije bilo spojivo da obrt [obrt] vodi i ugostiteljske i građevinske poslove, te je jedan dio uposlenika iz obrta prešao u Geo-kop, a okrivljenik je bio jedini osnivač i vlasnik te tvrtke, koja je osnovana 2006. godine ili 2007. godine, sa sjedištem u [adresa], a tijekom 2007. godine je sjedište prebačeno u [adresa]. Nadalje je iskazao da su pozajmice Geo-kopa upućene obrtu [obrt], jer obrt nije imao dostatnih sredstava za plaćanje kredita, kojim je kupljena oprema i sa kojom je Geo-kop započeo raditi, tako da su pozajmice išle ciljano za vraćanje kredita i za plaće radnika, a tvrtka Geo-kop nije mogla ishoditi kredit, jer je bila mlada tvrtka, te je bio prisiljen poslovanje obrta [obrt] pomoći sa pozajmicama, a nije razmišljao o tome da zatvori obrt za koji je bio sentimentalno vezan. Nije pokušavao realizirati kredit preko obrta [obrt], jer je odlučio sredstva donirati obrtu, sve do onog trenutka kada će isteći kreditne obveze obrta. Za vrijeme u kojem su davane pozajmice obrt [obrt] je cijelo vrijeme radio i ostvarivao prihode, a nije siguran da li je obrt [obrt] vratio dio pozajmica. Prilikom osnivanja tvrtke [obrt] [obrt] je kroz ugovore o najmu dao tom trgovačkom društvu kamione, bagere, prikolice za prijevoz strojeva, a i nešto novčanih sredstava, za koje izjavljuje da postoji relevantna dokumentacija. Također je izjavio da su točni navodi optužnice da je sa računa Geo-kop d.o.o. podigao iznos preko milijun kuna, a što je koristio za redovno poslovanje te tvrtke, odnosno na plaćanje sezonskih radnika koji su radili na crno na rušenju ciglane i na izgradnji tržnog centra u [adresa], a o čemu postoji sva knjigovodstvena dokumentacija, na plaćanje cestarine, pozajmice i ništa od tog novca nije uzeo za sebe. Novac u obliku pozajmica obrtu [obrt] trošio se za plaće uposlenika tog obrta, kreditne obveze, plaćanja dobavljačima, obveza prema državnom proračunu, plaćanja PDV-a i ostalog, a za svaku pozajmicu postoji dokumentacija i trag gdje je taj novac utrošen, a vezano za otpisani dug obrtu [obrt] točno je da je učinio na preporuku knjigovođe HŠ. 2008. godine Geo-kop d.o.o. je imao promet oko 9 milijuna kuna, a sjedište tvrtke je prebačeno u [adresa] na prijedlog knjigovođe radi poreznih olakšica i to u kuću koju im je ustupio na korištenje AŠ. Planirao je trajnije ostati u [adresa], preseliti se, no ulaskom Financijske policije u tvrtku, ista je blokirana, kao i obrt [obrt], od čega se još nije oporavio, iako nad tvrtkom Geo-kop d.o.o. nije otvoren stečaj. U vrijeme kada je prebacio sjedište u [adresa] tvrtka je bila većim dijelom angažirana na radovima oko izgradnje Super Nove i Peveca u [adresa], a jednim dijelom se dio poslova obavljao u Boboti i Osijeku, a razlog što odmah po osnivanju nije prebacio sjedište u [adresa] su nedovršeni poslovi u [adresa]. Vezano za točku 2. optužnice je izjavio da je Geo-kop d.o.o. ispunila sve uvjete za stjecanje povlastica i o tome je dobila rješenje, jer je od 7 ili 8 uposlenika najmanje 6 imalo prijavljeno prebivalište na području grada [adresa] i tijekom 2007. i 2008. godine bili su redoviti porezni nadzori u tvrtki i tom prilikom nitko nije upozorio na nepravilnosti, te stoga smatra da ne stoje navodi da je znao da njegova tvrtka nema pravo na korištenje poreznih olakšica. Geo-kop d.o.o. nije stigao konzumirati olakšice, jer je nakon dva mjeseca od donošenja rješenja u tvrtku došla Financijska policija koja je ukinula rješenjem poreznu olakšicu. Izjavio je da su radnici koji su imali prebivalište u [adresa] povremeno i živjeli u [adresa], a za sebe navodi da je od početka 2008. godine do nedavno imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], gdje je bilo prijavljeno i sjedište tvrtke Geo-kop, a svi radnici koji su prijavili prebivalište u [adresa] su bili iz [adresa]. Kuća u [adresa] koju je opisao mogla se koristiti za stanovanje, imala je dvije sobe za smještaj, kupaonicu, a u prednjem dijelu je bio prostor koji je trebala koristiti tvrtka Geo- kop, a službeno nisu nikada otvorili ured u toj kući, već su tu samo povremeno prespavali radnici kada bi radili bliže [adresa], primjerice u Osijeku i Boboti.
4. Na raspravi dana 1. listopada 2025. okrivljeni je dopunio svoju obranu na način da je iskazao da ni jedna lipa za koju se tereti nije potrošena mimo računa već za troškove poslovanja. Ne spori da je bio direktor i obrta [obrt] i tvrtke Geo kop d.o.o., ali obrt [obrt] nije mogao vratiti pozajmnice jer nije imao sredstva te su te poznanice otpisane i to na prijedlog knjigovođe, s čime se složio i njegov otac SŠ. Naime, jedini način na koji bi on to mogao regulirati bio je da sam sebe tuži. Vezano za poslovanje tvrtke Geo kop u [adresa], na prijedlog knjigovođe došli su u [adresa] i tu su preselili sjedište iz [adresa] jer se radilo o području od posebne državne skrbi i bilo je više posla ovdje u [adresa]. Radili su na neka dva do tri rojekta te su tu ukupno bili nešto manje od godinu dana , a boravili su u kući AŠ, gdje je bilo njih 4 do 5 uglavnom. Nakon što su dobili jedan veliki posao u [adresa] poslove su i prebacili tamo no sjedište tvrtke je ostalo u [adresa]. Smatralo se da su obrt [obrt] i tvrtka Geo kop jedna tvrtka a njegov otac SŠ je uglavnom donosio odluke vezano za poslovanje, a otac je pregovarao i sa AŠ oko smještaja u [adresa].
5. Da bi utvrdio odlučne i druge važne činjenice sud je u dokaznom postupku ispitao svjedoke ČŠ, SŠ, UŠ, ĐŠ, MŠ, KŠ, VŠ, LŠ, HŠ, i AŠ, te vještaka Daria Dumančića, te uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka GŠ i ZŠ, te izvršio uvid u nalaz i mišljenje vještaka Antuna Zovkića sa rasprave od 12.3.2020., nalaz i mišljenje vještaka Darija Dumančić od 12.6.2020., zapisnik o obavljenom financijskom nadzoru zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna prijava i uplata kod proračunskog obveznika Geo-kop d.o.o. sa nalazom Financijske policije, Postaje Osijek, Klasa: UP/I- 470-05/09-10/02, Ur.broj: 513-19-05-01-10-08 od 15. veljače 2010., porezno rješenje Financijske policije, Postaje Osijek, Klasa: UP/I-470-05/09-10/02, Ur.broj: 513-19-05- 01-10-11 od 15. ožujka 2010., analitiku konta glavne knjige 2560 trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa], temeljnicu broj 00211, prijavu poreza na dobit trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa] sa privicima, izlistanje iz informacijskog sustava Porezne uprave, potvrdu o podnijetim zahtjevima za osobnu iskaznicu, povijesni izvadak iz sudskog registra za Geo-kop d.o.o. [adresa], izvadak iz obrtnog registra od 04. siječnja 2011., odluku o otpisu potraživanja Geo-kop d.o.o. od 31. prosinca 2008., Ugovor o kratkoročnim pozajmicama zaključenim između I.P.U. Jelen i Geo-kop d.o.o., analitičku karticu konta 1530 Geo-kop d.o.o., potvrdu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva Klasa: 410-01/09-01/707, Ur.broj: 538-06-02-09-4 od 30. lipnja 2009., nalaz i mišljenje računovodstveno-financijskog vještaka od 28. siječnja 2014., dopuna nalaza i mišljenja vještaka Darija Dumančić od 22.8.2022. i na raspravi od 12. listopada 2022. godine.
6. Saslušan kao svjedok KŠ iskazao je da je u inkriminirano vrijeme bio uposlenik Geo-kop d.o.o. [adresa] i da su neko vrijeme izvodili građevinske radove na Sajmištu i smetlištu u [adresa] za koje vrijeme je bio prijavljen na adresi [adresa] u [adresa], jer je rečeno da će društvo Geo-kop imati duže vrijeme posla na ovom području, pa je nužno i prijaviti prebivalište radnicima na tom području. Na navedenoj adresi je znao prespavati dan ili dva i to 15-tak puta, ovisno o potrebi posla, a sjeća se da su i drugi djelatnici bili prijavljeni na istoj adresi. Kada je tvrtka Geo-kop d.o.o. dobila jedan veći posao u [adresa], rušenje ciglane, svi djelatnici su prešli u [adresa], a na ovom poslu su radili od 7 do 10 mjeseci, a u to vrijeme se u [adresa] smanjio obim posla, pa su svi ostali u [adresa] i na drugim radilištima i nisu se vraćali više u [adresa]. Misli da je prebivalište odjavio početkom 2011. godine. On je osobno prevozio kamionom strojeve tvrtke Geo-kop iz [adresa] na gradilište, nešto je bio plaćen preko računa a nešto na ruke, tako što ga je čekala kuverta na šanku restorana [obrt]. Okrivljeni i njegov otac SŠ davali su mu naloge vezano za prijevoz strojeva a i jedan i drugi su vodili poslove na gradilištu u [adresa] te su davali naloge vezano za poslovanje. Osobno je sa okrivljenim dogovarao svoje zaposlenje.
7. Saslušan kao svjedok VŠ iskazao je da je u inkriminirano vrijeme bio uposlenik društva Geo-kop d.o.o. i da je kao i ostali djelatnici bio prijavljen s prebivalištem u [adresa], na adresi [adresa], jer je bilo govora da će na tom području biti puno posla i da tu trebaju stanovati. Kuća u kojoj je bio prijavljen nalazila se preko puta Hotela Lav, ali nikada tu nije prespavao, jer je uglavnom posao obavljao u jednom danu i onda bi išao na druga radilišta, ali zna da su ostali djelatnici znali spavati i prebivati na toj adresi, jer je bilo nekakvo radilište na saniranju smetlišta u Boboti i još neka druga radilišta. Osobno je odjavio prebivalište u [adresa] tijekom 2010. godine, a obzirom da su dobili posao u [adresa] na rušenju ciglane, a koji posao je trajao nekoliko mjeseci i ostali djelatnici su se vratili iz [adresa] u [adresa], a u inkriminirano vrijeme redovito primao plaću na tekući račun. Poslove u [adresa] i u [adresa] imali su u trajanju od nekih mjesec dana.
8. Saslušana kao svjedok ČŠ iskazala je da u inkriminirano vrijeme nije bila uposlenica društva Geo-kop, nego obrta [obrt] u [adresa], a da je okrivljeni CŠ njezin brat, te da je društvo Geo-kop d.o.o. osnovano sredstvima obrta [obrt], jer se obrt [obrt] bavio ugostiteljstvom, pa se s vremenom počelo razmišljati da se djelatnost proširi i na građevinarstvo, radi čega su kupljeni strojevi na kredit i leasing, koji su bili iznajmljeni društvu Geo-kop. U to vrijeme se počelo razmišljati da se u [adresa] kupi neka nekretnina i da se društvo Geo-kop sa sjedištem preseli u [adresa], što je i učinjeno i djelatnici društva su prijavili svoje prebivalište u [adresa], gdje su i stanovali, a radilo se nekoliko gradilišta, ali obzirom da nije uposlenica toga društva, nije znala na kojim se lokacijama radilo, ali zna da nekretnina nije kupljena, nego je uzeta u najam. Poznato joj je da je društvo Geo-kop davalo pozajmice obrtu [obrt] za potrebe rata kredita i plaćanja lesinga za strojeve koji su bili iznajmljeni društvu Geo-kop, te da su pozajmice išle s računa na račun, tako da se vrlo malo radilo o podizanju gotovine, a nije joj poznato zašto je došlo do otpisa duga nastalih po ovim pozajmicama. Nadalje, osim rata kredita i leasinga obrta [obrt], plaćale su se i plaće uposlenika obrta [obrt], dobavljači, obveze prema državi, registracije vozila u obrtu i sve ostalo što je u tom trenutku bilo nužno i prema njenim saznanjima niti jedna kuna nije išla negdje drugdje, te su sva plaćanja išla preko računa. Kada je podigla gotovinu sa računa obrta davala je bratu odnosno okrivljenom, a on je tim novcem po njenom mišljenju plaćao neke obveze koje su se morale plaćati gotovinski. Radnici koji su bili prijavljeni u [adresa] vratili su se u [adresa] zato što je tamo bio ugovoren dobar posao, no i dalje su ostali prijavljeni u [adresa]. Obrt [obrt] blokiran je tijekom 2009. godine s dolaskom Financijske policije, a misli da je u to vrijeme došlo i do blokade društva Geo-kop. Gotovina tvrtke „Geo – kop“ podizana je po nalogu okrivljenog i njezinog oca TŠ, a trošila se za tekuće troškove u poslovanju „Geo – kopa“, uključujući i zaposlenike. Pozajmice koje je „Geo – kop“ dao „ [obrt]“ u trošile su se za isplatu plaća radnicima i za otplatu leasinga i kredita. Pozajmice su isplaćivane sa računa „Geo – kopa“ na račun „ [obrt]“. Sve se uredno knjižilo i danas postoji ta dokumentacija. Novac koji je podizala sa računa davala je po naputku oca ili okrivljenog, njima je taj novac i predala, a nije joj poznato u koje svrhe je taj novac utrošen. Na svoje ime podizala je ne sjeća se točno oko 60.000,00 ili 80.000,00 kuna. Misli da je otac više trošio novac sa računa, nije sigurna, a moguće da su otac i okrivljeni podjednako trošili novac sa računa. Novac je manji dio podizan na bankomatima, a veći iznosi u poslovnici banke. Novac podizan sa žiro računa korišten je za plaćanje tekućih poslova, putovanja. Ona točno ne može znati po stavkama kako je novac podizan sa žiro računa trošen, a koji je ona predala ocu ili okrivljenom, ali zna da je trošen na poslovanje, to joj je poznato jer je TD Geo-kop obiteljska firma i svi u obitelji bili su upoznati sa poslovanjem tvrtke. Ona nije upoznata sa poslovanjem tvrtke direktno već iz razgovora sa ocem i okrivljenim. Okrivljeni je u tvrtki Geo-kop radio poslove koje obavlja direktor, primjerice ugovaranje poslovanja i tehničke stvari. Novcima firme raspolagali su otac i okrivljeni. Uloga njezina oca u tvrtki Geo-kop bila je velika, može se reći da je bio šef jer je od ranije poznavao poslovne partnere, ugovarao poslove i pri sklapanju svakog posla njega se pitalo. Restoran [obrt] je na svakodnevnoj bazi pružao usluge poslovnim partnerima Geo-kopa u vidu ručka, prehrane i boravka inozemnih partnera.
9. Saslušan kao svjedok UŠ iskazao je kako je u inkriminirano vrijeme bio uposlenik društva Geo-kop, čiji je direktor njegov šogor okrivljeni CŠ, a radio je na mjestu vozača tako da mu o pozajmicama društva [obrt] nije ništa poznato, ali zna da je jedno vrijeme bio prijavljen u [adresa], na adresi [adresa], sa još nekoliko radnika društva i da su u to vrijeme obavljali poslove na sanaciji smetlišta u Boboti, te iskopu i nasipavanju parkinga na Sajmištu, te još neke zemljane radove u Petrijevcima. Kuća na adresi [adresa], gdje je bio prijavljen, je obiteljska kuća nasuprot Hotel Lav i tamo su se nalazila poslovne prostorije društva Geo-kop, prodavaonica cipela, a u dvorištu prostor gdje su stanovali, koji se sastojao od dvije spavaće sobe, kuhinje i WC-a, pa misli da je u tom stanu prespavao sedam do osam puta. 2008. godine društvo Geo-kop je dobilo posao u [adresa] na rušenju stare ciglane, koji posao je trajao nekoliko mjeseci, nakon čega su svi radnici napustili [adresa].
10. Saslušan kao svjedok DŠ iskazuje da je u inkriminirano vrijeme radio kao bagerist u trgovačkom društvu Geo-kop u [adresa], te mu nije ništa poznato o pozajmicama obrtu [obrt], ali zna da je društvo Geo-kop u inkriminirano vrijeme radilo na nekim poslovima u [adresa], radi čega je direktor ŠŠ, njemu, a i drugim uposlenicima rekao da se svi trebaju prijaviti u [adresa], da će tada dobiti više posla na tom području i da će to u cjelini biti bolje za cijelo društvo Geo-kop. Prijavili su se na adresi [adresa] i tamo je prespavao u petnaestak navrata. Radilo se o obiteljskoj kući koja se nalazila preko puta Hotela Lav, a nakon što je društvo Geo-kop dobilo posao na rušenju ciglane u [adresa], otišli su svi za [adresa] i on se više nije vraćao u [adresa], a nije mu poznato da li su se vraćali ostali uposlenici.
11. Saslušan kao svjedok ZŠ iskazao je da je u trgovačkom društvu Geo-kop d.o.o. radio kao vozač kamiona od 2006. do 2009. godine, da je direktor bio okrivljeni CŠ i sjeća se da je jedne prilike isti rekao kako treba dobiti nekakav posao u [adresa] i da svi radnici trebaju tamo prijaviti prebivalište, što je isti i učinio, ali nikada tamo nije stanovao i misli da nisu niti ostali radnici, a osobno nikada nije bio na toj adresi, niti je ikada radio u [adresa] kao djelatnik društva Geo-kop d.o.o., no ne zna da li su drugi djelatnici Geo-kopa radili u [adresa].
12. Saslušan kao svjedok HŠ iskazao je da je sa okrivljenim CŠ stupio u poslovni odnos 2006. godine, jer je računovodstveni servis Bilanca d.o.o. iz [adresa] u kojem je radio preuzelo vođenje knjiga za Geo- kop d.o.o., koje je osnovano 2006. godine, a sa konkretnim poslovima je započelo u 2007. godini. Okrivljenom je rekao da je u [adresa] postojala bolja poduzetnička klima uz državne povlastice, tako da se on odlučio da tvrtku Geo-kop prebaci u [adresa], što je učinio u listopadu 2007. godine i bio je prisutan razgovoru kada je okrivljeni CŠ razgovarao sa AŠ oko pronalaženja nekretnine za smještaj tvrtke i dogovoreno je da će AŠ dati u najam neku svoju nekretninu. Nadalje je iskazao da se obrt [obrt] osnovno bavio ugostiteljstvom, a kasnije se počeo baviti i građevinarstvom i kupljeni su određeni strojevi, a tijekom 2006. godine odvojen je građevinski dio posla od obrta [obrt], na način da je otvorena tvrtka Geo-kop d.o.o. i ista je postala korisnik strojeva koje je kroz leasing nabavio obrt [obrt], a okrivljeni CŠ ja bio vlasnik i obrta [obrt] i tvrtke Geo-kop d.o.o. Što se tiče pozajmica koje je Geo-kop d.o.o. izvršio prema obrtu [obrt], radilo se o jednom do jedan i pol milijun kuna, a odnosile su se na plaćanje leasinga za strojeve koji su kupljeni preko tog obrta, a ne sjeća se gdje je u ostalom dijelu otišao dio novca kroz pozajmice. Zna da je okrivljeni CŠ donio odluku da Geo-kop d.o.o. otpiše pozajmice obrtu [obrt], kako ne bi morao utužiti obrt kojem je zapravo on vlasnik, a između obrta [obrt] i tvrtke Geo-kop d.o.o. nije postajao nikakav ugovorni odnos vezano za korištenje strojeva. Na to je upozoravao okrivljenoga CŠ, te predlagao da se strojevi prenesu u vlasništvo tvrtke ili da se eventualno napravi ugovor o najmu, a okrivljeni CŠ je stalno govorio da će to i učiniti, a konkretno je učinjeno tek kada je u tvrtki započeo financijski nadzor. Što se tiče podizanja novca sa računa tvrtke Geo-kop, odnosno podizanju novca (na crno), radilo se o tome da su se novci podizali preko kartice radi plaćanja sitnih troškova i troškova koji ne trpe odlaganje, kao cestarina i slično, troškovi reprezentacije, troškovi izazvani terenskim radom i slično. Plaćanje djelatnika koji nisu bili prijavljeni u trgovačkom društvu Geo-kop d.o.o. trebalo je riješiti kroz ugovor o djelu, no ne zna da li je tako učinjeno, iako mu je iz prakse poznato da su se radi potrebe posla često na terenu uzimali i stimulirali djelatnici plaćanjem mimo ugovorene obaveze. Nije mu poznato zašto nije realizirana kupovina nekretnine gdje je bilo sjedište tvrtke Geo-kop d.o.o., ali zna da se ukazao posao u [adresa] i da je posao u [adresa] otkazan, a u međuvremenu je došlo do inspekcijskog nadzora. Porezna olakšica korištena je tijekom 2008. godine i to jednu godinu, a nakon inspekcijskog nadzora u Geo-kop su utvrđeni iznosi koje je bilo teško podmiriti, a odluka o davanju pozajmica obrtu S je bila okrivljenikova. Savjetovao je okrivljenog da kroz ugovorne obveze, odnosno papirnato riješi odnos između obrta [obrt] i tvrtke Geo-kop d.o.o. vezano za korištenje strojeva, no to je učinjeno tek po inspekcijskom nadzoru. Nije mu poznato da je Geo-kop d.o.o. imalo neki veći posao u [adresa], niti da li su njegovi djelatnici faktično i stanovali na adresi prebivališta. Za dobivanje porezne povlastice na osnovi registriranja tvrtke u gradu [adresa] trebalo je krajem godine po izradi završnog računa uputiti zahtjev prema ministarstvu na način da se trebalo dokazati da tvrtka ima više od pet zaposlenih i da je više od pola njih s područja grada [adresa], nakon čega se dobivalo rješenje.
13. Saslušan kao svjedok AŠ iskazao je da je na njegovu inicijativu i ponudu okrivljenik CŠ došao u [adresa], jer su zajedno s njegovim ocem TŠ razgovarali o tome kako bi u budućnosti mogli ostvariti zajedničku suradnju, te je u sklopu toga okrivljenom ustupio bez naplate poslovni prostor u [adresa], kako bi mogao prijaviti sjedište tvrtke Geo-kop d.o.o. O najmu nisu sklapali nikakav ugovor, već samo ugovor o zajedničkoj suradnji i nema saznanja da li je tvrtka Geo-kop d.o.o. imala tijekom prijavljenog sjedišta poslove u [adresa], a na navedenoj nekretnini je viđao ponekad 2 ili 3 radnika da dolaze, a nekretnina je sa ulične strane imala uređen poslovni prostor od 100 m2, a u dvorišnom dijelu prostor osposobljen za stanovanje, a kada je njegova supruga taj prostor iznajmila, prenijeli su okrivljenom da je potrebno da odjavi svoju tvrtku sa te adrese. Bilo je riječi da Geo- kop d.o.o. kupi navedenu nekretninu, no do toga ipak nije došlo, a tvrtka Geo-kop mu nije ništa plaćala za najam, niti su radnici plaćali najam. Od 1992. godine živio je u Osijeku gdje mu je SŠ puno pomogao. 1998. došao je u [adresa] i započeo poslovanje s jednim dućanom, a sa TŠ ostao je u kontaktu i prilikom jednog razgovora rekao je da u [adresa] u vlasništvu ima jednu kuću za koju se zainteresirao SŠ kako bi započeo poslovanje u [adresa], a njemu je zapravo i želja bila da što veći broj ljudi dođe u [adresa] i nešto radi. Smatra da bi SŠ budući je isti imao strojeve mogao uspješno poslovati u [adresa], a i on je mislio proširiti poslovanje, budući se bavi hotelijerstvom, i na neke druge poslove. Radnici koji su koristili taj prostor u [adresa], u njegovoj kući, koristili su dvije do tri prostorije, budući je jedan dio kuće bio porušen, a iza kuće je bilo skladište.
14. Saslušan kao svjedok SŠ iskazao je da mu nije točno poznato vrijeme kada je došlo do izdvajanja građevinskih poslova iz obrta [obrt], ali zna da je to bilo prije nego što je njihov knjigovođa HŠ prešao u [adresa], a to je bilo 2007. godine, a sektor građevinskih poslova prešao je u tvrtku Geo-kop d.o.o., čiji je vlasnik i direktor bio njegov sin okrivljeni ŠŠ, a istodobno je bio i vlasnik obrta [obrt]. Nakon što ih je knjigovođa upoznao sa zakonskim mogućnostima da prebace sjedište tvrtke u [adresa] razmišljali su o kupovini nekretnine, ali su iste bile neprikladne ili preskupe, tako da je preko poznanstva sa AŠ od istoga bez naplate ishodio nekretninu u kojoj je bilo smješteno sjedište tvrtke, a ista baš nije bila pogodna za građevinsku tvrtku, jer je preuska i u centru, tako da je ona bila samo privremeno rješenje, ali nakon što je sjedište tvrtke prebačeno u [adresa] ukazao se unosan posao u [adresa] na rušenju stare ciglane i izgradnje trgovačkog centra. Što se tiče pozajmica između Geo-kopa d.o.o. i obrta [obrt] radilo se o tome da obrt [obrt] nije mogao servisirati svoje obveze prema kreditima jer su strojevi kupljeni na ime tog obrta, ali ne zna koliko je pozajmica ukupno otišlo prema obrtu [obrt], a to je moralo biti učinjeno, jer se obveze moraju plaćati, a radilo se o istom vlasniku, njegovom sinu i na kraju su te pozajmice otpisane, jer obrt [obrt] nije imao dovoljno novca da ih vrati, jer je u vlasništvu imao samo jedan restoran. Misli da su radnici dolazili u [adresa] i zna da je tvrtka bila angažirana na sanaciji nekog smetlišta u okolici [adresa] i na pripremnim radovima za kanal Dunav-Sava. Poznato mu je da je u prostor sjedišta u [adresa] donošeno nešto opreme, fax, stol i kancelarijska oprema, te da je najveći dio poslova u [adresa] obavljao okrivljeni, ali ne zna da li je u [adresa] i stanovao. Za pozajmice se računalo da će ih obrt [obrt] moći kasnije vratiti, no isti je došao u poteškoće jer je posla bilo sve manje i ne zna zašto su pozajmice otpisane, no nije se moglo ništa drugo učiniti. Izjavio je da je na rušenju ciglane u [adresa] bilo oko 30 radnika fizikalaca, koji su bili plaćeni za svoj posao na ruke, a dobar dio novca je otišao i na reprezentaciju, a početak poslova na rušenju ciglane bio je negdje 2007. godine, a najveći dio poslova je bio 2008. i 2009. godine. 1978 vratio se sa privremenog rada iz Njemačke. Uvezao je bager i bavio se građevinskim poslovima sve do početka rata, kada se priključio hrvatskoj vojsci, a tvrtka je i dalje egzistirala, plaćao je sve obveze te odlučio da tvrtku preuzme njegov sin, odnosno okrivljeni, što je on i učinio, ali većinu odluka donosio je on i u poslovanju tvrtke koristio kontakte koje je ranije uspostavio. Pojašnjava da nije riječ o tvrtki već o obrtu „ [obrt]“ iz kojeg je i proizašla tvrtka „Geo-kop“ d.o.o. Obrt „ [obrt]“ bavio se ugostiteljstvom, poljoprivredom i niskogradnjom, uzgojem jelenske divljači u sklopu obrta bio je i restoran, obrt je imao bager, kamione. Osnovana je tvrtka „Geo-kop“ d.o.o., a osnivanje je pratio obrt „ [obrt]“, kasnije je „Geo – kop“ servisirao „ [obrt]“, budući je došla kriza u ugostiteljstvu i „ [obrt]“ više nije imao potrebnih sredstava dok je na računu „Geo – kop“ bilo novca tako da je tada „Geo –kop“ pomagao „ [obrt]“. Tvrtku „Geo – kop“ i obrt „ [obrt]“ držao je kao jednu tvrtku i kada je osnovan „Geo – kop“ dio radnika je iz „ [obrt]“ prešao u „Geo – kop“. Plaće zaposlenicima u početku je isplaćivao „ [obrt]“, a kada to više nije mogao plaće je isplaćivao „Geo – kop“, tako da je „Geo – kop“ plaćao konobare i kuhare koji su radili u „Jelenu“, kao i sve ostalo što je bilo potrebno u poslovanju. Strojeve potrebne za poslovanje „Geo – kopa“ kupio je „ S“ odnosno uzeti su na leasing, a leasing je u obvezi bio plaćati „ S“. Kada „ S“ to više nije mogao, dobivao je pozajmice iz „Geo – kopa“ kako bi se otplaćivale rate. Pozajmice koje je „Geo – kop“ dao „ [obrt]“ nisu vraćene, budući ih „ [obrt]“ nije mogao vratiti, odnosno s vremenom je poslovanje „ [obrt]“ bilo sve lošije, a „Geo – kop“ je održavao cijeli pogon. Plaće zaposlenicima isplaćivane su dijelom preko računa, a dijelom „na crno“, jedan dobar strojar nije htio raditi za manje od 1000 eura, a plaća mu je bila 4.000,00 kuna, dok je 4.000,00 kuna dobivao na ruke, na isti način plaćeni su i svi ostali zaposlenici. U jednom trenutku tvrtka je imala 30 radnika kada je dobila posao rušenja ciglane. Kada je obim posla bio veći kao u slučaju rušenja ciglane zaposlio je sezonce koji su bili plaćeni „na crno“. Restoran je davao besplatnu hranu radnicima, a na mjestu srušene ciglane u [adresa] sagrađen je Interspar. Menađment Interspara kada bi dolazio održavati sastanke besplatno se hranio u restoranu „ [obrt]“. „Geo – kop“ je između ostaloga imao jedan posao u Boboti i kada je u [adresa] dolazio radi tog posla razgovarao je sa PŠ te je smatrao da bi bilo dobro da zbog poreznih olakšica sjedište tvrtke se premjesti u [adresa], odnosno na to su ga nagovarali AŠ i knjigovođa „Geo – kopa“ HŠ, te je od AŠ dobio poslovni prostor koji je on namjeravao i kupiti ali u međuvremenu je došao taj posao sa ciglanom na koji se tvrtka usmjerila. Zaposlenici „Geo – kopa“, strojari i vozači pa i on sam prijavili su prebivalište u [adresa] gdje su i boravili jer je iza poslovnog prostora bio i smještaj. Spomenuti zaposlenici nisu ostali u [adresa] budući je „Geo – kop“ dobio dobar posao rušenja ciglane o čemu je već govorio. Tvrtka „Geo – kop“ kao i obrt „ [obrt]“ došli su u probleme 2008. Godine kada je nastupila kriza, primjerice zemljište koje se tada moglo prodati za 80 – 90 eura prodavalo se po 8 eura i to se više nije moglo pratiti. Tvrtka „Geo – kop“ je zbog toga i otišla u stečaj, uključujući i obrt „ [obrt]“. Odluke vezane uz poslovanje „Geo – kopa“ i obrta „ [obrt]“ 99% je donosio on, dok je okrivljeni budući je njegov sin njega slušao. „ [obrt]“ je financirao kupnju strojeva za „Geo – kop“ jer „Geo
– kop“ kao novoosnovana tvrtka nije mogao dobiti strojeve na leasing dok je „ [obrt]“ to mogao. Kasnije je „Geo – kop“ počeo dobivati poslove i ostvarivao je veće prihode nego „Jelen“. Tvrtka „Geo – kop“ je osnovana prije otprilike 14 godina, moguće da je to bilo 2008. godine, iako misli da je to bilo i ranije. Formalno je optuženik bio direktor i vlasnik „Geo – kopa“. O poslovanju su razgovarali ali je svjedok donosio odluke, odnosno bilo je kako on kaže, a u stvarnosti optuženik je vozio kamione, odnosno radio kao vozač, budući je po struci vozač i strojar. Kada bi se pojavio problem u poslovanju optuženik bi svjedoku iznio problem, a on je onda nalazio način kako da se problem riješi u dogovoru sa knjigovođom HŠ tako da je svjedok donio odluku da se „ Č“ daju pozajmice i te pozajmice otpišu. Pojašnjava da su se pozajmice otpisale jer su se morale otpisati, odnosno nije ih bilo moguće vratiti. Od 1975. godine on je privatnik. Tvrtku Geo-kop 90% on je vodio, dogovarao poslove i u skladu s tim podizao novce, a to je bilo 80.000,00 do 100.000,00 kuna mjesečno. Sve do unazad pet godina kada se razbolio pa više nije u toj mjeri vodio poslovanje tvrtke koje su bile u vlasništvu familije. Njegov sin sada optuženik je također radio u tvrtki ali je on zapravo vodio sve poslovanje tvrtke. Novcem tvrtke isplaćivane su plaće radnicima „na crno“, u nadnicama su imali urednu plaću što znači sukladno zakonu „na papire“, a razlika je isplaćivana na ruke. Radili su poslove i u [adresa] koliko se sjeća riječ je o sanaciji smetlišta, a u to vrijeme sklopili su veliki posao u [adresa] pa su otišli tamo raditi. Taj posao u [adresa] bio je izgradnja velikog trgovačkog centra Interšpar, a da bi se isti izgradio bilo je potrebno srušiti staru ciglanu koja se nalazila na tom mjestu. Prilikom izgradnje trgovačkog centra Interšpar svi koji su bili angažirani u tom poslu, radnici, inžinjeri i svi ostali jeli su i pili na račun tvrtke [obrt]. Prije nešto više od pet godina obolio je od tumora debelog crijeva. Ne može se sjetiti čiji je potpis u banci bio deponiran, odnosno koja osoba je bila ovlaštena podizati novce sa računa, 90% da je bio on, optuženik i njegova kći. 2008. godine Geo-kop je dobro poslovao, mjesečno je na računu imao barem 700.000,00 do 800.000,00 kuna, ako ne i više iz razloga što su imali velike poslove.
15. Saslušan kao svjedok MŠ iskazao je da poznaje okrivljenika i njegovog oca SŠ, a svjedokov otac po struci je strojobravar, radio je poslove za SŠ na ciglani, ti poslovi su trajali godinu dana, ali sa prekidom, primjerice njegov otac je jedan mjesec radio pa drugi nije, plaću je dobivao „na ruke“, to mu je otac pričao jer od tog novca njemu je kupio kuhinju. Ne zna koju ulogu je okrivljenik imao u tvrtki Geo-kop, tako da sve donedavno nije znao da je bio direktor. 2007. ili 2008. godine njegov otac mu je financijski pomogao jer se našao u nekim problemima pa se tako sjeća i tih poslova koje je njegov otac obavljao za tvrtku Geo-kop i koliko je njemu poznato njegov otac je komunicirao samo sa SŠ.
16. Saslušan kao svjedok ĐŠ iskazao je da okrivljenika slabo poznaje, ali dobro poznaje njegovog oca SŠ sa čijom tvrtkom je njegova tvrtka surađivala u vremenskom periodu od 2006. do 2009. godine u vrijeme gradnje trgovačkog centra Super Nova u [adresa], Slavkova tvrtka radila je na tim zemljanim poslovima vezanih za izgradnju spomenutog trgovačkog centra gdje je bilo angažirano jako puno radnika, među njima brojni su bili oni zaduženi za fizičke poslove koji su plaćeni „na ruke“ svakodnevno po završetku posla, a plaćao ih je SŠ. U vrijeme gradnje spomenutog trgovačkog centra počev od investitora i svih koji su na neki način bili angažirani oko izgradnje trgovačkog centra, hranili su se u restoranu [obrt], oni su jeli, otišli iz restorana, a sve je rješavao SŠ. Unatoč proteku vremena dobro se sjeća svega onoga što je naveo u svom iskazu iz razloga što su u spomenutom trgovačkom centru bio angažiran arheolog zbog toga što je bilo arheološko nalazište, međutim radnike je bilo potrebno naći i to je bio posao SŠ, a njegov posao, odnosno njegove tvrtke je da nadzire rad.
17. Saslušan kao svjedok LŠ iskazao je da poznaje okrivljenika i njegovog oca SŠ, često su poslovno surađivali, a kada se rušila ciglana u [adresa] on bi dovozio radnike koji su bili H kojih je bilo svakodnevno 4
– 5, a kada su se rušile nadstrešnice i do 15. Budući ih je vozio do ciglane i odvozio natrag vidio je da im je tvrtka Geo-kop isplaćivala plaće, to je bilo na ruke, u kešu, jednom dnevno a nekima jednom tjedno. Novac za spomenute isplate davao je uglavnom SŠ.
18. Iz zapisnika o obavljenom financijskom nadzoru zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna prijava i uplata kod proračunskog obveznika Geo-kop d.o.o. sa nalazom Financijske policije, Postaje Osijek, Klasa: UP/I-470-05/09-10/02, Ur.broj:
513-19-05-01-10-08 od 15. veljače 2010. (list 15-56) i poreznog rješenja Financijske policije, Postaje Osijek, Klasa: UP/I-470-05/09-10/02, Ur.broj: 513-19-05-01-10-11 od 15. ožujka 2010. (list 57-69), između ostalog, proizlazi da je Geo-kop d.o.o. kao proračunski obveznik tijekom 2007. godine dao pozajmice obrtu [obrt] u vlasništvu CŠ, a da je uvidom u predočene ugovore o kratkoročnim pozajmicama utvrđeno da za dane pozajmice nisu obračunavane kamate, niti porez na dodanu vrijednost, a uvidom u bruto bilancu utvrđeno je da je na kontu 2250 – obaveza za nefakturiranu robu za dana 01. siječnja 2008. evidentiran potražni saldo u iznosu od 1.095.574,95 kuna, koji iznos je odlukom o proknjiženju obveza od 02. siječnja 2008. proračunski obveznik temeljnicom broj 211 prenio na potražnu stranu konta 2560 – obaveza sa osnova zajma – CŠ, na koji način je stvorio obvezu prema CŠ u narečenom iznosu. U tijeku nadzora predočena je navedena odluka u kojoj se navodi da se obveze na kontu 2250 odnose na isplate za dovoz zemlje za zatrpavanje plaćene u gotovini tijekom 2006. godine od strane CŠ. Uvidom u konto 2560 je utvrđeno da je CŠ tijekom 2008. godine podigao gotovine u ukupnom iznosu od 1.095.574,95 kuna, što je knjiženo na dugovnoj strani navedenog konta i postupajući na taj način proračunski obveznik je zatvorio svoju obvezu na ime „pozajmice“, koju je CŠ dao poduzeću Geo-kop d.o.o., a financijskim nadzorom je utvrđeno da CŠ nije nikada dao pozajmicu poduzeću Geo-kop d.o.o. Također je utvrđeno da je Geo-kop d.o.o. [adresa] na kontu 1652 – akontacija za plaćanje i nabavu gotovinom evidentirano podizanje gotovine za plaćanje materijalnih troškova, a financijskim nadzorom je utvrđeno da proračunski obveznik podignutom gotovinom nije plaćao materijalne troškove, da ne posjeduje račune za nabavu robe i usluga, slijedom čega se ukupno podignuti iznos gotovine u iznosu od 1.095.574,95 kuna smatra pozajmicom koju je trgovačko društvo Geo-kop d.o.o. [adresa] dalo CŠ. Nadalje, proizlazi da je Geo-kop d.o.o. iskazao porezno oslobođenje u iznosu od 196.148,95 kuna na ime poreznog oslobođenja za područje grada [adresa], te je predočio potvrdu od nadležnog ministarstva kojim ostvaruje pravo na poreznu olakšicu u narečenom iznosu. Slijedom navedenog ovlaštene djelatnice su 10. studenog 2009. obavile očevid na registriranoj adresi trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. i utvrdile da se na adresi [adresa] u [adresa] nalaze dva poslovna prostora i to u jednom trgovina obućom, a drugi je prazan i zaključan, na čijim vratima je istaknuta tvrtka Eko-Mix d.o.o., a također je utvrđeno da na navedenoj adresi nije istaknuta tvrtka društva Geo-kop d.o.o., na istoj nisu zatečeni prijavljeni djelatnici društva, niti sredstva i oprema za rad, koji bi upućivali na obavljanje bilo kakve djelatnosti narečenog trgovačkog društva. Obzirom da je postojala osnovana sumnja da su društvo Geo-kop i njegovi djelatnici lažno prijavljeni na spomenutoj adresi, nastavljene su daljnje provjere na terenu, te je utvrđeno da na navedenoj adresi nema niti stambenog prostora za stanovanje, a čl. 38. st. 4. OPZ-a određeno je da uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onom mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu ili na tom području ne boravi samo privremeno, odnosno uobičajeni boravak u smislu ovog Zakona se smatra stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine. Daljnjim financijskim nadzorom je utvrđeno da društvo Geo-kop d.o.o. ne posjeduje ulazne račune za režijske troškove, koji bi upućivali da isti koristi sjedište ili poslovnicu na navedenoj adresi u [adresa]. Financijskim nadzorom također je utvrđeno da je proračunski obveznik knjižio otpis potraživanja kao trošak po pozajmici danoj obrtu [obrt], vlasništvo CŠ temeljnicom broj 238 od 31. prosinca 2008. u iznosu od 1.764.042,80 kuna, s obrazloženjem da je zbog poremećaja u poslovanju i nemogućnosti povrata isplaćenih pozajmica otpisuje potraživanje od obrta [obrt], vlasništvo CŠ.
19. Iz Ugovora o kratkoročnim pozajmicama (list 117-153) proizlazi da je sa ukupno 37 ugovora o kratkoročnoj pozajmici u vremenskom periodu od 01. siječnja do 31. prosinca 2008. Geo-kop d.o.o. [adresa], kao zajmodavac, obrtu [obrt], kao zajmoprimcu daje beskamatnih kratkoročnih pozajmica u ukupnom iznosu od 1.620.481,50 kuna.
20. Iz analitičke kartice konta broj 1530 trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa] (list 168) proizlazi da je narečeno društvo I-okrivljeniku CŠ uplatilo pozajmicu na račun obrta [obrt] u ukupnom iznosu od 1.800.626,59 kuna, a iznos salda pozajmice na istom kontu od 180.145,09 kuna je bio prije 01. siječnja 2008., od kojeg ukupnog iznosa je vraćeno 36.583,79 kuna, tako da je na potražnoj strani konta ostao iznos od 1.764.042,80 kuna.
21. Iz odluke o otpisu potraživanja Geo-kop d.o.o. [adresa] od 31. prosinca 2008. (list 116) proizlazi da narečeno društvo otpisuje potraživanje od obrta [obrt], vlasništvo CŠ s konta broj 1530, u ukupnom iznosu od 1.764.042,80 kuna.
22. Iz analitike konta glavne knjige 2560 trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa]
– obveza sa osnova zajma (list 71-74, 158-161) proizlazi da je CŠ tijekom 2008. godine podigao gotovine sa računa trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa] u ukupnom iznosu od 1.095.574,95 kuna.
23. Iz temeljnice broj 00211 Geo-kopa d.o.o. [adresa] (list 167) proizlazi da je obveza sa konta 2250 prenijeta na konto 2560 u iznosu od 1.095.574,95 kuna, a iz analitike konta 2560 je razvidno da je navedeni iznos prenijet na potražnu stranu konta, na koji način je stvorena obveza prema CŠ u narečenom iznosu.
24. Iz prijave poreza na dobit trgovačkog društva Geo-kop d.o.o. [adresa] sa privicima (list 76-81) proizlazi da je narečeno trgovačko društvo prijavilo poreznu olakšicu u iznosu od 196.148,95 kuna.
25. Iz potvrda o podnijetim zahtjevima za osobnu iskaznicu, te iz izlistanja iz informacijskog sustava Porezne uprave (list 82-86, 87-92) proizlazi da su CŠ, KŠ, VŠ, ZŠ, UŠ i DŠ podnijeli zahtjev za izdavanje osobne iskaznice dana 25. listopada 2007. i svi na adresi [adresa], kao i da su isti i prijavili kao porezni obveznici prebivalište na narečenoj adresi.
26. Iz potvrde Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Klasa: 410-01/09-01-707, Ur.broj: 538-06-02-09-4 od 30. lipnja 2009. (list 229) proizlazi da obveznik poreza na dobit Geo-kop d.o.o. za 2008. godinu ostvaruje pravo na poreznu olakšicu u iznosu od 196.148,95 kuna po čl. 30. b. Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara i čl. 5. Pravilnika o načinu ostvarivanja porezne olakšice obveznika poreza na dobit na području grada Vukovara.
27. Iz povijesnog izvatka iz sudskog registra za Geo-kop d.o.o. [adresa] (list 191-193) proizlazi da je društvo Geo-kop d.o.o. upisano u sudski registar kod Trgovačkog suda u Slavonskom Brodu dana 01. kolovoza 2006. temeljem rješenja broj Tt-06/569-2 sa sjedištem u [adresa], da je jedini osnivač i član uprave CŠ, a rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj Tt-07/1329-6 od 04. listopada 2007. izvršena je promjena sjedišta trgovačkog društva, te promjena adresa prebivališta i boravišta jedinog člana uprave u [adresa].
28. Iz izvatka iz obrtnog registra (list 115) proizlazi da je vlasnik obrta [obrt] CŠ.
29. Iz nalaza i mišljenja računovodstveno-financijskog vještačenja vještaka Antuna Zovkića od 28. siječnja 2014. (list 240-243) proizlazi da je II-okrivljeno trgovačko društvo Geo-kop d.o.o. [adresa] I-okrivljeniku CŠ uplatio pozajmicu u iznosu od 1.800.626,59 kuna na žiro-račun obrta [obrt] broj 2484008-1101364054 na način da je pozajmica isknjižena kao povraćena, a iznos salda pozajmice od 180.062,65 kuna je bio prije 01. siječnja 2008. Također proizlazi da je trgovačko društvo Geo-kop d.o.o. stvorilo obvezu prema CŠ knjiženu preko konta 2560 u iznosu od 1.095.574,95 kuna, kao dobavljača za što nema valjane knjigovodstvene isprave, a ovo potraživanje je omogućilo I-okrivljeniku CŠ da preko bankomata podiže gotovinu i naplati svoje potraživanje, iako nema dokaza o nastanku dužničko-vjerovničkog odnosa osim provedenih knjiženja.
30. Iz nalaza i mišljenja financijsko knjigovodstvenog vještaka Daria Dumančića proizlazi da je trgovačko društvo Geo-kop d.o.o. za 2008. godinu na temelju ugovora o kratkoročnim pozajmnicama evidentirano davanje pozajmnica obrtu [obrt] u vlasništvu okrivljenoga RŠ u ukupnom iznosu od 1.800.626,59 kuna od čega je iznos od 180.145,09 kuna prijenos iz 2007. godine. Od navedenog iznosa izvršen je povrat od 36.583,79 kuna te ostalo potraživanje u iznosu od 1.764.042,80 kuna. Naprijed navedene pozajmnice izvršene su prijenosom novčanih sredstava sa računa TD Geo-kop d.o.o. na račun [obrt]. Po primitku naprijed navedene pozajmnice obrt [obrt] iste je utrošio za podmirenje naknade za vođenje platnog prometa, podmirenje temeljem ugovora o leasingu, podmirenje obveza nastalih pri obračunu plaće, isplatu neto plaće, podmirenje obveza prema državnom proračunu, podmirenje obveza za glavnicu i kamate temeljem ugovora prema PBZ, te podmirenje obveza prema dobavljačima, sve ukupno 1.764.035,46 kuna. Sa računa TD Geo-kop tijekom 2008. godine podignuto je gotovine u iznosu od 1.095.574,95 kuna. Ova sredstva podignuta su od strane okrivljenog u iznosu od 366.192,08 kuna, Perković Irene 70.534,06 kuna, i Slavka Bilandžije 658.848,81 kunu. Ova sredstva utrošena su za plaćanje cestarine, hotela, goriva, Croatia Airlines, Mio-agro stroja, plaćanje goriva, plaćanje Grafika d.o.o. i TC Oktan d.o.o. i to ukupno 16.147,21 kunu, dok za ostatak sredstava nije bilo moguće utvrditi na što su utrošene. U usmenoj dopuni na raspravi dana 3. ožujka 2022. vještak je iskazao da zašto je sve to navedeno knjiženo na ime okrivljenoga ne zna i da nije pronašao ni jedan knjigovodstveni dokument kojim bi ovakvo knjiženje bilo opravdano, odnosno ne može pojasniti zašto u knjigovodstvu knjiženja nisu razdvojena. Iz pisane dopune predmetnog vještačenja od 19. kolovoza 2022. proizlazi da je na poslovanje td Geo-kop d.o.o. utrošen iznos od 16.177,15 kuna dok za iznos od 1.079.397,80 kuna ne postoje materijalni dokazi koji opravdavaju navedeni trošak. Za novčana sredstva u iznosu od 1.764.035,46 kuna, a koja sredstva je od primljenih novčanih pozajmnica utrošio obrt [obrt] ne može se utvrditi da su povezana s poslovanjem TD Geo-kop d.o.o. Od iznosa od 1.764.035,46 kuna ukoliko su kamioni uzeti na leasing preko [obrt] [obrt] troškove bagera i kamiona odnose se na iznos od 1.141.711,07 kuna. Ostatak iznosa od 622.324,39 kuna ne može se povezati s poslovanjem td Geo-kop d.o.o.
Vezano za kazneno djelo iz točke 1. izreke presude
31. Na osnovu ovako provedenog dokaznog postupka nesporno je utvrđeno da je okrivljeni CŠ u inkriminiranom razdoblju bio direktor TD Geo kop d.o.o. [adresa]. Nadalje je nesporno da je sa žiro računa društva podignut iznos od 366.192,08 kuna i to od strane ČŠ iznos od 70.534,06 kuna od strane SŠ iznos od 658.848,81 kunu. Nadalje je nesporno da je sačinjeno više ugovora o kratkoročnim pozajmicama kojima Geo kop d.o.o. [adresa] daje obrtu [obrt] koje je također vlasništvo okrivljenog beskamatne kratkoročne pozajmice različitog iznosa novca bez ugovaranja i preuzimanja sredstava osiguranja povrata pozajmica. Nesporno je da je sačinjeno 37 ugovora o kratkoročnim pozajmicama, temeljem kojih je Geo kop obrtu [obrt] uplatio ukupno 1.620.481,50 kuna, te da je od ovog iznosa vraćeno 36.583,79 kuna. Nadalje nesporno je (sporno je) da je dana 31. prosinca 2008. okrivljeni donio odluku o otpisu potraživanja od navedenog obrta u iznosu od 1.764.035,46 kuna od kojih se iznos od 1.141.711.07 kuna odnosi na bagere i kamione uzete na leasing preko navedenog obrta.
32. Sporno je, da li je okrivljeni stoga, budući je bio obvezan voditi poslove društva s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika, suprotno tome, a u cilju da sebi pribavi znatnu nepripadnu imovinsku korist, znao da obrt [obrt] nije bio u mogućnosti vraćati pozajmice, odnosno, da li je otpisao potraživanje od predmetnog obrta bez opravdanog poslovnog razloga te da li je na taj način sebi i svom obrtu pribavio u izreci presude navedenu nepripadnu imovinsku korist, a istovremeno oštetio Geo kop d.o.o. [adresa] za taj iznos.
33. Obrana okrivljenika koji negira počinjenje terećenog kaznenog djela i u kojoj navodi da je otpisao dug obrtu [obrt] na preporuku knjigovođe HŠ te da su pozajmice išle ciljano za vraćanje kredita i za plaće radnika jer tvrtka Geo kop nije mogla ishoditi kredit budući je bila mlada tvrtka, te da je novac koji je podigao sa računa Geo kop d.o.o. , a radi se o iznosu od preko milijun kuna koristio isključivo za poslovanje te tvrtke odnosno za plaćanje sezonskih radnika koji su radili na crno na rušenju ciglane i na izgradnji tržnog centra u [adresa] na plaćanje cestarine i sl. te da ništa od tog novca nije uzeo za sebe, sud smatra neistinitom i usmjerenom na izbjegavanje kazneno pravne odgovornosti, budući je ista suprotna dokazima kojima je sud poklonio vjeru, te koje smatra logičnim, uvjerljivim i međusobno u bitnome podudarnim.
34. Predmetno kazneno djelo čini onaj tko u gospodarskom poslovanju povrijedi dužnost zaštite tuđih imovinskih interesa, a koja zaštita se temelji na zakonu, odluci upravne ili sudbene vlasti, pravnom poslu ili odnosu povjerenja i tako pribavi sebi ili drugoj osobi protupravnu imovinsku korist, te tako onome o čijim se imovinskim interesima dužan brinuti prouzroči štetu, odnosno, u konkretnom slučaju, znatnu štetu.
35. Iz iskaza svjedokinje ČŠ proizlazi da su predmetni strojevi za građevinarstvo kupljeni na kredi i leasing od strane obrta [obrt] te da su bili iznajmljeni TD Geo Kop, te da su pozajmice od strane TD Geo kop davane obrtu [obrt] za potrebe rata kredita i plaćanja leasinga za strojeve, ali i za plaćanje plaća radnicima, a nije joj poznato na što se trošio novac koji je podizala sa računa tvrtke Geo Kop i u koje svrhe je taj novac utrošen, a zna da je podigla negdje oko 60.000,00 do 80.000,0 kuna. Ovakav njezin iskaz potvrđuje i nalaz i mišljenje vještaka financijsko knjigovodstvene struke, koji je utvrdio da je ista podigla ukupan iznos sa računa Geo Kop od 70.534,06 kuna, a iz njezinog iskaza je utvrđeno da je ovaj novac predala ili okrivljenom ili ocu.
36. Također što se tiče iznosa od 658.848,81 kunu kako proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka, ovaj iznos je podigao otac okrivljenog SŠ, koji ne spori da je novac trošen na reprezentaciju, plaćanje oko 30 radnika fizikalaca na ruke, a također iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko knjigovodstvene struke proizlazi da je i sam okrivljeni podigao iznos od 366.192,08 kuna, te da je za potrebe poslovanja TD Geo Kop utrošen iznos od samo 16.177,15 kuna, odnosno, da za iznos od 1.079.397,80 kuna ne postoje materijalni dokazi koji opravdavaju navedeni trošak. Također iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko knjigovodstvene struke Daria Dumančića proizlazi da je upravo iznos od 622.324,39 kuna, iznos koji je okrivljeni otpisao bez opravdanog poslovnog razloga, odnosno ovaj iznos ne može se nikako povezati s poslovanjem TD Geo Kop d.o.o.
37. Nalazu i mišljenju vještaka sud je u cijelosti poklonio vjeru, budući je dijelom potkrijepljen i iskazima navedenih svjedoka, a nalaz i mišljenje dano je sukladno pravilima struke od nepristrane osobe.
38. Stoga sud nije prihvatio kao istinite iskaze svjedoka ČŠ i SŠ, brata i oca okrivljenog, koji su iskazali da su sva sredstva koja su podignuta sa žiro računa društva Geo Kop d.o.o. utrošena u poslovne svrhe, budući se radilo o tvrtki Geo Kop d.o.o. i obrtu [obrt], za koje oni smatraju da je to jedna tvrtka, i da je tako trebalo poslovati.
39. Što se tiče pozajmica, odnosno, Ugovora o kratkoročnim pozajmicama, kojima je tvrtka Geo Kop Vukovar dala obrtu [obrt] iz [adresa] beskamatne kratkoročne pozajmice nesporno je da nije bilo nikakvih ugovorenih sredstava osiguranja pozajmica, a iz iskaza saslušanih svjedoka SŠ proizlazi da obrt [obrt] nije mogao servisirati svoje obveze prema kreditima, što niti sam okrivljeni ne spori u svojoj obrani, a po mišljenju suda okrivljeni kao vlasnik obrta je to u vrijeme sklapanja Ugovora o pozajmicama, znao i morao znati, jer mu je bila nedvojbeno poznata financijska situacija obrta [obrt], a također na te ugovorene pozajmice nisu obračunavane niti kamate, niti porez na dodanu vrijednost, kako proizlazi iz zapisnika o obavljenom financijskom nadzoru zakonitosti, pravilnosti i pravodobnosti obračuna prijava i uplata kod proračunskog obveznika Geo Kop d.o.o., a koji sud kao materijalni dokaz cijeni kao istinit i relevantan. Također uvidom u naprijed navedeni zapisnik je utvrđeno da okrivljeni nije nikada dao pozajmicu poduzeću Geo Kop d.o.o., te također je utvrđeno da podignutom gotovinom nisu plaćeni materijalni troškovi, ne postoje računi za nabavu robe i usluga, slijedom čega je ukupno iznos gotovine od 1. 095.574,95 kuna, se smatra pozajmicom koje TD Geo Kop Vukovar dalo okrivljenom, odnosno, da je samo iznos od 16.177,15 kuna, kako je i naprijed navedeno, utrošen u poslovne svrhe.
40. Što se dakle tiče činjenice da je 37 ugovora o kratkoročnim pozajmicama sačinjeno na ukupan iznos od 1.620.481,50 kuna, odnosno, kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja vještaka financijsko knjigovodstvene struke evidentirano je davanje pozajmica tvrtki [obrt] u ukupnom iznosu od 1.800.626,59 kuna, od čega je iznos od 180.145,09 kuna prijenos iz 2007 godine (dakle, razlika kada se ovaj iznos odbije od 1.800.626,59 kuna od iznosa 180.145,09 kuna) je upravo iznos od 1.620.481,50 kuna, te je i u tom dijelu sud u cijelosti povjerovao nalazu i mišljenju vještaka, iako iz obrane okrivljenika te iskaza svjedoka ČŠ i SŠ također nesporno proizlazi da su ovi ugovori o pozajmicama sačinjeni, a što potvrđuju i materijalni dokazi i to: Ugovor o kratkoročnim pozajmicama, te analitička kartica konta broj: 1530 TD Geo Kop d.o.o.
41. Vezano za dio obrane okrivljenika u kojoj navodi da je bio prisiljen poslovanje obrta [obrt] pomoći pozajmicama te da zbog sentimentalnih razloga nije htio zatvoriti obrt sud također ne prihvaća kao istinitu jer je okrivljenom kao direktoru TD Geo Kop d.o.o. [adresa] te vlasniku obrta [obrt] bilo dobro poznato da se radio o dvije različite institucije odnosno da postoji razloka između obrta i Trgovačkog društva te da to nije mogao tretirati kao nešto jedinstveno jer je opće poznato a to je bilo poznato i okrivljenom, jer obrt nema temeljni kapital, a obrtnik odgovara svojom cjelokupnom imovinom, dok trgovačko društvo ima temeljni kapital a trgovačko društvo odgovara cjelokupnom imovinom društva. Stoga okrivljeni je bio svjestan da nije mogao bez preuzimanja sredstava osiguranja povrata pozajmica davati i sačinjavati Ugovore o kratkoročnim pozajmicama sa obrtom [obrt], jer je kao vlasnik obrta [obrt] bio svjestan i znao da obrt nije u mogućnosti vratiti te pozajmice, te također i nije mogao otpisati bez opravdanog poslovnog razloga dug na ime tih pozajmica.
42. Osim toga i knjigovođa TD Geo Kop d.o.o. HŠ upozoravao je okrivljenog na nepravilnosti vezano za otpisivanje pozajmnica obrtu [obrt] i predlagao da se strojevi prenesu u vlasništvo tvrtke ili da se eventualno napravi Ugovor o najmu, a okrivljeni je stalno govorio da će to učinit kasnije. Također iz njegovog iskaza je utvrđeno a vezano za podizanje novca sa računa tvrtke Geo Kop d.o.o. da su se novci podizali preko kartice, a da su se novci trošili na razne reprezentacije, plaćanje djelatnika koji nisu prijavljeni u društvu, iako je to trebalo riješiti kroz Ugovor o djelu, što sve očito nije spadalo u evidentirano i legalno poslovanje tvrtke. Također iz iskaza svjedoka SŠ proizlazi da je na rušenje Ciglane u [adresa] bilo oko 30 radnika fizikalaca koji su bili plaćeni na crno, odnosno na ruke, dok je dobar dio novca otišao i na reprezentaciju, što sve ukazuje da je ovako pribavljena znatna imovinska korist, odnosno prouzročena znatna šteta. Sve ovo također, u svezi poslovanja i načina poslovanja tvrtke Geo Kop d.o.o., potvrđuju svojim iskazima i svjedoci MŠ, ĐŠ i LŠ, čiji iskazi su također logični, uvjerljivi i međusobno u bitnome podudarni.
43. Slijedom navedenog okrivljeni je kao direktor TD Geo Kop d.o.o. [adresa] znao da ima obvezu i dužnost zaštiti imovinske interese utemeljene na zakonu TD Geo Kop d.o.o. [adresa], odnosno da se treba brinuti o imovinskim interesima tog društva, no unatoč toj činjenici okrivljeni je s namjerom prekršio odnosno povrijedio ovu dužnost, jer je očito znao da način na koji je postupao je protivan imovinskim interesima TD Geo Kop d.o.o., no unatoč toj činjenici je pribavio sebi znatnu imovinsku korist, odnosno prouzročio znatnu štetu, jer je navedeni iznos štete nedvojbeno znatna imovinska korist, te je svojim radnjama ostvario sva obilježja terećenog kaznenog djela, a nema okolnosti koje isključuju njegovu krivnju, odnosno protupravnost djela.
Vezano za kazneno djelo iz točke 2. izreke presude
44. Provedenim dokaznim postupkom nesporno je utvrđeno da je okrivljeni ishodio potvrdu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 30. lipnja 2009. kojom je ostvario pravo na poreznu olakšicu društva u iznosu od 196.148,95 kuna. Nadalje je nesporno da je u inkriminiranom razdoblju od 1. siječnja 2008. do 8. svibnja 2009. okrivljeni bio direktor TD Geo Kop d.o.o. [adresa].
45. Sporno je, da li je okrivljeni znao da to društvo nema pravo na porezno oslobođenje temeljem obavljanja djelatnosti na području garada [adresa], jer zaposlenici društva nemaju prebivalište niti boravak na području grada [adresa], odnosno, da li s namjerom uskratio sredstva Državnom proračunu RH, lažno prikazujući navedene podatke, čime je neosnovano obračunao porezno oslobođenje u navedenom iznosu, za koji je manje uplatio porez na dobit, oštetivši tako Državni proračun Republike Hrvatske za iznos od 196.148,95 kuna.
46. Obranu okrivljenika koji negira počinjenje terećenog kaznenog djela i u kojoj navodi da je TD Geo Kop d.o.o. ispunio sve uvjete za stjecanje prava na porezno oslobođenje, te da je on imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], te da je tu bilo prijavljeno i sjedište tvrtke Geo Kop, kao i da su radnici koji su bili iz [adresa] prijavili prebivalište u [adresa], sud smatra neistinitom i usmjerenom na izbjegavanje kazneno pravne odgovornosti, budući je ista suprotna dokazima kojima je sud poklonio vjeru, te koje smatra logičnim, uvjerljivim i međusobno u bitnome podudarnim.
47. Predmetno kazneno djelo čini onaj, tko s ciljem da on ili druga osoba, potpuno ili djelomično izbjegne plaćanje poreza ili carine, daje netočne ili nepotpune podatke o dohodcima, predmetima ili drugim činjenicama, koje su od utjecaja na utvrđivanje iznosa porezne ili carinske obveze, koji prelazi 2.654,46 eura.
48. Članak 30a. Zakona o dopuni Zakona o obnovi i razvoju grada Vukovara od 13. srpnja 2005. određuje da porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području grada [adresa] i zapošljavaju više od 5 zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište ili boravište na području grada [adresa], a smatra se da porezni obveznik iz stavka 1. ovog članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika s područja grada [adresa], ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravište na području grada [adresa] najmanje 9 mjeseci u poreznom razdoblju.
49. Iz iskaza saslušanih svjedoka KŠ, VŠ, UŠ, DŠ i ZŠ . čijim iskazima je sud poklonio vjeru, te koje smatra uvjerljivim i logičnim i međusobno u bitnome podudarnim, proizlazi da ti djelatnici koji su bili samo formalno prijavljeni u [adresa] suštinski nikada nisu boravili ili prebivali u [adresa], jer su svi formalno bili prijavljeni u [adresa] na jednoj adresi u Strossmayerovoj 17, gdje je su praktički postojale samo dvije spavaće sobe, kuhinja i WC a niti jedan nikada nije kontinuirano boravio i radio u [adresa] već su samo povremeno dolazili i bivali po nekoliko dana, a neki od njih nisu čak ni bili niti stanovali na toj adresi niti radili u [adresa], kao što je iskazao svjedok ZŠ, ili su prespavali samo maksimalno 15-tak puta, kao svjedok DŠ ili svjedok UŠ 7 do 8 puta. Također niti svjedok VŠ tu nije nikada prespavao, a svjedok KŠ je znao prespavati dan ili dva 15-tak puta.
50. Sve ovo ukazuje da je boravište ili prebivalište tih zaposlenika bilo fiktivno, te da je tvrtka, odnosno okrivljeni, i ishodila potvrdu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 30. lipnja 2009., upravo radi ostvarivanja prava na poreznu olakšicu društva, iako na to nije imala zakonsko pravo.
51. Stoga sud nije prihvatio kao istinit iskaz svjedoka NŠ da su radnici koristili taj prostor u [adresa], odnosno da su iz tvrtke Geo Kop d.o.o. zaista imali želju da uspješno posluju u [adresa], te da je i on mislio proširiti poslovanje, budući se bavi hotelijerstvom, i na neke druge poslove.
52. Također niti knjigovođi tvrtke Geo Kop d.o.o. HŠ nije bilo poznato da je tvrtka Geo Kop d.o.o. imala neki veći posao u [adresa] niti da li su njegovi djelatnici faktično i stanovali u [adresa], a što istome kao knjigovođi, da je tako zaista i bilo, bilo bi nedvojbeno poznato.
53. Čak niti otac okrivljenog SŠ, koji je u suštini bio upoznat u sva poslovanja tvrtke Geo Kop d.o.o. i obrta [obrt], iskazao je da sjedište tvrtke nije bilo baš pogodno za građevinsku tvrtku u [adresa], a niti on ne zna da bi i sam okrivljeni uopće i sam stanovao u [adresa].
54. Slijedom navedenog po mišljenju vijeća, okrivljeni je pribavio predmetnu potvrdu Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od 30. lipnja 2009., kojom je ostvario pravo na poreznu olakšicu društva, iako svjestan da društvo nije imalo pravo na ovakvu potvrdu, jer djelatnici nisu prebivali niti boravili na području grada [adresa], znajući i s namjerom da ostvari ovakvu poreznu olakšicu, odnosno da uskrati plaćanje poreza, iako je bio svjestan da na to nema pravo, jer ne ispunjava zakonske uvjete za to, no unatoč toj činjenici, zatražio je naprijed navedenu po tvrdu, te je tako s namjerom ostvario terećeno kazneno djelo, a nema okolnosti koje isključuju njegovu krivnju, odnosno protupravnost djela.
55. Odlučujući o izboru, vrsti mjere i kazne, te cijeneći stupanj krivnje i svrhu kažnjavanja, sud je cijenio okolnosti iz članka 47. Kaznenog zakona.
56. Kao olakotne okolnosti okrivljenom vezano za jedno i drugo terećeno kazneno djelo, sud je cijenio činjenicu da je isti otac četvero djece, da je do sada kazneno neosuđivan, a od otegotnih okolnosti, jačinu ugrožavanja zaštićenog dobra te posljedice koje su proizašle i pobude, odnosno, stjecanje nepripadne imovinske koristi, kao i stupanj povrede počiniteljevih dužnosti, koje sud smatra visokim.
57. Za kazneno djelo iz članka 246. stavak 2. KZ/11. propisana je kazna zatvora u trajanju od jedne do deset godina, a za kazneno djelo iz članka 256. stavak 1. KZ/11. kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina. S obzirom da odluka o kazni mora biti individualizirana i predstavljati zakonom predviđenu osudu, zbog konkretnih kaznenih djela sud je cijeneći utvrđene olakotne i otegotne okolnosti ocijenio da upravo izrečenom jedinstvenom kaznom zatvora, odnosno djelomičnom uvjetnom osudom, koji je izrekao okrivljenom, može postići svrha kažnjavanja, kako u pogledu individualne tako i generalne prevencije.
58. Upravo ovako izrečenom kazneno pravnom sankcijom, sud smatra da će se nakon izdržane kazne omogućiti okrivljenom ponovno uključivanje u društvo, uz istodobno jačanje povjerenja građana u pravni poredak, utemeljen na vladavini prava. Ovakvom kaznom utjecat će se na okrivljenog kao i na ostale građane da se ubuduće suzdrže od činjenja kaznenih djela.
59. U konkretnom slučaju sud je primijenio zakon koji je blaži za okrivljenog, odnosno nije primijenio zakon koji je važio u vrijeme počinjenja kaznenih djela, budući je isti stroži u odnosu na primijenjeni zakon, jer se zakonom koji je važio u vrijeme počinjenja djela KZ/97 nije mogla primijeniti dje4lomična uvjetna osuda, a što sud smatra da predstavlja blaži zakon ukoliko se ista može primijeniti, dok u odnosu na pravni kontinuitet isti postoji s obzirom na odredbe koje su važile u vrijeme počinjenja djela i to članak 377. stavak 1. i 4. KZ/97., odnosno članka 292. stavak 2. u vezi stavka 1 alineja 4. KZ/97.
60. Odluka o oduzimanju imovinske koristi temelji se na odredbi članka 77. KZ/11., budući je utvrđeno daje ista ostvarena protupravnim radnjama okrivljenog, upravo u iznosima kako je to navedeno u izreci presude, sukladno odluci suda, vezano za krivnju okrivljenog.
61. Odluka o trošku kaznenog postupka temelji se na odredbi članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku, a sudski paušal određen je sukladno imovinskim prilikama okrivljenika, te dužini i složenosti postupka.
62. Na temelju iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.
Vukovar, 7. listopada 2025.
Predsjednik vijeća
Velimir Čolović
PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja njezina ovjerovljena prijepisa strankama, Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu, putem ovoga suda, u pet istovjetnih primjeraka.
DOSTAVITI:
1. Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru, na broj: K-DO-18/2010
2. Okr. CŠ, [adresa]
3. Branitelj okr., odv. Marko Dumančić, Osijek, L. Jagera 6
