Poslovni broj 22 Gž Zk-35/2022-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 22 Gž Zk-35/2022-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Bošnjaković, predsjednice vijeća, Darije Horvat, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Josipa Grubišića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja OPĆINE L., L., OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. D., odvjetnik u R., protiv tužene N. M., OIB: …, iz L., koju zastupa punomoćnik S. V., odvjetnik u R., radi ispravka upisa u zemljišnu knjigu, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1868/2017-44 od 26. svibnja 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. rujna 2023.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1868/2017-44 od 26. svibnja 2022. u toč. I i u toč. II izreke u dijelu kojim je naloženo tužiteljici da plati parnični trošak tužene u iznosu od 12.500,00 kn i predmet u tom dijelu vraća istom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. O troškovima žalbenog postupka, odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je tužbeni zahtjev OPĆINE L. koji glasi:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice Općine L. koji glasi:

„1. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci-Stalna služba u Opatiji da izvrši brisanje ispravak postojećeg upisa u zk. ul. 515 k.o. L. na način da u listu A,B,i C ispravno treba stajati:

A

Posjedovnica

Zkt.I

grč.84/1 gradilište i dvorište 210 m2

Zkt. II

Stambena zgrada sagrađena na grč.84/1

B

Vlastovnica

Zk. tijelo I-1.udio 1/1

1.Društveno vlasništvo

Zk. tijelo II-1.udio 1/1

1.Društveno vlasništvo

Zk. tijelo II-2.udio 0/0

-izuzeto iz nacionalizacije:

Jedan višesobni stan u visokom prizemlju i 1 katu u lijevom krilu zgrade čiji je vlasnik:

# I. S., S.,….

                  # N. M., L., …, OIB …

N. M., OIB:.., ... L.

C

1.1Na Zk tijelo I, udio pod rednim brojem 1.

Uknjiženo pravo korištenje u smislu čl. 37 ZON-a.“

II. Nalaže se tužiteljici Općini L. da plati parnični trošak tužene N. M. u iznosu od 12.500,00 kn, u roku od 15 dana, a odbija se tužena sa preostalim dijelom zatraženog parničnog troška."

 

2. Protiv navedene presude, osim u dijelu kojim je odbijena tuženica s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška iznad dosuđenog u toč. II. izreke, žalbu je podnijela tužiteljica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 114/22-dalje: ZPP), s prijedlogom da se ovaj sud pobijanu presudu preinači uz naknadu parničnog troška i troška žalbe, ili istu ukine.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4.  U konkretnom slučaju sud prvog stupnja pozivom na odredbu čl. 197 st. 1 Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13-dalje: ZZK) odbio je tužbeni zahtjev tužitelja za ispravak postojećeg upisa, s obrazloženjem da je, prije svega, utvrđeno da tužitelj nema aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe u ovom predmetu, a osim toga, da je od upisa za koji se zahtijeva ispravak iz 2006. do podnošenja tužbe 2017. proteklo više od tri godine.

 

4.1. Naime, prema shvaćanju suda prvog stupnja iz ove citirane odredbe proizlazi i da je tužiteljici proteklo vrijeme u kojem je mogla podnijeti predmetnu tužbu za ispravak, odnosno da nema aktivnu legitimaciju. Nadalje, dalje slijedi iz obrazloženja pobijane presude, da iz predmeta poslovni Z-12563/17 (RZ-46/16) utvrđeno je da je ovdje tužiteljica podnijela prijedlog za pojedinačni ispravni postupak temeljem odredbe čl. 200 ZZK, te je taj prijedlog odbijen pravomoćnim rješenjem Poslovni broj Z-12563/2017 (RZ-46/16) od 13. lipnja 2017., dok tužbeni zahtjev iz predmetne tužbe ima sadržaj kao da je istoj prethodio zemljišnoknjižni postupak radi pogrješke u upisu koji se podnosi temeljem odredbe čl. 117 ZZK. Tijekom zemljišnoknjižnog postupka ovdje tužiteljica je u podnesku od 30. studenog 2016. (2. prosinca 2016.) predlagala da sud donese odluku o prijedlogu koji traži u ovom parničnom postupku. Sud nije donio u zemljišnoknjižnom postupku odluku o tom prijedlogu, a ovdje tužiteljica nije tražila da sud dopuni odluku i odluči i o ovom prijedlogu. Stoga se ima smatrati da je taj zahtjev povučen, a temeljem odredbi čl. 339 st. 2 ZPP, a u svezi s čl. 91 ZZK. Kako je utvrđeno da se ima smatrati da prijedlog za ispravak pogrešnog upisa nije ni podnesen (presumirano povlačenje kada se nije tražilo donošenje dopunskog rješenja u predmetu Z-12563/17), pa tužitelj nije osoba čijem prijedlogu zemljišnoknjižni sud nije udovoljio. Nadalje, od upisa za koji se zahtijeva ispravak je prošlo puno više od 3 godine (on je nastao 2006.) do dana podnošenja tužbe (2017.). Osim toga ovdje tužena je na temelju kupoprodajnog ugovora iz 2011. upisala svoje pravo vlasništva s povjerenjem u zemljišnu knjigu. Nekretnina koju je kupila je bila izuzeta iz nacionalizacije, nije bila podruštvovljena.

 

4.2. Nadalje iz obrazloženja pobijane presude slijedi da tužiteljica i iz drugih razloga, ne samo ovih utvrđenih primjenom gore citirane odredbe ZZK nema aktivnu legitimaciju, naime, ona nije presumirana vlasnica predmetne nekretnine. Tvrdi da je vlasnica predmetne nekretnine, a samo bi mogla biti, da je i dokazala, vlasnica dijela i to onog nacionaliziranog. Iz dokumentacije koja prileži spisu proizlazi da nacionalizirani dio, tj. jedan dio nekretnine kč. 84/1 k.o. L. je prodan i M. M., za dio nekretnine postoji pravomoćna presuda ovoga suda prvog stupnja poslovni broj P-4185/215-33 od 13. siječnja 2017. u kojoj je o vlasništvu dijela predmetne nekretnine odlučivano i utvrđeno da ista nije vlasnica (jedno spremište i poslovni prostor).

 

5. Međutim, pregledom spisa razvidno je da je zemljišnoknjižni sud u postupku otvaranja i pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretnini kčbr. 84/1 z.k.ul.br. 515 k.o. L., Z-12563/17 (RZ-46/16), koji postupak je prethodio ovom postupku, nakon što je odbio prijedlog kao neosnovan, uputio tamo predlagatelja, ovdje tužitelja, da svoje navodno pravo ostvaruje u parnici tužbom za ispravak, što je tužitelj i učinio te podnio ovu tužbu, pa ovaj sud ne može prihvatiti zaključak suda prvog stupnja da je osnovan prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije te da je protekao prekluzivni rok od tri godine za podnošenje ove tužbe, a čemu osnovano prigovara i žalitelj.

 

5.1. Dakle, u konkretnom slučaju kako se to navodi u historijatu podnijete tužbe pa i sada u žalbi, tužitelj je podnio tužbu radi ispravka pogrešnog upisa, navodeći da je na podnošenje takove tužbe upućen zemljišno knjižnim rješenjem zemljišnoknjižnog suda broj Z-12563/17 (RZ-46/16).

 

5.2. Riječ je o tužbi za ispravak pogrešnog upisa propisanoj čl. 117. ZZK kako navodi i žalitelj u svojoj žalbi, te prema navedenoj odredbi aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa je osoba koju je zemljišnoknjižni sud uputio na parnicu, dok je pasivno legitimiran, nositelj knjižnih prava koji je bio pozvan od strane zemljišno knjižnog suda da se suglasi s prijedlogom za ispravak, ali koja takovu suglasnost nije dala.

 

5.3. Naime, sukladno odredbi članka 117. ZZK pogreška u upisu koja se opazi nakon provedenoga upisa može se ispraviti na temelju rješenja zemljišnoknjižnoga suda o ispravku pogrešnoga upisa, donesenoga na temelju sporazuma svih zainteresiranih osoba u postupku pred zemljišnoknjižnim sudom za ispravak pogrješnoga upisa (st. 1). U postupku za ispravak pogrešnoga upisa zemljišnoknjižni sud će saslušati sve zainteresirane osobe kako bi utvrdio postoji li mogućnost sporazumnoga ispravka. Postigne li se sporazum o ispravku pogrješnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će donijeti rješenje o ispravku pogrešnoga upisa uz nalog da se ispravak provede u zemljišnoj knjizi s učinkom od časa kad je bio zahtijevan upis koji je ispravljen. Rješenje o ispravku dostavlja se prema odredbama o dostavi iz ovoga Zakona (st. 2). Ne dođe li do sporazuma o ispravku pogrešnoga upisa, zemljišnoknjižni sud će one koji zahtijevaju ispravak uputiti na parnicu i odredit će im primjereni rok radi podnošenja tužbe. Ako osobe upućene na parnicu ne podnesu tužbu u roku, smatrat će se da postoji sporazum o ispravku (st. 3).

 

6. Dakle, u konkretnom slučaju tužitelj je aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za ispravak pogrešnog upisa i to kao osoba koju je zemljišno knjižni sud uputio na parnicu.

 

6.1. Zemljišnoknjižni sud u navedenom rješenju nije odredio primjereni rok radi podnošenja tužbe, iako je isti rok trebao odrediti prema čl. 117 st.3 ZZK, međutim, isto ne može ići na štetu stranke.

 

7. Tužitelj u tužbi navodi i na tim činjenicama temelji svoj zahtjev za ispravak upisa u zemljišnu knjigu, da se u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga u BZP (baza zemljišnoknjižnih podataka) prilikom prijenosa upisa iz zemljišne knjige u BZP nije postupalo po pravilima o prenošenju upisa, pa je tako za predmetnu nekretninu gr.č. 84/1 z.k.ul.br. 515 k.o. L. rješenjem od 27. rujna 2006. zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Opatiji kod prijenosa podataka iz zemljišne knjige u BZP došlo do pogrešnog upisa u list A, B i C BZP e-zemljišne knjige te je pogrešno dopuštena uknjižba prava vlasništva na cijeloj nekretnini  gr.č. 84/1 z.k.ul.br. 515 k.o. L. u korist I. S., jer isti nije trebao biti upisan kao vlasnik cijele te nekretnine, budući je tužitelj stvarni vlasnik (čl. 364 st. 6 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), te je, nastavno, pogrešan i upis na tuženu kao sada upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika cijele predmetne nekretnine.

 

8. Sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude (toč. 11) zaključuje da je pogrešno rješenje Z-4502/06 (list 118-119 spisa P-4185/2015), a prema kojem je došlo do spajanja prvog i drugog z.k.tijela, odnosno do upisa I. S. kao vlasnika cijele nekretnine gr.č. 84/1 z.k.ul.br. 515 k.o. L., dakle, prvostupanjski sud niti ne navodi da li su se pogreške desile prilikom prijenosa upisa iz zemljišne knjige u BZP i je li se tom prilikom postupalo po pravilima o prenošenju upisa, na koje činjenice se pozvala tužiteljica u svojoj tužbi.

 

8.1. Za pogreške, pak, prilikom prijenosa upisa iz zemljišne knjige u BZP postoje posebne odredbe čl. 206-207 ZZK, koje su mjerodavne u takvom slučaju, primjenom kojih odredbi prvostupanjski sud nije raspravio o predmetu spora, zbog pogrešnog pravnog pristupa o pomanjkanju aktivne legitimacije i proteku prekluzivnog roka.

Člankom 206. ZZK je propisano:

 

(1) Ako prilikom prijenosa upisa iz zemljišne knjige u EOP-zemljišnu knjigu nije postupljeno po pravilima o prenošenju upisa, na prijedlog ili po službenoj dužnosti provest će se ispravci na temelju posebnoga rješenja zemljišnoknjižnoga suda. Isto vrijedi i ako je propušteno prenijeti neki upis.

(2) Na prijedlog će se pohraniti i upisi koji kao bespredmetni nisu uneseni.

(3) Na zahtjev će se izdati rješenje o brisanju upisa koji je ocijenjen nedopuštenim, a to vrijedi i kad je postupljeno prema članku 203. stavku 3. ovoga Zakona.

 

Člankom 207. ZZK je propisano:

(1) Ako se ispravkom dira u knjižna prava trećih koja su bila upisana nakon preoblikovanja zemljišne knjige u EOP-zemljišnu knjigu, ispravak je dopušten samo ako prijedlog za nj stigne zemljišnoknjižnom sudu u roku od 6 mjeseci od otvaranja EOP-zemljišne knjige ili se unutar toga roka provede ispravak po službenoj dužnosti.

(2) Odredbama stavka 1. ovoga članka ne dira se u mogućnost da se tužbom zahtijeva brisanje prema odredbama ovoga Zakona o brisovnoj tužbi, niti se dira u zaštitu koju uživa pošteni stjecatelj.

 

9. Također, obzirom na to da je pogreška učinjena 2006., a da se tuženica upisala u zemljišnim knjigama 2011., prilikom donošenja odluke u ovom predmetu potrebno je imati u vidu i odredbu čl. 207 st. 2 ZZK. 

 

10. Obzirom na naprijed navedeno, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP, jer pobijana presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se ne može ispitati, činjenično stanje ostalo je za sada pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava.

 

11. Radi navedenog trebalo je temeljem odredbe čl. 369 st. 1 i čl. 370 ZPP odlučiti kao u izreci, time da je ukinuta i odluka o parničnom trošku, koja ovisi o konačnom uspjehu stranaka u postupku, dok će se o troškovima žalbenog postupka odlučiti u konačnoj odluci.

 

12. U nastavljenom postupku, sud prvog stupnja otkloniti će naprijed navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka u smislu prethodno navedenog, upotpuniti će činjenično stanje u smislu prethodno navedenog, raspraviti će i ostale žalbene navode koji su od utjecaja na ishod ovog postupka, te će potom donijeti novu, zakonitu odluku za koju će dati jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama.

 

U Zagrebu 19. rujna 2023.

 

 

                                                                                                                                 Predsjednica vijeća:

                                                                                                                              Lidija Bošnjaković, v.r.