Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1911/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Iris Gović Penić kao predsjednika vijeća, Sanje Joka Umićević, kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Ines Kovačević, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Martina Pečenko, odvjetnica u Svetom Ivanu Zelini protiv I-tužene SM iz [adresa], II-tužene TM, udane T iz [adresa], III-tužene RMC iz [adresa] i IV-tuženika TMC iz [adresa], koje sve zastupa punomoćnica Koraljka Tomašić, odvjetnica u Zagrebu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-90/2022-93 od 27. veljače 2025., ispravljene rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-90/2022-95 od 11. ožujka 2025., u sjednici vijeća 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-90/2022-93 od 27. veljače 2025., ispravljena rješenjem Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj P-90/2022-95 od 11. ožujka 2025.,

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem i presudom odlučeno je:

"r i j e š i o j e

Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom tužitelja od 12. srpnja 2022. na način da tužitelj predlaže presudom utvrditi da su tuženici dužni priznati i trpjeti uknjižbu u zemljišnim knjigama prava vlasništva tužitelja, a brisanje prava vlasništva

VM na utuženim nekretninama i

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da je tužitelj RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] stekao vlasništvo nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] sa 160 čhv,

čkbr. [katastarska čestica] livada [adresa] u [adresa] sa 1 jutro i 322 čhv i

čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] sa 318 čhv, a što su tuženici SM, [adresa] /10 110), 6 [adresa], IM udana T, [adresa] (77 750),[adresa], AFM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ( 10 000), [adresa] i VMC, [adresa] ( 57 130), [adresa], kao pravni slijednici i nasljednici upisanog z.k. vlasnika ĆM, [adresa] dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upiše kao vlasnik navedenih nekretnina u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje toga prava sa imena prednika tuženika ĆM, sve u roku od 15 dana.

Utvrđuje se da je tužitelj RM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dijela cijele čkbr. [katastarska čestica] oranica [adresa] u [adresa] sa 1075 čhv upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što su tuženici SM, [adresa], IM udana T, [adresa] (77 750),18 B [adresa], AFM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ( 10 000), [adresa] i VMC, [adresa] ( 57 130), [adresa], kao pravni slijednici i nasljednici upisanog z.k. vlasnika ĆM , [adresa] dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti upiše kao vlasnik navedene nekretnine u zemljišnim knjigama uz istodobno brisanje toga prava sa imena prednika tuženika ĆM, sve u roku od 15 dana.

Nalaže se tuženicima SM, [adresa]), 6 [adresa], IM udana T, [adresa] (77 750),18 B [adresa], AFM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] ( 10 000), [adresa] i JPM, [adresa] ( 57 130), 24 SMC [adresa], solidarno, naknaditi tužitelju EM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena koja teče od dana presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju RM naknaditi I-tuženoj SM, II- tuženoj TM, udanoj T, III-tuženoj RMC i IV- tuženiku TMC parnični trošak u iznosu od 4.633,21 EUR (četiritisućešestotridesettri eura i dvadesetjedan eurocent), u roku od 15 (petnaest) dana."

2. Protiv te presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 142/22 i 155/23

- dalje: ZPP) uz prijedlog da se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima.

3. U odgovoru na žalbu 1., 2., 3. i 4. tuženici osporavaju osnovanost žalbenih navoda te predlažu odbiti žalbu tužitelja i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba je neosnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je stekao vlasništvo nekretnina iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – č.k.br. 1145/2, č.k.br. 1151/2 i č.k.br. 1152/2 te 2/3 dijela č.k.br. 1146/2 te da su tuženici kao nasljednici upisanog z.k. vlasnika VM dužni to priznati i trpjeti da se tužitelj upiše kao vlasnik navedenih nekretnina u zemljišne knjige uz istodobno brisanje tog prava s imena prednika tuženika VM.

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da su ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP, a nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju ističe žalitelj jer su u prvostupanjskoj presudi navedeni razlozi o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni pa prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

7. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.

8. Tako je prvostupanjski sud utvrdio da je VM zemljišnoknjižni vlasnik spornih nekretnina (č.k.br. 1145/2, č.k.br. 1151/2 i č.k.br. 1152/2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti te 2/3 dijela č.k.br. 1146/2 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]); da je VM tijekom ovog postupka preminuo te je postupak prekinut i potom nastavljen u odnosu na njegove nasljednike 1., 2., 3. i 4. tuženike; da predmetne nekretnine VM nije usmenim ugovorom o darovanju darovao majci tužitelja niti tužitelju; da su majka tužitelja te tužitelj koristili navedene nekretnine te ih posjedovali obzirom ih je na to VM ovlastio (jer je živio u [adresa]) u smislu da im je dozvolio korištenje sadržaja prava plodouživanja; te da su tužitelj i njegovi prednici od 1990. u posjedu utuženih nekretnina; te kao što je naprijed navedeno da je VM kao vlasnik predmetnih nekretnina ŠM svoju sestru a majku tužitelja ovlastio da te nekretnine uživa na način da ih obrađuje kao poljoprivredne površine i za sebe ubire plodove s tih nekretnina.

9. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi.

10. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da VM (prednik tuženika) nije usmeno darovao predmetne nekretnine niti majci tužitelja ŠM, svojoj sestri, niti tužitelju te da isto tužitelj u ovom postupku nije dokazao. Naime, između VM te ŠM odnosno tužitelja nije u spornom razdoblju zaključen pravni posao koji bi doveo do promjene u osobi vlasnika, već je VM kao vlasnik dozvolio ŠM a tako i tužitelju korištenje predmetnih nekretnina na način da ih obrađuju i ubiru plodove s njih te stoga tužitelj nije u ovom postupku dokazao da je temeljem pravnog posla (ugovor o darovanju) stekao pravo vlasništva spornih nekretnina.

11. Isto tako je valjana ocjena prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da su se ostvarile sve pretpostavke propisane zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

12. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje u tekstu: ZVDSP) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.

13. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. istog članka), a onaj kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3. istog članka).

14. Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni ili istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2. istog članka).

15. Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91.- dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO, posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je stavkom 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.

16. Iz naprijed navedenih pretpostavki proizlazi da se dosjelošću može steći vlasništvo neke stvari samo ukoliko se radi o samostalnom posjedu tj. o samostalnom posjedniku stvari, a iz provedenog postupka proizlazi da tužitelj nije dokazao da su on odnosno njegovi pravni prednici bili samostalni posjednici predmetnih nekretnina, a to stoga jer što je već naprijed navedeno te nekretnine je vlasnik istih VM dao majci tužitelja i tužitelju na korištenje tj. dozvolio im da nekretnine obrađuju i ubiru plodove s njih a na koji način tužitelj niti njegovi pravni prednici nisu postali samostalni posjednici tih nekretnina. Stoga tužitelj (niti po pravnim prednicima) nije mogao steći vlasništvo tih nekretnina dosjelošću a na žalbene navode valja reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te temeljem rezultata cjelokupnog postupka. Kako žalitelj ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima postupka žalbeni prigovori ne mogu se prihvatiti.

17. Također na žalbene navode valja reći da je pravilna ocjena prvostupanjskog suda da je VM očitovao vlasničke ovlasti na predmetnim nekretninama (pa tako npr. je dolazio povremeno na iste nekretnine što nije neobično obzirom na to da je živio u prostorno udaljenoj državi) te u jednom razdoblju je VM imao interes da proda iste nekretnine. Također je pravilno postupio prvostupanjski sud kada je ocijenio da tužitelj neosnovano tvrdi da je u odnosu na nekretninu – k. č. br. [katastarska čestica] u 2/3 dijela stekao vlasništvo građenjem. Naime, iz postupka proizlazi da je u zemljišne knjige tužitelj upisan na navedenoj nekretnini kao suvlasnik u 1/3 dijela, da se radi o nekretnini na kojoj je postojala prizemnica koju su izgradili prednici tužitelja dok je tužitelj nadogradio kat te je valjano ocijenio prvostupanjski sud da tužitelj nije dokazao na što se odnosi utuženih 2/3 dijela te nekretnine tj. je li to u naravi zemljište na kojem je izgrađena kuća i gospodarske zgrade ili zemljište neophodno za redovitu uporabu te kuće i gospodarskih zgrada, te nije bilo moguće utvrditi stvarni izgled, izgrađenost i način uporabe utuženog dijela te nekretnine jer su već i sami navodi tužitelja o istim nejasni i kontradiktorni pri čemu je prvostupanjski sud uzeo u obzir da u naravi utužena nekretnina predstavlja i livadu i oranicu i kuću i dvorište i gospodarske zgrade (znači ne isključivo kuću s dvorištem i gospodarskim zgradama) stoga nije se moglo sa sigurnošću utvrditi da upravo utuženih 2/3 dijela te nekretnine je ono na čemu je izgrađen građevinski objekt odnosno zemljište neophodno za redovitu uporabu tog građevinskog objekta te također valja dodati da iz postupka proizlazi da u odnosu na predmetnu nekretninu nije razvrgnuta suvlasnička zajednica (u naravi) niti je u odnosu na istu sklopljen sporazum između stranaka o načinu korištenja te nekretnine pa sud prvog stupnja nije bio u mogućnosti utvrditi je li tužitelj gradio na tuđem ili na svom dijelu nekretnine.

18. Također se ukazuje da iz provedenog postupka ne proizlazi da je tužitelj dokazao ostvarenje pretpostavki za stjecanje prava vlasništva u smislu tada važećih propisa Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine broj 53/91 – dalje ZVDSP) jer nije dokazao da je gradio na tuđem sa znanjem odnosno sa suglasnošću vlasnika (suvlasnika VM) tj. nije dokazao da je pošteni graditelj.

19. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odbio tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži utvrđenje da je stekao vlasništvo utuženih nekretnina te da su tuženi dužni to priznati i trpjeti da se tužitelj upiše kao vlasnik tih nekretnina u zemljišnu knjigu uz istodobno brisanje tog prava s imena prednika tuženika VM.

20. Odluka o parničnom trošku donesena je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.

21. Stoga je valjalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu (čl. 368. st. 1. ZPP).

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

mr.sc. Iris Gović Penić