Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-313/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FA iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Petru Raosu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1. ĐA iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima TA, Bartolić Tomislavu, Bartolić F i Bartolić Elizi, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Bartolić & Bartolić, Zagreb, i pod 2. IA iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Vinku Fabjanoviću i Ivani Marinelić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Fabjanović & Marinelić d.o.o., Supetar, radi ispražnjenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika ad/1. protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Ps-25/2022 od 20. listopada 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 7. listopada 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika ad/1. ĐA kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru poslovni broj Ps-25/2022 od 20. listopada 2023. pod toč. I. i toč. IV. izreke presude.
II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika ad/1. za naknadom troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženika pod 1. ĐA kao osnovan te je tuženik pod 1. dužan u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe isprazniti i predati u posjed tužitelju slobodno od osoba i stvari prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019.g., kao i dvorište označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
II. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženu pod 2. IA kao osnovan te je tužena pod 2. dužna u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe isprazniti i predati u posjed tužitelju slobodno od osoba i stvari dvorište označeno kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].
III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženu pod 2. IA u dijelu u kojem zahtijeva da mu tužena pod 2. u roku od 15 (petnaest) dana i pod prijetnjom ovrhe isprazni i preda u posjed slobodno od osoba i stvari prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019.g.
IV. Nalaže se tuženiku pod 1. ĐA u roku od 15 (petnaest) dana isplatiti tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 800,00 EUR-a / 6.027,60 HRK-a."
2. Protiv navedene presude sadržajno pod toč.I. i IV. presude žali se tuženik ad/1 zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine” broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11,25/13,89/14,70/19, 80/22, 114/22,155/23 – dalje: ZPP) uz prijedlog da se pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbenog postupka.
3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava žalbene navode i predlaže žalbu tuženika ad/1. odbiti kao neosnovanu.
4. Žalba tuženika ad/1. je neosnovana.
5. Tužitelj u ovom postupku u odnosu na dio zahtjeva (za ispražnjenje i predaju u posjed nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]) traži vlasničkopravnu zaštitu reivindikacijskim zahtjevom u smislu odredbe čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZV), dok u odnosu na dio zahtjeva (za ispražnjenje i predaju u posjed prizemlja zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019. te čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška]) k. o. [katastarska općina] traži zaštitu prava vlasništva vlasničkom tužbom predmnijevanog vlasnika (čl. 166. ZV).
6. Među strankama nije bio sporan predmet spora, odnosno da tužitelj traži predaju u posjed poslovnog prostora u prizemlju stambene kuće položene na čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 (precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019.) kao i predaju u posjed dvorišta položenog ispred predmetnog poslovnog prostora u prizemlju zgrade označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
7. Polazeći od činjenice da tuženik ad/1. drži u posjedu prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019. i dvorište označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] , a tužena ad/2. drži u posjedu samo dvorište označenog kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], sud prvog stupnja je postupku u bitnome utvrdio:
– da je kao vlasnik nekretnina opisanih kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] upisan ZA, a kao vlasnik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] upisan je tužitelj, što sve proizlazi iz javno dostupnih zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine,
– da je temeljem rješenja o raspoređivanju neraspoređene imovine poslovnog broja O-219/13 od 13. siječnja 2014. iza pok. ZA za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] istoga naslijedili VA, LA, ĆA i JA, i to JA za dio prizemlja stambene kuće u [adresa] na predjelu „[adresa] što predstavlja konobu na zapadnoj strani predmetne zgrade, a koja je fizički podijeljena od istočne konobe pregradnim zidom u pravcu sjever – jug cca 38 m2“, te za nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z.U.
1968, k. o. [katastarska općina], za cijelo,
– da je oporukom sastavljenom **.**.2000. ZA svoju imovinu rasporedio svojoj djeci, pri čemu je sinu JA ostavio u vlasništvo nekretninu označenu kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvor položen sjevero-zapadno od čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dio prizemlja stambene kuće u [adresa] na „[adresa] označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], što predstavlja konobu na zapadnoj strani predmetne zgrade, a koja je fizički podijeljena od istočne konobe pregradnim zidom u pravcu sjever – jug cca 38 m2, a temeljem koje oporuke je i doneseno navedeno rješenje o raspoređivanju neraspoređene imovine,
– da iz Ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenog između JA kao davatelja uzdržavanja i ZA kao primatelja uzdržavanja, od 9. veljače 1998., ovjerenog od strane Općinskog suda u Supetru pod brojem R1-10/98 proizlazi da je predmet istog čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u naravi obiteljska stambena kuća u [adresa] i sve pokretnine koje se nalaze u toj kući, i to treći kat, koji se sastoji od 3 sobe, kuhinje, dnevnog boravka, kupaone sa wc-om, hodnika i 2 balkona, tavan (šufit), dio prizemlja, koji predstavlja konobu sa istočne strane, uključivo i prostor pod stubištem, u koji se danas ulazi iz zapadne konobe, a koji je fizički povezan i sa istočnim dijelom konobe, površine oko 85 m2, koji etažni dijelovi predstavljaju ½ idealnog dijela predmetnih čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], kao i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvor koji je položen sjevero-zapadno od čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], za cijelo,
– da je JA temeljem rješenja o nasljeđivanju broj O-1144/16 za izvanknjižno vlasništvo ½ dijela nekretnine označenih kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] prema Ugovoru o doživotnom uzdržavanju od 9. veljače 1998., kao i za izvanknjižno vlasništvo nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] za cijelo, a prema preslici pravomoćnog rješenja o raspoređivanju neraspoređene imovine iza pok. ZA pok. LA te za čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za cijelo, naslijedio sin
ŠA, tužitelj u ovom predmetu,
- da iz spisa poslovni broje Z-41766/19 proizlazi da je tužitelj zajedno sa GA i DA 30. lipnja 2022. podnio prijedlog radi uknjižbe prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a kojem prijedlogu prileže Ugovor o doživotnom uzdržavanju od 9. veljače 1998, oporuka od 31. svibnja 2000. ZA pok. LA, Rješenje o raspoređivanju neraspoređene imovine iza pok. ZA pok. LA, od 13. siječnja 2014. pod brojem O-219/13 Općinskog suda u Supetru, Rješenje o nasljeđivanju iza pok. JA pok. ZA pod brojem O-1144/16 od 26. travnja 2016., rješenje o izvedenom stanju upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, ispostave [adresa] od 3. svibnja 2018. kao i rješenje o ispravci navedenog rješenja o izvedenom stanju istog od 22. siječnja 2019., Arhitektonski projekt od 12.2018., i Elaborat o etažiranju od 02.2019., te je rješenjem zemljišnoknjižnog odjela ovog suda od 18. siječnja 2023. takav prijedlog odbačen između ostalog iz razloga što nedostaje Potvrda nadležnog tijela da tražene stambene jedinice predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu sukladno čl. 73. st. 3. ZV,
– da iz potvrde Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar, Klasa: [broj], Urbroj: [broj] od 8. veljače 2019., i to točke I. proizlazi da svi posebni dijelovi zgrade u [adresa], izgrađenoj na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisane u Z. U. [broj ZK uloška], zajedno sa pripadajućim dijelovima predstavljaju svaki za sebe samostalnu uporabnu cjelinu, dok je u točki II. naveden popis i opis posebnih dijelova zgrade, i to pod točkom 2. poslovni prostor označen P2 i obojen crvenom bojom koji se nalazi u prizemlju ukupne površine 81,50 m2.
8. Polazeći od utvrđenja da je tužitelj vlasnik nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvor položen sjevero-zapadno od čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], odnosno dvor koji se nalazi ispred predmetnog prizemlja stambene zgrade, cijeneći iskaze stranaka i svjedoka UA, PA i ĆA sud prvog stupnja zaključuje da predmetno dvorište tuženik ad/1. koristi u sklopu predmetnog prizemlja kuće, odnosno radione koju koristi, a koja je povezana sa predmetnim dvorištem, a tužena ad/2. na način da navedeno dvorište mete te u istom drži svoje lončanice cvijeće, i to bez pravne osnove. Pri tome, prema ocjeni suda prvog stupnja navodi tuženika ad/1. da isti ima odobrenje od svog oca odnosno svog nona za korištenje ove nekretnine ne ukazuju na njegovo pravo posjedovanja iste, jer navedene osobe nisu vlasnici nekretnine.
9. Nadalje, sud prvog stupnja utvrđuje da su dio prizemlja stambene kuće u [adresa] označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] što u naravi predstavlja konobu sa istočne strane površine 85 m2, kao i čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi dvor položen sjevero-zapadno od čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], bile predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 9. veljače 1998., sklopljenog između upisanog vlasnika ZA i oca tužitelja JA i rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZA, a iste nekretnine je tužitelj iza smrti oca JA naslijedio temeljem rješenja o nasljeđivanju od 26. travnja 2016., da je tužitelj, odnosno njegov otac prije njega bio u posjedu predmetnih nekretnina, jer je otac tužitelja JA neposredno prije svoje smrti zatražio od tuženika ad/1. i njegovog oca da mu predaju posjed predmetnih nekretnina što su ovi i učinili, pa je predmetni prostor sve do 2020. bio prazan kada je u njega ponovo uselio tuženik ad/1. koji je tada imao koronu, te u istome ostao do danas, dok se tužena ad/2. ne nalazi u posjedu istog, da iz iskaza tužitelja ad/1., tužene ad/2., svjedoka ŽA i ĆA proizlazi da između pok. JA i pok. LA, kao i ostalih braće i sestara, nikada nije bilo sporno da je vlasništvo prizemlja i dvorišta Ivanovo (oca tužitelja), a predmetnu radionu u prizemlju zgrade LA je koristio za popravak motora uz odobrenje brata RA, no tuženik ad/1. takovo dopuštenje nema.
10. Kako je tužitelj dokazao da je vlasnik nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi dvorište, kao i predmnijevani vlasnik nekretnine koja u naravi predstavlja prizemlje zgrade položene na čest. zgr. [katastarska čestica]. i čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2, kako je to precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od 02. 2019., koji prileži spisu, i za koju nekretninu prileži potvrda Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, Ispostava Supetar od 8. veljače 2019. da navedeni poslovni prostor predstavlja samostalnu uporabnu cjelinu kao i nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi dvorište, odnosno da ima jači pravni temelj za posjedovanje tih nekretnina, naspram tuženika ad/1. i ad/2. koji nemaju nikakav pravni temelj, te opisane nekretnine koriste bez valjane pravne osnove, djelomično prihvaća zahtjev tužitelja i odlučuje kao pod toč.I do III., izreke presude.
11. Odluka suda prvog stupnja je pravilna i zakonita, te žalbenim navodima tuženika ad/1. nije dovedena u sumnju.
12. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.
13. Također nije učinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama za ovaj spor, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danih u postupku i samih tih isprava i zapisnika, obzirom da je sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude iznio potpune, razumljive i jasne razloge za svoju ocjenu izvedenih dokaza i za činjenična utvrđenja, a činjenica da ti stavovi nisu sukladni stavovima i tumačenjima tužiteljice ne predstavljaju bitnu povredu odredaba parničnog postupka kako to pogrešno smatra tuženik ad/1..
14. U odnosu na žalbene navode tuženika ad/1. da je sud prvog stupnja prekoračio tužbeni zahtjev utemeljivši presudu na drugačijoj činjeničnoj osnovi od one na koju se pozvao u tužbi čime je počinio apsolutnu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 12. ZPP valja odgovoriti da nisu osnovani. Naime, o prekoračenju tužbenog zahtjeva radi kada je suđeno više od onog što je zatraženo tužbenim zahtjevom ili nešto drugo (a ne ono što je traženo). Suprotno žalbenim navodima sud prvog stupnja nije izašao izvan okvira činjenične osnove tužbe i tužbenog zahtjeva. U ovom sporu tužbeni zahtjev bio je upravljen na iseljenje iz opisane nekretnine te predaja iste slobodne od osoba i stvari u posjed tužitelju, a o kojem zahtjevu je i odlučeno izrekom presude (čl. 2. ZPP).
15. Suprotno žalbenim navodima, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 8. u vezi čl. 354. st. 2. ZPP jer je sud prvog stupnja valjano utvrdio činjenično stanje na temelju brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a s tim u vezi nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 219. i čl. 221a. ZPP na koje se poziva tuženika ad/1. Sud prvog stupnja je za svoju ocjenu provedenih dokaza dao logične i uvjerljive razloge, koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud, dok je ocjena dokaza tuženika ad/1 iznesena u žalbi subjektivna i neprihvatljiva, te su pravilno primijenjene odredbe čl. 219. i čl. 221a. ZPP.
16. Prema činjeničnim navodima, te dostavljenim ispravama predaju u posjed predmetnih nekretnina tužitelj je zahtijevao sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koje reguliraju institute prave vlasničke tužbe i tužbe predmnijevanog vlasnika. Tako je odredbom čl. 162. st. 1. ZV određeno kako vlasnik, da bi ostvario u postupku pred sudom, svoje pravo radi predaje u posjed stvari, mora dokazati da je stvar koju zahtijeva njegovo vlasništvo i da se nalazi u tuženikovu posjedu.
17. Odredbom čl. 166. st. 1. ZV propisano je da onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnoga temelja ili na slabijem pravnom temelju. Stavkom drugim označenog članka propisano je kako će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati stvar posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji, no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao on.
18. Za vlasničku tužbu iz pretpostavljenog vlasništva (actio publiciana), traže se sve one pretpostavke koje se traže i za „osnovnu“ pravu vlasničku tužbu reivindikaciju (čl. 162. ZV) s time da tužitelj umjesto svojeg prava vlasništva dokazuje svoje jače pravo na posjed. Dakle tužiteljev (izgubljeni!) posjed mora biti zakonit, istinit i pošten.
19. Predmnjeva vlasništva stvari djelovati će protiv sadašnjeg posjednika stvari samo ako sadašnji posjednik nema pravni temelj za to posjedovanje ili ima slabiji od tužiteljevog. Predmnijeva vlasništva neće djelovati prema osobi koja ima jednako jak ili jači pravni temelj posjedovanja od tužiteljevog.
20. Suprotno navodima žalbe, sud prvog stupnja temeljem valjano provedenog dokaznog postupka u postupku je utvrdio pravno relevantne činjenice u odnosu na tužiteljevo vlasništvo nekretnine čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja u naravi predstavlja dvorište.
21. Jednako tako sud prvog stupnja temeljem valjano provedenog dokaznog postupka u postupku je utvrdio pravno relevantne činjenice u odnosu na tužiteljevu predmnijevu prava vlasništva nekretnine koja u naravi predstavlja prizemlje zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019. , te čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te pravilno ocijenio da je tužitelj dokazao pravni temelj i istinit način stjecanja predmetne nekretnine, dakle da je kvalificiran posjednik u smislu čl. 18. ZV.
22. Naime, iz sadržaja izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj prizemlje stambene kuće u [adresa] označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja konobu sa istočne strane površine 85 m2 iza pok. oca JA naslijedio temeljem rješenja o nasljeđivanju od 26. travnja 2016., a koja nekretnina je bila predmetom Ugovora o doživotnom uzdržavanju od 9. veljače 1998. sklopljenog između upisanog vlasnika ZA i oca tužitelja JA. Iz navedenog proizlazi da navedeni dio prizemlja (konoba sa istočne strane površine 85 m2) nije nije bila predmetnom nasljeđivanja iza pok. ZA (djeda tužitelja i tuženika ad/1.), pa su u tom dijelu žalbeni navodi tuženika ad/1., kojima ukazuje na sadržaj rješenja o nasljeđivanju iza pok. ZA neodlučni.
23. Nadalje, iz sadržaja izvedenih dokaza proizlazi da je predmetnu nekretninu LA (otac tuženika ad/1.) koristio za popravljanje motora uz odobrenje brata JA (oca tužitelja), da je otac tužitelja neposredno prije svoje smrti zatražio od tuženika ad/1. i njegovog oca da mu predaju posjed predmetnih nekretnina što su ovi i učinili, pa je predmetni prostor sve do 2020. bio prazan kada je u njega ponovo uselio tuženik ad/1. koji je tada imao koronu, te u istome ostao do danas, pri čemu tuženik ad/1. nije dokazao valjani pravni temelj za posjedovanje predmetne nekretnine.
24. Zaključak ovog suda je da suvlasnici stambene kuće u [adresa] označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], poštujući Oporuku pok. ZA, Ugovor o doživotnom uzdržavanju kao i rješenja o nasljeđivanju donesena iz njihovih prednika, međusobno podijelili posjed stvari i izvršavanje vlasničkih ovlasti, u skladu sa odredbom čl. 42. st. 1. ZV na način da je svatko od njih dobio u posjed i korištenje točno određeni dio stambene zgrade, neovisno o tome što etažno vlasništvo nije bilo uspostavljeno. Navedeno potvrđuje da je tužitelj zakonit, istinit i pošten posjednik prizemlja zgrade. Pored toga tužitelj je pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice uspostavom etažnog vlasništva, a u koju svrhu je izrađen Plan posebnih dijelova građevine (elaborat etažiranja) 02.2019., nakon čega je elaborat potvrđen od strane nadležnog upravnog tijela, i u čemu su sudjelovali svi suvlasnici (pa tako i tužena ad/2. majka tuženika ad/1.). Navedeno je potvrđeno danim iskazima tužitelja tužene ad/2. i svjedoka ĆA (jedne od etažnih vlasnica predmetne nekretnine).
25. Pitanje provedbe etažnog elaborata je predmet zemljišnoknjižnog postupka pa u tom smislu ovaj sud nije cijenio ostvarenje uvjeta za njegovu provedbu u smislu čl. 73. i čl. 74. ZV.
26. Tome valja dodati da,
"Odredba čl. 73. st. 2, ZVDSP-a propisuje da jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela.
26.1. Prema shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama poslovni broj: Rev-200/09-3 od 6. svibnja 2009. i Rev-1553/13 od 8. siječnja 2014. nepostojanje sporazuma stranaka o uspostavi etažnog vlasništva na nekretninama ne predstavlja zapreku da se suvlasnička zajednica stranaka na predmetnim nekretninama razvrgne uspostavom etažnog vlasništva.Smisao odredaba o sudskom razvrgnuću suvlasničke zajednice je uspostaviti etažno vlasništvo ako netko od suvlasnika bez valjanog razloga osujećuje provedbu etažiranja.
27. Kako se u konkretnom slučaju glede predmeta spora ne radi o nepodijeljenoj stvari u smislu da u zemljišnoj knjizi nije provedeno etažiranje zgrade (iako tužitelj i tuženici ad/1. i ad/2. koriste svaki od njih, točno određeni dio kuće) nema mjesta primjeni čl. 64. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", br. 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 – dalje: ZOO) kojom je propisano da, kad u nedjeljivoj obvezi ima više vjerovnika među kojima nije ni ugovorena ni zakonom određena solidarnost, jedan vjerovnik može zahtijevati da dužnik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlašten od ostalih vjerovnika da primi ispunjenje, a inače svaki vjerovnik može zahtijevati od dužnika da obvezu ispuni svim vjerovnicima zajedno, ili da je položi sudu ili javnom bilježniku.
28. Konačno valja reći da iz sadržaja spisa, poglavito iskaza svjedoka ĆA (jedne od etažnih vlasnica) ne proizlazi da je u tijeku bilo kakav sudski postupak glede nekretnina koje su predmetom ovog postupka. Predstavlja li da određena nekretnina bračnu stečevinu (bez obzira na upis u zemljišnu knjigu) sud zasigurno ne pazi po službenoj dužnosti nego tek po prigovoru neke od stranaka u postupku.
29. Slijedom navedenog tužitelj je dokazao da je vlasnik čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZV odnosno predmnijevani vlasnik prizemlja zgrade označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini od 81,50 m2 precizirano i označeno crvenom bojom u Elaboratu o etažiranju od dana 02.2019. i čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u smislu odredbe čl. 166. ZV jer tužitelj zasigurno ima jači pravni temelj stjecanja predmetnih nekretnine od tuženika ad/1. koji iste posjeduje bez valjanog pravnog temelja.
30. Odluka o troškovima postupka sadržana u točki IV. izreke presude je pravilna i zakonita, jer je sud prvog stupnja o troškovima postupka odlučio pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP i nije dovedena u pitanje žalbenim navodima tuženika ad/1.
30.1. Naime, tuženik ad/1. smatra da se u konkretnom slučaju radilo o sporu iz stambenih odnosa - otkaz, iseljenje, utvrđenje, pa da bi stoga tužitelju pripadala nagrada iz Tbr. 7. toč. 2. Tarife.
30.2. Taj žalbeni navod nije osnovan iz razloga što je tužba tužitelja naznačena kao tužba radi ispražnjenja i predaje nekretnine u posjed u kojoj je tužitelj zatražio da tuženici ad/1. i ad/2. isele i predaju mu u posjed predmetne nekretnine, slobodne od osoba i stvari, dakle radi se o vlasničkoj tužbi. Tužitelj je u tužbi kao vrijednost predmeta spora naznačio 10.000,00 kn. Na temelju navedene vrijednosti spora odmjeren je trošak sukladno radnjama poduzetim u postupku, a pravilnost izračuna troška tuženika ad/1. niti ne osporava. Pravilno sud prvog stupnja nije primijenio Tbr. 7. toč. 2. Tarife, jer se ne radi o stambenom odnosu pošto je predmet ovog spora predaja u posjed temeljem prave vlasničke tužbe (kao i tužbe predmnijevanog vlasnika). Dakle, ne radi se o stambenom odnosu iseljenja, otkaza ili utvrđenja, već se radi o vlasničkoj tužbi.
31. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.
32. Na temelju odredbe čl. 166. st. 1. u svezi čl. 154. st. 1. ZPP odbijen je zahtjev tuženika ad/1. za naknadu troškova žalbenog postupka jer isti nije uspio sa žalbom.
U Zagrebu, 7. listopada 2025.
Predsjednica vijeća:
Gordana Bošković Majerović