Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1121/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Dubravke Penić Lukač, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Renati Lukežić Juretić, odvjetnici u Kukuljanovu, protiv I. tuženika ZG, OIB: [osobni identifikacijski broj], II. tužene JG, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], te oboje zastupani po punomoćnici Ester Filipas, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vukić i partneri u Rijeci i III. tužene GG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva i sklapanja međuvlasničkog ugovora, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1673/2018-77 od 8. prosinca 2023., u sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovna žalba tužitelja i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, poslovni broj P-1673/2018-77 od 8. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška žalbenog postupka

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za utvrđenjem da je tužitelj vlasnik nekretnine - posebnog dijela zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; suvlasnički dio 18/1000 etažno vlasništvo Garaža 1. u suterenu površine 15,90 m[2] , suvlasnički dio 20/1000 etažno vlasništvo Garaža 2. u suterenu površine 17,36 m[2] i suvlasnički dio 22/1000 etažno vlasništvo Garaža 3 u suterenu površine 19,13 m[2] . Odbijen je zahtjev za nalaganjem tuženicima sklopiti međuvlasnički ugovor prema novom stanju nekretnine nakon provedene legalizacije sa sadržajem kao u toč. I.II. izreke prvostupanjske presude (točka I. izreke). Naloženo je tužitelju naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 1.769,62 eur/13.333,23 kn (točka II. izreke).

2. Protiv presude žalbu podnosi tužitelj zbog bitne povrede odredba paničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da drugostupanjski sud ukine pobijanu presudu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak sastava žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP. Na navode žalitelja valja odgovoriti da presuda sadrži jasne razloge o odlučnim činjenicama, te nema proturječja između stanja spisa i danih razloga, te nije počinjena bitna povreda odredbe članka 354. st. 2. točka 11. ZPP.

5. U postupku nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP, a to stoga što je prvostupanjski sud zatražio i spisu priložio spis Ureda državne uprave, klasa: [broj] i uvidom u navedeni spis utvrdio da istome prileži građevinska dokumentacija predmetne zgrade, s građevinskom dozvolom od 30. ožujka 2005. i potvrdom dopune glavnog projekta od 25. rujna 2006. Kako sadržaj navedenog spisa nije sporan, te je poznat tužitelju kao investitoru, u naprijed navedenom smislu tužitelju nije onemogućeno raspravljanje pred sudom kada nije obaviješten da je ovom predmetu priklopljen navedeni spis Ureda državne uprave, pa stoga nije ni ostvarena navedena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 6. ZPP. Naime, da bi se moglo govoriti o navedenoj bitnoj procesnoj odredbi, potrebno je da nezakonito postupanje suda rezultira nemogućnošću stranke da raspravlja pred sudom, što u konkretnom slučaju nije ostvareno.

6. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, jer je sud prvog stupnja raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore, te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti tužbenog zahtjeva.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je tužitelj vlasnik nekretnine - posebnih dijelova zgrade izgrađene na kč- br. 6602/7 i to: 1. suvasnički dio 18/1000 etažno vlasništvo, GARAŽA 1 u suterenu površine 15,90 m[2] , što je povezano s određenim idealnim dijelovima predmetne zgrade i pripadajućeg zemljišta u 18/1000 dijela, u planu etažiranja (na tlocrtu suterena) označeno brojem 15 i oznakom G1, te iscrtkano plavom bojom, 2. Suvlasnički dio: 20/1000 etažno vlasništvo, GARAŽA 2 - u suterenu površine 17,36 m , što je povezano s određenim idealnim dijelovima predmetne zgrade i pripadajućeg zemljišta u 20/1000 dijela, u planu etažiranja (na tlocrtu suterena) označeno brojem 16 i oznakom G2, te iscrtkano crvenom bojom i 3. Suvlasnički dio: 22/1000 etažno vlasništvo, GARAŽA 3 - u suterenu površine 19,13 m[2] , što je povezano s određenim idealnim dijelovima predmetne zgrade i pripadajućeg zemljišta u 22/1000 dijela, u planu etažiranja (na tlocrtu suterena) označeno brojem 17 i oznakom G3, te iscrtkano žutom bojom. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži da sud obveže tuženike na sklapanje međuvlasničkog ugovora kojim će se utvrditi da je nakon postupka legalizacije došlo do promjene u površini predmetne zgrade koja se sada sastoji i od tri garaže u vlasništvu tužitelja.

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je tužitelj investitor građevine izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] upise u zk. ul. [katastarska općina],

- da je tužitelj nakon izgradnje, predmetnu zgradu etažirao te je na temelju rješenja Općinskog suda u Rijeci broj Z-14936 od 26. listopada 2005. proveden upis posebnih dijelova zgrade i to 12 stambenih jedinica, te stanu broj 1. u prizemlju pripada 55/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu broj 2. u prizemlju 74/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 3. u prizemlju 99/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 4. u prizemlju 96/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 5. na prvom katu 73/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 6. na prvom katu 73/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 7. na prvom katu 98/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 8. na prvom katu 96/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 9. na drugom katu 71/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 10. na drugom katu 72/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 11. na drugom katu 96/1000 zajedničkih dijelova zgrade, stanu br. 12. na drugom katu 97/1000 zajedničkih dijelova zgrade,

- da je nakon provedenog etažiranja tužitelj prodao točno određene posebne dijelove nekretnine,

- da su I. i II. tuženici od tužitelja kupili stan broj 7. površine od 71,95 m[2] .,

- da je nakon prodaje stanova, tužitelj podnio zahtjev za legalizaciju predmetne stambene zgrade te je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije (dalje u tekstu Upravni odjel) donio rješenje o izvedenom stanju klasa: [broj], ur. broj:[broj] od 17. veljače 2014., kojim se ozakonjuje stambena zgrada građevinske bruto razvijene površine 1.157,57 m[2] izgrađena na k.6.br. 6602/7 k. o. [katastarska općina], na adresi [adresa],

- da je Upravni odjel donio potvrdu klasa: [broj], ur.broj: [broj] od dana 23. ožujka 2015. kojom se potvrđuje da posebni dijelovi predmetne stambene zgrade (popisani u točki II. Potvrde) zajedno s pripadajućim sporednim dijelovima, predstavljaju samostalne uporabne cjeline te da su izgrađeni u skladu sa naprijed citiranim rješenjem o izvedenom stanju,

- da je nakon provedenog postupka legalizacije došlo je do promjene u površini zgrade koja se povećala te sada iznosi ukupno 1.157,57 m[2] , ima pet etaža (S+P+2+Potk),a sastoji se od: GARAŽE 1 u suterenu zgrade površine 15,90 m[2] , GARAŽE 2 u suterenu zgrade površine 17,36 m2 , GARAŽE 3 u suterenu zgrade površine 19,13 m[2] , STANA 1 u prizemlju zgrade površine 35,59 m , kojem pripada drvarnica 1 u suterenu površine 4,30 m[2] , sto čini sveukupnu površinu 39,89 m , STANA 2 u prizemlju zgrade površine 49,81 m2 , kojem pripada drvarnica 2 u suterenu površine 4,24 m[2] , sto čini sveukupnu površinu 54,05 m , STANA 3 u prizemlju zgrade površine 67,38 m[2] , kojem pripada drvarnica 3 u suterenu površine 4,57 m[2] , što čini sveukupnu površinu 71,95 m , STANA 4 u prizemlju zgrade površine 67,02 m[2] , kojem pripada drvarnica 4 u suterenu površine 3,52 m , što čini sveukupnu površinu 70,54 m[2] , STANA 5 na prvom katu zgrade površine 49,99 m , kojem pripada drvarnica 5 u suterenu površine 3,60 m[2] , sto čini sveukupnu površinu 53,59 m[2] , STANA 6 na prvom katu zgrade površine 49,81 m , kojem pripada drvarnica 6 u suterenu površine 3,84 m[2] , što čini sveukupnu površinu 53,65 m , STANA 7 na prvom katu zgrade površine 67,38 m[2] , kojem pripada drvarnica 7 u suterenu površine 4,57 m[2] , sto čini sveukupnu površinu 71,95 m , STANA 8 na prvom katu zgrade površine 67,02 m[2] , kojem pripada drvarnica 8 u suterenu površine 3,37 m , što čini sveukupnu površinu 70,39 m[2] , STANA 9 na drugom katu zgrade površine 48,67 m , sa pripadajućim prostorijama u galeriji površine 37,46 m2 i drvarnicama 9 i 10 u suterenu površine 2,81 m[2] i 4,24 m , što čini sveukupnu površinu 93,18 m , STANA 10 na drugom katu zgrade površine 48,51 m[2] , s pripadajućim prostorijama u galeriji površine 37,46 m[2] i drvarnicama 13 i 14 u suterenu površine 2,36 m i 2,83 m ,što čini sveukupnu površinu 91,16 m[2] , STANA 11 na drugom katu zgrade površine 66,00 m[2] , kojem pripada drvarnica 11 u suterenu površine 4,30 m , to čini sveukupnu površinu 70,30 m[2] i STANA 12 na drugom katu zgrade površine 65,64 m , kojem pripada drvarnica u suterenu površine 5,17 m[2] , što čini sveukupnu površinu 70,81 m[2] ,

- da su svi suvlasnici zgrade, osim tuženika, uredili su svoje vlasništvo na predmetnoj nekretnini na način da su sklopili međuvlasnički ugovor kojim su svoje (su)vlasništvo uskladili s provedenom legalizacijom, a sve u skladu s Planom etažiranja zgrade izgrađenom po ŠG dipl.ing. građ. od rujna 2015.,

- da sporne tri garaže nisu građene naknadno već su postojale u vrijeme kada je tužitelj prodavao stanove, no garaže su izgrađene protivno građevnoj dozvoli i nisu sadržane u etažnom elaboratu iz rujna 2005., te ih je tužitelj bio zazidao,

- da garaže i tavanski prostori nisu bili predmet kupoprodaje kao posebni dijelovi.

9. Utvrđenja prvostupanjskog suda u cijelosti prihvaća i ovaj sud, budući je sud prvog stupnja na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pravilno utvrdio činjenično stanje odlučno za pravilnu primjenu materijalnog prava.

10. Tužitelj u žalbi prvenstveno iznosi vlastitu ocjenu provedenih dokaza ponavljajući tijekom postupka istaknutu tvrdnju da predmetne garaže predstavljaju samostane uporabne cjeline. Kako tužitelj u žalbi samo preocijenjuje izvedene dokaze, te ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu, a koja je bez realne podloge u rezultatima postupka, ne mogu se prihvatiti žalbeni prigovori nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

11. Polazeći od navedenih utvrđenja prvostupanjski sud zaključuje da predmetne garaže nisu utvrđene kao samostalne prostorije pa nisu ispunjeni uvjeti za stjecanje prava vlasništva posebnog dijela nekretnine propisani člankom 68. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 -dalje: ZVDSP). Nadalje, prvostupanjski sud zaključuje da tužitelj nije dokazao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva propisane odredbom članka 114. ZVDSP.

12. U smislu odredbe članka 68. stavak 3. ZVDSP potrebna je suglasnost svih suvlasnika da svoja suvlasnička prava ograniče tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, o čemu će sastaviti ispravu te će se uzeti da je to odgovarajući dio iz kojega može proizaći i na njemu biti uspostavljeno vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine, bez obzira na to koliki bi bio taj suvlasnički dio.

13. Suvlasništvo je zakonski definirano kao vlasništvo više osoba na nekoj stvari tako da svakoj osobi pripada dio tog vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari (čl. 36. st. 1. ZVDSP).

14. Odredbom članka 73. st. 1. ZVDSP propisano je da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine uspostavlja se na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine. Stavkom 2. istog članka propisano je da niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.

15. Kako tužitelj u ovom postupku, bez suglasnosti svih suvlasnika, traži utvrđenje prava vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine koji nisu upisani u zemljišne knjige, što dovodi do smanjenja suvlasničkih dijelova tuženika kao suvlasnika, pravilno prvostupanjski sud smatra da bi se usvajanjem zahtjeva tužitelja ograničila prava koja pripadaju tuženicima na temelju njihovog prije uspostavljenog vlasništva posebnog dijela, što je suprotno odredbi članka 73. st. 2. ZVDSP.

16. Nadalje, prvostupanjski sud pravilno zaključuje da tužitelj nije dokazao niti da bi bile ispunjenje pretpostavke iz odredbe članka 114. ZVDSP za stjecanje prava vlasništva.

17. Na žalbene navode tužitelja da je vlasništvo stekao jer je izgradio predmetne garaže na svome zemljištu, a koje garaže, kao samostalne uporabne cjeline nisu bile predmet prodaje, valja odgovoriti da se u smislu odredbe čl. 114. st. 1. ZVDSP vlasništvo može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, pa tužitelj na opisani način nije stekao pravo vlasništva.

18. Pravilno je prvostupanjski sud odbio tužbeni zahtjev i u odnosu na III. tuženu, koja je tijekom postupka priznala tužbeni zahtjev, pozivom na odredbu članka 331. stavak 2. ZPP.

19. Odredbom članka 331. st. 2. ZPP propisano je da sud neće donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3.).

20. S obzirom su tuženici u ovoj parnici suvlasnici nekretnine na kojoj tužitelj traži utvrđenje vlasništva određenog dijela, posljedično tome izmjenu suvlasničkih omjera svih tuženika, spor se može riješiti prema njima samo na jedinstven način zbog čega se oni smatraju kao jedna parnična stranka i kao takvi moraju sudjelovati u postupku (čl. 201. ZPP).

21. Slijedom navedenog valjalo je temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

22. Odluka o troškovima postupka također je pravilna kako po osnovi (čl. 154. st. 1. ZPP-a) tako i po visini (čl. 155. ZPP-a).

23. Tužitelju nije dosuđen trošak žalbenog postupka jer nije uspio sa žalbom (čl. 166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1 ZPP).

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić