Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-3183/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Vlatke Fresl Tomašević, predsjednika vijeća, Tomislava Aralice, člana vijeća i suca izvjestitelja te Ilijane Petyo, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TŠG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Matija Miloš, odvjetnik iz Pule, protiv tuženika UNIQA osiguranje d.d., Zagreb, Planinska 13A, OIB: 75665455333, kojeg zastupa punomoćnik Marko Rašica, odvjetnik iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3145/2018-32 od 13. siječnja 2023., na sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-3145/2018-32 od 13. siječnja 2023. u pobijanom dijelu pod t. I., II. i IV izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici na ime naknade štete iznos od 4.035,43 eur / 30.405,00 kn1 zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 2.357,03 eur / 17.759,06 kn[1] zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 13. siječnja 2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, kao neosnovan.

IV. Odbija zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, kao neosnovan."

2. Protiv dijela navedene presude pod t. I., II. IV izreke žali se tuženik zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba nije osnovana.

4. Nije ostvaren istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer je izreka presude razumljiva i ne proturječi sama sebi i razlozima presude, presuda sadrži jasne i neproturječne razloge o odlučnim činjenicama, a kako ne postoji niti proturječje između razloga te presude i stanja spisa, to ista presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

5. Nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a, jer tuženiku nezakonitim postupanjem prvostupanjskog suda, a naročito propuštanjem uredne dostave nije onemogućeno raspravljanje pred sudom. Ujedno valja navesti da je riječ o podnesku iz 2019. godine pa je tuženik do dana donošenja pobijane presude mogao izvršiti uvid u spis (4 godine) ili zatražiti od suda dostavu istog.

6. Donošenjem pobijane presude nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a, vezano uz čl. 261. ZPP-a, jer okolnost što prvostupanjski sud navedenu odredbu nije primijenio na način kako to tuženik smatra da je trebao učiniti nije utjecala na zakonitost i pravilnost pobijane presude.

7. Kako nije nađena niti jedna druga bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, to nije osnovan istaknuti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

8. Nije ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima tužiteljica temelji svoj zahtjev i kojima ih tuženik pobija te na osnovi izvedenih dokaza i njihovom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke u ovom sporu.

9. Predmet spora je zahtjev tužiteljice, kao oštećenice, prema tuženiku radi naknade imovinske štete nastale u štetnom događaju od 15. studenog 2015.

10. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je 25. studenog 2015. godine vozilo u vlasništvu tužiteljice reg. oznake [registarska oznaka] pretrpjelo materijalnu štetu, koja je posljedica prometne nezgode uzrokovane u cijelosti krivnjom osiguranika tuženika,

- da je u trenutku prometne nezgode vozilo tužiteljice, a kojim je tada upravljao suprug tužiteljice TŠ, bilo parkirano na odmorištu [adresa], kada je vozač osiguranika tuženika GŠ, upravljajući vozilom Iveco reg. oznake [registarska oznaka], na nepropisan način, kretanjem unazad bez da se uvjeri da iza njega nema nikoga, naletio na vozilo tužiteljice te je na opisani način skrivio predmetnu prometnu nezgodu u kojoj je nastala materijalna šteta na vozilu u vlasništvu tužiteljice,

- da je vozilo osiguranika tuženika u trenutku nezgode bilo osigurano po osnovi automobilske odgovornosti broj police [broj police].,

- da je i sam vozač osiguranika tuženika priznao krivnju za predmetnu prometnu nezgodu te da nisu pozvali policiju na mjesto nezgode upravo iz razloga što je taj vozač priznao krivnju, a oba vozila su bila u voznom stanju te su se po dogovoru uputili u poslovnicu tuženika kako bi ispunili obrasce o nastaloj šteti,

- da je tuženik je dopisom od 2. veljače 2016. godine odbio odštetni zahtjev tužiteljice u cijelosti kao neosnovan pozivajući se u bitnom na činjenicu da na vozilu osiguranika tuženika nisu pronađena oštećenja koja bi takvo vozilo trebalo imati, a povezano s oštećenjima koja je zadobilo vozilo tužiteljice te kako visina stražnje strane platforme šlep vozila osiguranika tuženika nije u skladu sa visinom oštećenog poklopca motora vozila u vlasništvu tužiteljice,

- da vještak u svom nalazu i mišljenju zaključuje da je na odmorištu [adresa], autocesta Zagreb-Karlovac, prilikom pokretanja teretnog vozila Iveco unazad, na kojem je bio prevožen kombi NN reg. oznaka, svjedok GŠ sa stražnjim dijelom teretnog vozila, naletio-udario u prednji do vozila BMW, koje je bilo parkirano iza teretnog vozila,

- da je svjedok GŠ neposredno prije ulaska u teretno vozilo, provjerio prometnu situaciju iza svoga vozila, mogao je uočiti parkirano vozilo marke BMW iza vozila te odustankom od pokretanja vozila unazad izbjeći ovu nesreću,

- da za vrijeme pregleda oštećenog vozila BMW, stručnjak Uniqa osiguranja postavio je vozila u sudarni položaj,

- da teretno vozilo nije bilo opterećeno kombi vozilom kao u vrijeme nesreće,

- da u slučaju da je teretno vozilo Iveco za vrijeme provođenja pregleda vozila i postavljanja vozila u sudarni položaj bilo opterećeno sa kombi vozilom, platforma teretnog vozila uslijed težine kombi vozila bila bi spuštena prema dolje od oko 0,1 m,

- da na vozilima Iveco platforma je duža od stražnjeg branika od oko 0,25 m,

- da ukoliko je u vrijeme nesreće teretno vozilo Iveco bilo opterećeno sa kombi vozilom, tada je uslijed naleta sa stražnjim dijelom teretnog vozila u prednji dio parkiranog vozila BMW moglo doći do oštećenja u predjelu prednjeg dijela osobnog vozila BMW te u predjelu poklopca motora u dubini maksimalno do 0,25 m od prednjeg vrha vozila,

- da obzirom da je poklopac motora na osobnom vozilu BMW oštećen u dubini od oko 0,6 - 0,70 m, navedena oštećenja poklopca motora nisu mogla nastati u ovom štetnom događaju,

- da je visina štete na osobnom vozilu BMW 30.405,00 kn,

- da obzirom da očevid na mjestu nesreće nije izvršen od strane policije kod izrade nalaza i mišljenja prvenstveno se koristio kolor fotografijama,

- da je prema navedenim fotografijama vidljivo da je platforma isturena u odnosu na stražnji branik vozila Iveco za oko 0,25 m, iz kojeg razloga je i naveo da su na poklopcu motora mogla nastati oštećenja u maksimalnoj dubini do 0,25 m, koliko je pokretna platforma isturena od stražnjeg branika teretnog vozila,

- da pod pretpostavkom da je platforma bila manje izvučena, tj. da je djelomično bila izvučena u odnosu na stražnji dio teretnog vozila, kao što to navodi tužitelj u svom dopisu - prigovoru je tehnički moguće da bi u tom slučaju mogla nastati i oštećenja na većoj dubini tj. od oko 0,6 - 0,7 m na poklopcu motora vozila tužitelja,

- da se u trenutku nesreće na teretnom vozilu Iveco nalazilo vozilo kombi koje je isto prevozilo,

- da u pravilu kada se navozi vozilo preko platforme na teretno vozilo Iveco, tada se platforma povlači do kraja te se posebno učvršćuje da ne bi moglo eventualno u vožnji doći do pomjeranja iste,

- da i u slučaju da je šteta na poklopcu motora bila u dužini do 0,25 m, obzirom na druga oštećenja na prednjem dijelu vozila BMW, radilo bi se o totalnoj šteti,

- da kod procjene veličine oštećenja na vozilu nema neke veće razlike da li je poklopac motora oštećen u dužini od 0,25 m ili u dužini od oko 0,6-0,7 m iz razloga što se poklopac motora nikad ne popravlja, već se uvijek kod šteta ovoga tipa isti mora zamijeniti sa novim,

- da se kod izrade nalaza i mišljenja koristio priloženim kolor fotografijama koje se nalaze u spisu,

- da osnovu uvida u fotografije nije moguće precizno utvrditi koja su sve oštećenja nastala u ovom štetnom događaju na vozilu BMW, iz kojeg razloga je u nalazu naveo samo ona oštećenja koja su vidljiva prostim okom iz priloženih fotografija,

- da su sva oštećenja koja su nastala na osobnom vozilu BMW mogla nastati u ovom štetnom događaju, osim oštećenja na poklopcu vozila BMW-a,

- da se kod točno utvrđene štete mora ograditi, iz razloga što tuženik u spis nije dostavio izvid štete koji bi mogao koristiti, već se morao koristiti podacima iz kolor fotografija na kojima je vidljivo da je na vozilu BMW nastalo veće oštećenje na prednjem dijelu vozila,

- da je samo detaljnim pregledom oštećenog vozila moguće točno utvrditi sva oštećenja koja su nastala na vozilu BMW u ovom štetnom događaju,

- da su kolor fotografije koje se nalaze u spisu veoma loše kvalitete,

- da iz navedenih fotografija nije moguće točno utvrditi da li je više oštećen u ovom štetnom događaju prednji lijevi ili prednji desni dio,

- da je iz fotografije u spisu vidljiv prednji desni dio vozila, ali s te fotografije nije moguće točno razlučiti samu veličinu oštećenja, dok je na dugoj fotografiji na listu 23 spisa, vidljivo veće oštećenje na prednjem lijevom dijelu vozila, iz kojeg je razloga naveo da je u ovom štetnom događaju oštećen nešto više prednji lijevi dio, u odnosu na desni dio vozila,

- da nakon što je tuženik vještaku dao na uvid izvid štete koji se ne nalazi u spisu, a nakon što se punomoćnik tužiteljice protivio naknadnom dostavljanju izvida štete u spis nakon zaključenja prethodnog postupka te nakon što je punomoćnik tuženika taj izvid štete priložio u spis, vještak ističe da je prema navedenom izvidu štete nastala šteta na cjelokupnom prednjem dijelu vozila,

- da obzirom da očevid na mjestu nesreće nije izvršen od strane policije vještak se koristio danim iskazima sudionika ove prometne nesreće,

- da kada se teretno vozilo optereti sa drugim vozilom koje prevozi, obavezno se platforma spušta od oko 10 cm gledajući na visinu od tla, a što je i provjerio na nekoliko vozila prije izrade samog nalaza i mišljenja,

- da je vještak vidio samo ona oštećenja koja je naveo u nalazu i mišljenju putem kolor fotografija, a naprijed je naveo da detaljan pregled vozila može ukazati na sva utvrđena oštećenja što vještak nije bio u mogućnosti uraditi,

- da vještak navodi da iz danih iskaza sudionika proizlazi da je tužitelj zaustavio svoje vozilo na parkirališnom prostoru iza teretnog vozila, a da je potom u vožnji unazad teretno vozilo sa stražnjim dijelom naletjelo na prednji dio zaustavljenog vozila BMW,

- da utvrđena oštećenja na vozilu se podudaraju sa opisom načina kretanja i same nezgode,

- da popravak vozila zbog visokih troškova nije rentabilan te da se šteta na vozilu treba riješiti kao totalna,

- da je tržišna vrijednost vozila na dan štetnog događaja iznosila oko 46.778,00 kn,

- da se vrijednost vozila određuje prvenstveno prema godinama starosti vozila i stanju vozila te prevaljenih kilometrima,

- da nema podataka o prijeđenoj kilometraži vozila BMW te na temelju tog podatka nije ni radio izradu vrijednosti vozila,

- da oštećenja na poklopcu motora u dubini od oko 0,6 do 0,7 m nisu mogla nastati u ovom štetnom događaju jer je pokretna platforma isturena u odnosu na stražnji dio branika teretnog vozila Iveco od 0,25 m te su na poklopcu motora mogla nastati samo oštećenja do te dužine, tj. do 0,25 m,

- da u nalazu i mišljenju kad govori o dubini oštećenja poklopca motora ne misli se na vertikalnu dubinu već na ukupnu dužinu oštećenja otpočetka poklopca motora do kraja oštećenja na poklopcu motora,

- da su utvrđena oštećenja na poklopcu motora u kontinuitetu te u pravilu kada se na specijalno "šlep vozilo" utovari drugo vozilo se platforma uvuče do kraja.

11. Slijedom tako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da je tuženik dužan naknaditi tužiteljici materijalnu štetu na vozilu, a navedena utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud jer s potrebnom sigurnošću proizlaze iz rezultata postignutih raspravljanjem i jer ih tuženik svojim žalbenim navodima nije uspio dovesti u sumnju.

12. Upravo suprotno žalbenim navodima tuženika vještak je otklonio sve prigovore na njegov nalaz i mišljenje, a sud u obrazloženju presude na isto dao jasne i neproturječne razloge. Stoga nije bilo potrebe za provođenjem novog vještačenja kako to neosnovano tuženik navodi u žalbi. Time, žalbeni navodi tuženika predstavljaju samo ponovljene prigovore koje je prvostupanjski sud pravilno ocijenio kao neosnovanima.

13. Neosnovani su žalbeni navodi o nejasnoći i nelogičnosti nalaza vještaka da su "kolor fotografije" koje je koristio za izradu nalaza i mišljenja "veoma loše kvalitete", jer je vještak nalaz i mišljenje izradio temeljem stanja spisa, a sam tuženik navodi da kolor fotografije nisu loše kvalitete, dok je vještak u svom nalazu naveo da je u nalazu pod t. 2.1. naveo samo ona oštećenja koja su iz priloženih fotografija vidljiva i prostim okom.

14. Osobna procjena tuženika o činjenici je li oštećenje vozila BMW-a jače na njegovom lijevom ili desnom prednjem dijelu nisu odlučna, jer je vještak utvrdio da se radi o oštećenju „cjelokupnog prednjeg dijela vozila“ iz čega proizlazi da su i lijeva i desna strana oštećene, a koja je od njih više za zakonitost pobijane odluke nije odlučno.

15. Žalbeni prigovori tuženika kojima osporava pravilnost obračuna vještaka u pogledu visine štete nisu osnovani, jer elementi na koje se u žalbi upućuje (da vještak ne zna koja je strana vozila oštećena, ne zna koji su elementi oštećeni, ne zna jesu li prethodno već postojala oštećenja) te da nije priložio kalkulaciju i nije naveo kolika je visina štete nisu osnovani, jer je vještak visinu štete utvrdio, a na zadatak vještačenja tuženik nije imao primjedaba.

16. Ujedno tuženik prigovarajući načinu izračuna visine štete, iako sam registriran za njihovu procjenu, ne daje nikakve konkretne elemente koji bi doveli do izračuna visine različite od one što je vještak utvrdio.

17. Odluka o troškovima postupka donesena je na temelju odredbe čl. 354. st. 1. ZPP-a.

18. Međutim, kako se tuženik na posljednjem ročištu protivio smanjenju tužbenog zahtjeva to je za smanjeni dio tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud trebao pravilno odbiti tužbeni zahtjev, odnosno za iznos od 4.323,22 eur-a/32.573,28 kn. Budući da tuženik nije tražio donošenje dopunske odluke o navedenom dijelu tužbenog zahtjeva, to nema mjesta niti donošenju odluke o njegovom zahtjevu za naknadu troškova parničnog postupka.

19. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni žalbeni razlozi valjalo je, na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja pa je odlučeno kao u izreci ove drugostupanjske presude.

Zagreb, 7. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević