Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3231/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužiteljice ŠJ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], koju zastupa Stelij Lapić odvjetnik iz Rovinja, 43. istarske divizije 35, protiv tuženika HJ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Dejan Jakac i Marina Mraković, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu sa sjedištem u Buzetu, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno poslovni broj P-321/2021-30 od 27. travnja 2023., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno poslovni broj P-321/2021-30 od 27. travnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca.

II. Prvostupanjski će sud odlučiti o troškovima žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom pod stavkom I. izreke utvrđeno da je tužiteljica stekla pravo vlasništva dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] Z upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u površini 31 m2, koji je u skici izmjere sačinjenoj po Geolstra d.o.o. Pula od 21. siječnja 2020. označen slovima A-B-C-D-A i naloženo tuženiku potpisati parcelacijski elaborat kojim se taj dio k. č. [katastarska čestica] Z upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] formira u novu katastarsku česticu i izda tužiteljici tabularnu ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva tužiteljice te novoformirane k. č., u roku 15 dana, jer će u protivnom potpis na parcelacijskom elaboratu i tabularnu izjavu zamijeniti presuda. Pod stavkom II. izreke je naloženo tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 1.740,86 eura, a pod stavkom III. izreke odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

2. Protiv presude žali se tuženik iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP- a[1] . Predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda. Tuženik zahtijeva trošak nagrade za sastav žalbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 311,06 eura i sudske pristojbe na žalbu.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica stekla vlasništvo dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] Z, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tuženika, u površini 31 m2, koji je u skici izmjere sačinjenoj po Geolstra d.o.o. Pula od 21. siječnja 2020. označen slovima A-B-C-D-A, uz obvezu tuženika da potpiše parcelacijski elaborat kojim se taj dio k. č. formira u novu katastarsku česticu i izda tužiteljici ispravu podobnu za uknjižbu prava vlasništva tužiteljice na novoformiranoj čestici.

5.1. Činjenična osnova predmetnog traženja su navodi tužiteljice da je ona suvlasnica u 7/20 dijela zgr. č. 301/5 Z k. o. [katastarska općina] – kuća sa prolazom, a tuženik da je vlasnik zgr. č. 301/1 Z k. o. [katastarska općina], da je ona na zgr. č. 301/5 Z izgradila stan koji da djelom prelazi i na zgr. č. 301/1 Z (tuženikovu česticu) i to u površini od 31 m2, da je tuženik odbio potpisati predloženu parcelaciju, da je ona pošteni posjednik tog dijela tuženikove čestice preko 30 godine (nitko joj nije branio posjed ni vlasništvo) i da nema drugi način za uknjižbu nekretnine na svoje ime koju da je izgradila kao pošteni izvan-knjižni vlasnik, faktični posjednik i savjestan graditelj uz dopuštenje ranijih vlasnika.

6. Prvostupanjski je sud prihvatio predložene pravne posljedice istaknute tužbenim zahtjevom ocijenivši da je tužiteljici po dva pravna osnova izvorno stekla pravo vlasništva predmetnog spornog dijela nekretnine tuženika - po pravilima o građenju i izvanrednoj dosjelosti jer da tužiteljici od 1985. do 2020. nitko nije branio gradnju niti posjed spornog dijela koji da služi za redovnu upotrebu tužiteljičinog objekta, odnosno da je od 1985. do 2020. (oko 35 godina) savjesno i pošteno posjedovala kako terasu na drugom katu tako i sam sporni dio utužene k. č. [katastarska čestica] Z jer da se ta njezina terasa na drugom katu nalazi iznad terase na prvom katu, a potonja iznad tih 31 m2 površine tuženikove nekretnine.

7. Tuženik nastavno u žalbi, kao i tijekom prvostupanjskog postupka, ustrajava na nedostacima vezano za aktivnu legitimaciju, formalnu pravilnost tužbenog zahtjev, te prigovora izboru i primjeni materijalnog prava, u bitnome navodeći da nije jasno

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZPP-a)

pretendira li tužiteljica na stjecanje prava vlasništva na 31 m2 njegove k. č. [katastarska čestica] Z ili stjecanje prava vlasništva terase na prvom katu koji je sastavni dio stana njezine sestre CJ, i/ili etažiranje stambene zgrade u kojoj se na drugom katu nalazi tužiteljičin posebni dio nekretnine /stan sa terasom/, (u prizemlju stan sestre KJ), da je činjenično stanje pogrešno utvrđeno jer da iz iskaza tužiteljice saslušane kao stranke (i drugih dokaza), proizlazi da tužiteljica nikada nije posjedovala predmetni dio tuženikove čestice, da tu površine ne traži, nego „terasu gore“ (iznad tog dijela zemljišta koja je sastavni dio stana na prvom katu – sestre TJ), preko koje prolazi stepenicama do svog stana sa terasom na drugom katu, da po tužiteljici osobno nije sporno da nakon što se etažira stambena zgrada čiji suvlasnici su tužiteljica i njezine sestre (KJ i TJ) predmetno zemljište ostane tuženikovo jer je njegovo oduvijek i da se prihvaćanjem tužbenog zahtjeva kako je postavljen mijenja u cijelosti vlasničko stanje na terenu i na štetu TJ, suvlasnice k. č. [katastarska čestica] Z i vlasnice posebnog dijela stambene zgrade – stana na prvom katu sa terasom, tako što tužiteljica kao vlasnica stana na drugom katu, postaje suvlasnica prizemnog dijela, terase stana sestre TJ (povećava se suvlasnički dio tužiteljice na stambenoj zgradi, a umanjuje pripadajući dio sestara TJ i KJ koje su suvlasnici u većem dijelu), odnosno da je suštinski problem predmetnog postupka to što je „tužbeni zahtjev apsolutno krivo postavljen“ i što je tužiteljica mogla pokrenuti postupak etažiranja i cijepanja, u kojem postupku bi svaki posebni dio postao samostalna vlasnička cjelina – drugi kat uključujući nadograđenu terasu od tužiteljice, stan na prvom katu sa terasom od CJ, a prizemlje od KJ (tužiteljica eventualno može tražiti ostvarenje prava u skladu sa odredbom članka 196. ZVDSP-a[2] ).

8. Ispitivanjem prvostupanjske presude utvrđena je bitna povreda odredba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se poziva tuženik sa neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje, budući da činjenično stanje nije pravilno utvrđeno, a što je odraz pogrešno pristupa u rješavanju predmetnog spora.

9. Iz rezultata prvostupanjskog raspravljanja u bitnome proizlazilo da predmetni dio tuženikove čestice nije izgrađen, da isti posjeduje isključivo tuženik kao vlasnik (tužiteljica i ostali suvlasnici stambene zgrade u [adresa] – tužiteljičine sestre CJ i KJ istu ne posjeduju, nit su je posjedovale, prema iskazu tužiteljice „oduvijek je bila tuženikovo“), da prema iskazu tužiteljice ona u predmetnoj parnici ne utužuje kuću u naravi, već terasu, da ne želi postati vlasnicom čestice 301/1 Z (upisana kao vlasništvo tuženika) jer da ne zna gdje se ta čestica nalazi, da ona traži „tu terasu gore“, da se terasa nalazi na katu i povezana je sa starom hižom, odnosno da se upiše vlasnicom terase jer da ona kuću ne može etažirati, da je drugi kat sa terasom kuće sagrađene na k. č. [katastarska čestica] Z njoj darovao otac, a sestre KJ i CJ da su na temelju oporuke, iza smrti majke N koja da je preminula 2021. naslijedile ostali dio kuće - KJ prizemlje kuće, a CJ prvi kat kuće sa terasom, odnosno da traži česticu upisanu na tuženika jer da bez toga ne može steći vlasništvo iznad tog dijela, terase na prvom katu od sestre CJ, preko koje dolazi u potkrovlje koje da je njezino vlasništvo i da ne spori tuženiku (ukoliko se provede etažiranje kuće u potkrovlju koje se nalazi njezin stan

2 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015. – pročišćeni tekst, 94/2017., u daljnjem tekstu: ZVDSP-a).

sa terasom) da prizemni dio ispod terase koji traži, pripadne tuženiku u cijelosti kad ona bude terasu prepisivala na svoje ime i spajala sa terasom na dugom katu (list 161. – 171.).

10. U pravu je tuženik kada nastavno u žalbi problematizira pitanje aktivne legitimacije (da su kao tužitelji morali nastupiti svi suvlasnici stambene zgrade, a ne samo tužiteljica kao suvlasnica u manjem dijelu) i formalnu pravilnost postavljenog zahtjeva, a vezano za koje prigovore prvostupanjski sud nije dao razloge u obrazloženju pobijene presude.

11. Naime, iz odredbi članka 53., članka 66. stavak 1. i 3., članka 68. stavka 1. i 2., članka 69. stavka 1. i članka 79. stavka 1. ZVDSP-a bi proizlazilo da tužiteljici pod pretpostavkom da je vlasnica stana sa terasom na drugom katu (posebnog dijela) stambene zgrade u [adresa], pripada odgovarajući suvlasnički dio u odnosu na stambenu zgradu kao cjelinu, a ne kako ona navodi u svom iskazu u odnosu na terasu stana na prvom katu iste stambene zgrade, nadograđene iznad predmetnog dijela tuženikove k. č. [katastarska čestica] Z, kao isključivo njezino vlasništvo, za potrebe etažiranja stambene zgrade između suvlasnika, i to bez njihovog znanja i sudjelovanja u predmetnom postupku (CJ i ĆJ koje su suvlasnice u 13/20 dijela, a tužiteljica u 7/20 dijela).

12. U situaciji kada tužiteljica traži utvrđenje vlasništva na terasi povezanoj sa stanom na prvom katu (stan sestre CJ,) a koja terasa je izgrađena iznad predmetne površine tuženikove nekretnine (a ne na tuženikovoj nekretnini), kako bi stepenicama preko terase na prvom katu dolazila do svog stana na drugom katu, bez znanja i sudjelovanja većinskih suvlasnika stambene zgrade (CJ i KJ), ona u biti traži promjene i na suvlasničkim dijelovima ostalih suvlasnika u odnosu na cijelu stambenu zgradu, koje traženje u stvari predstavlja i zahtjev za parcijalnom diobom - razvrgnuće uspostavom etažnog vlasništva, odnosno etažiranjem jednog izdvojenog posebnog dijela (tužiteljice) u smislu odredbe članka 53. ZVDSP-a, u odnosu na cijelu stambenu zgradu sa zemljištem u kojem se njen udio povećava sa terasom na prvom katu i predmetnom česticom iznad koje je na prvom katu nadograđena terasa, a koje traženje nije ostvarivo bez sudjelovanja u postupku svih suvlasnika s kojima se dijeli suvlasništvo ili pak stvari i prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava (članak 48. stavak 1. ZVDSP-a).

13. Nadalje, opravdano tuženik dovodi u pitanje izbor i primjenu materijalnog prava (pravila o izvanrednoj dosjelosti i građenju) jer su odraz pogrešnog pristupa u rješavanju konkretnog spora, poglavito ako se ima u vidu da se u izgrađenost zemljišta računa samo tlocrtna površina prizemlja, a ne terasa na prvom katu iznad prizemlja i da je nesporno tuženik u posjedu predmetnog dijela čestice 301/1 Z k. o. [katastarska općina], koje je i vlasnik, odnosno da tužiteljica i ostali suvlasnici stambene zgrade u [adresa] nikada nisu posjedovali taj dio čestice („oduvijek“ se znalo da je to tuženikovo).

14. Stoga je ukinuta presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju- Rovigno poslovni broj P-321/2021-30 od 27. travnja 2023. (i dužnost naknade parničnog troška zavisi od konačne odluke o glavnom tužbenom zahtjevu) i predmet vraćen istom sudu na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. i članak 370. ZPP-a), pred drugog suca (članak 371. ZPP-a).

15. U zakonitom nastavku postupka prvostupanjski će sud polazeći od navedenih prigovora tuženika na koje se nije očitovao, razmotriti iste, a nastavno i zavisno na temelju odredbe članka 109. ZPP-a pozvati tužiteljicu da dopuni tužbu, pri čemu će imati u vidu sadašnje stanje zemljišne knjige i učinkovito će ispitati podneske, argumente i dokaze iznese po strankama, u skladu sa pravilno izabranim materijalnim pravom i nakon toga donijeti odluku za koju će dati jasne i na zakonu utemeljene razloge.

16. Ostavljeno je prvostupanjskom sudu odlučiti i o zahtjevu tuženika za naknadu troška povodom predmetne žalbe (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Zagrebu 7. listopada 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović