Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

    Poslovni broj: Kž-307/2025-5

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    I

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Velikoj Gorici, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja Ivane Dubravke Kovačević kao predsjednice vijeća, te Gordane Paljevec i Sandre Kantolić kao članica vijeća, uz sudjelovanje Slavice Horvačić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ČL, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i drugih Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11, 144/12, 56715, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21 – dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi državnog odvjetnika protiv presude Općinskog suda u Splitu broj K- 1225/2022 od 14. travnja 2025. u sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.,

    r i j e š i o  j e

    I. Povodom žalbe državnog odvjetnika, a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u odluci o troškovima kaznenog postupka i u tom dijelu se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

    p r e s u d i o  j e

    II. Djelomično se prihvaća žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o sigurnosnoj mjeri na način da se po prvostupanjskom sudu izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana iz članka 70. KZ/11 smatra utvrđenom te ista može trajati do prestanka izvršenja kazne zatvora, a najdulje dvije godine.

    III. U ostalom dijelu žalba državnog odvjetnika odbija se kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom i neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu optuženi ČL je proglašen krivim za počinjenje dva kaznena djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11 i jednog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. KZ/11, činjenično i pravno pobliže opisanih u izreci presude. Na temelju članka 179.a KZ/11 optuženom ČL su utvrđene dvije pojedinačne kazne zatvora u trajanju od po jedne godine, a na temelju članka 139. stavka 3. KZ/11 utvrđena mu je pojedinačna kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci. Na temelju članka 51. KZ/11 optuženi ČL je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i tri mjeseca. Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom ČL je u jedinstveni kaznu zatvora uračunato vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 12. rujna 2022. do 12. prosinca 2022.

    2. Na temelju članka 70. KZ/11 optuženom ČL je izrečena sigurnosna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana.

    3. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi s člankom 145. stavcima 1. i 2. točkama 1. i 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24 i 72/25; dalje: ZKP/08) optuženi ČL je dužan naknaditi trošak kaznenog postupka u iznosu od 1.011,62 eura, od čega se iznos od 706,62 eura odnosi na trošak pisanog nalaza i mišljenja psihijatrijskog vještaka, a iznos od 105,00 eura na trošak usmenog davanja nalaza i mišljenja, a iznos od 100,00 eura je „sudski prosjek“.

    4. Pravodobnu žalbu je uložio državni odvjetnik zbog povrede kaznenog zakona i odluke o kaznenopravnoj sankciji, s prijedlogom da se prihvati žalba, pobijana presuda preinači sukladno žalbenim navodima u pravnoj oznaci te u odluci o sigurnosnoj mjeri i kazni.

    5. Odgovor na žalbu je podnio optuženik po braniteljici Ivani Šamija, odvjetnici iz Splita, s prijedlogom da se žalba državnog odvjetnika odbije kao neosnovana.

    6. Spis predmeta je na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Velikoj Gorici.

    7. Žalba državnog odvjetnika je djelomično osnovana.

    U odnosu na drugostupanjsku presudu

    8. Neosnovano žalitelj ističe da je povrijeđen kazneni zakon jer da pogrešno prvostupanjski sud smatra da postoji prividni stjecaj kaznenog djela prijetnje i nasilja u obitelji. Žalitelj smatra da je moguć realni stjecaj ova dva kaznena djela jer kazneno djelo prijetnje nije „pokriveno“ nasiljem u obitelji.

    8.1. Naime, a kako to pravilno utvrđuje i prvostupanjski sud, postupanje optuženika ne ukazuje da je njegova namjera bila usmjerena, između ostalog, na ostvarivanje prijetnje kao zasebne radnje, već te prijeteće riječi, u ukupnosti cjelokupne komunikacije i ponašanja optuženika, predstavljaju dio optuženikovog jedinstvenog vremenski i prostorno protupravnog ponašanja koje je uključivalo i kazneno djelo prijetnje. Naime, odredbom članka 179.a KZ/11, propisano je da to djelo čini onaj tko teško krši propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod bliske osobe izazove strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba ili je dovede u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a time nije počinjeno teže kazneno djelo. S obzirom na okolnosti slučaja, očigledno je da su izrečene prijetnje optuženika u funkciji izazivanja straha kod brata i šogorice kao dijela jedinstvene djelatnosti usmjerene na izvršenje kaznenog djela nasilja u obitelji. Dakle, radi se o prividnom stjecaju, konsumpciji, zbog ekskluziviteta jednog kaznenog djela i inkluzije pratećeg kaznenog djela. Kazneno djelo prijetnje ne opstoji kao samostalno jer je konzumirano u radnji izvršenja kaznenog djela nasilja u obitelji iz članka 179.a KZ/11.

    9. No, u pravu je državni odvjetnik da je propušteno naznačiti trajanje sigurnosne mjere, slijedom čega je u tom dijelu preinačena prvostupanjska presuda te se uzima kao utvrđena sigurnosna mjera iz članka 70. KZ/11, ali je naznačeno da traje dok traje izvršenje kazne zatvora ali ne dulje od dvije godine.

    10. Žaleći se zbog odluke o kazni, državni odvjetnik smatra da su pojedinačne i jedinstvena kazna zatvora odmjerene u preniskom trajanju i da se nije u dovoljnoj mjeri cijenilo da je optuženik u razdoblju od 2011. do 2024. osuđivan zbog istih i drugih kaznenih djela i da je i prekršajno osuđivana osoba.

    11. Prije svega se napominje da je prvostupanjski sud imao u vidu da odluka o kazni mora izražavati individualiziranu, zakonom predviđenu društvenu osudu zbog konkretnog kaznenog djela. Određujući vrstu i mjeru kazne koju će primijeniti, sud mora uvijek uzeti u obzir okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja kaznenog djela, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, jačinu ugrožavanja ili povrede kaznenim djelom zaštićenog dobra, okolnosti u kojima je kazneno djelo počinjeno, okolnosti u kojima je počinitelj živio prije počinjenja kaznenog djela i usklađenost njegovog ponašanja sa zakonima, okolnosti u kojima živi i njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela, te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju konkretnog kaznenog djela.

    11.1. Cijeneći navedeno, pravilno je olakotnim cijenjeno da je optuženik u inkriminirano vrijeme bio smanjeno ubrojiv, izrazio je iskreno kajanje i žaljenje i namjeru promjene načina života, ispričao se u dva navrata oštećenicima te je priznanjem skratio trajanje kaznenog postupka. Otegotnim je cijenjeno da je kazneno djelo nasilja u obitelji počinjeno prema šogorici koja je u to vrijeme bila trudna. Slijedom svega navedenog, po ocjeni drugostupanjskog suda, pravilno su po vrsti i mjeri određene pojedinačne i jedinstvena kazna zatvora gdje upravo zbog višestruke osuđivanosti je optuženiku izrečena bezuvjetna kazna zatvora. Ovakvom kaznenom zatvora uz izricanje sigurnosne mjere iz članka 70. KZ/11 ostvariti će se zakonom propisana svrha kažnjavanja kako u pravcu specijalne, tako i generalne prevencije.

    12. Ispitujući pobijanu presudu na temelju članka 476. stavka 1. točke 2. ZKP/08 drugostupanjski sud nije utvrdio da bi na štetu optuženika na drugi način bio povrijeđen kazneni zakon.

    13. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci pod točkom II. na temelju članka 486. ZKP/08, a pod točkom III. na temelju članka 482. ZKP/08.

    U odnosu na drugostupanjsko rješenje

    14. Drugostupanjski sud je ispitao pobijanu presudu po službenoj dužnosti na temelju čanka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08 i utvrdio je da je u dijelu odluke o troškovima kaznenog postupka izreka u proturječju s razlozima jer se u izreci nalaže optuženom ČL naknada troškova kaznenog postupka, a u obrazloženju se navodi da je optuženi ČLB dužan naknaditi te troškove. Osim toga, pojedinačni iznosi ne daju zbroj ukupnih troškova kaznenog postupka u iznosu od 1.011,62 eura niti su dani razlozi o toj nepodudarnosti.

    15. Stoga je u tom dijelu, na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08, ukinuta pobijana presuda te će u postupku ponovnog odlučivanja o troškovima kaznenog postupka prvostupanjski sud imati u vidu ovo drugostupanjsko rješenje.

    U Velikoj Gorici 7. listopada 2025.

    Predsjednica vijeća

    Ivana Dubravka Kovačević

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.