REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

Split, Domovinskog rata 4

Poslovni broj: Pp-2863/2024-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji Marini Ivančević, uz sudjelovanje Aleksandre Žarković kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv prvookrivljenika SĐ i drugookrivljenika TĐ zastupan po branitelju CĐ odvjetniku iz [adresa], zbog prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona, povodom optužnog prijedloga Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, II Policijske postaje Split Klasa: 211-07/24-5/3659 Urbroj: 511-12-24-24-1 od 8. veljače 2024., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 7. listopada 2025. u izočnosti okrivljenika i nazočnosti branitelja drugookrivljenika, te izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 7. listopada 2025. u izočnosti stranaka javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona,

Prvookrivljenik SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin TĐ i S, rođen **.**.2000. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena SSS, po zanimanju konobar, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavan,

Drugookrivljenik TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin SĐ i T, rođen **.**.1962. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], završena VSS, po zanimanju ing. elektrotehnike, zaposlen, srednjeg imovnog stanja, udovac, otac dvoje djece, državljanin Republike Hrvatske, prekršajno kažnjavan,

o s l o b a đ a j u  s e  o d  o p t u ž b e

da bi dana 26. listopada 2023. u 08:00 sati u [adresa], prvookrivljeni SĐ sin i drugookrivljeni TĐ otac, su jedan spram drugog počinili ekonomsko nasilje u obitelji i to na način da su zbog narušenih međusobnih odnosa jedan drugom bez znanja samoinicijativno mijenjali bravu na ulaznim vratima stana u zajedničkom vlasništvu, naime, prvookrivljeni SĐ je samoinicijativno promijenio bravu ulaznih vrata dana 26. listopada 2023., a drugookrivljeni TĐ tijekom 2023., neutvrđenog dana, čime su prvookrivljenik i drugookrivljeni jedan drugoga onemogućili u korištenju zajedničke imovine,

pa da bi time prvookrivljenik i drugookrivljenik počinili prekršaj iz članka 10. stavka 1. točke 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine RH 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), kažnjiv po članku 22. stavku 1. istog Zakona.

II. Temeljem članka 140. stavka Prekršajnog zakona paušalni troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava ovog Suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, II Policijska postaja Split podnijela je optužni prijedlog pod brojem navedenim u uvodu presude protiv okrivljenika, a zbog prekršaja kao u izreci ove presude.

2. Prvookrivljeni SĐ i drugookrivljeni TĐ bili su pozvani na ovaj sud radi iznošenja svoje obrane, te su sudu dostavili pisane obrane koje su pročitane na ročištu održanim pred ovim sudom u nazočnosti branitelja drugookrivljenika.

3. Prvookrivljeni SĐ u pisanoj obrani je naveo da da je optužnim prijedlogom KLASA: 211-07/24-5/3659 URBROJ: 511-12-24-24-1, od 08.02.2024. godine protiv njega pokrenut postupak radi ekonomskog nasilja u obitelji i to naspram njegovog oca TĐ kao i on naspram njega. U svoju obranu je iznio kako nije počinio prekršaj koji mu se stavlja na teret u optužnom prijedlogu te ukazuje kako je činjenični opis u izreci prekršajnog naloga netočan. U prvom redu ističe kako optužni prijedlog ne sadrži sve podatke koji su potrebni za ispitivanje svih činjenica i okolnosti te kako je isti neodređen i neodrediv u smislu vremenskog i prostornog tijeka događaja. Ističe kako je s ocem imao razmirice oko upravljanja zajedničkom imovinom u smislu ekonomske eksploatacije iste, ali nikada na način da mu je onemogućavao korištenje istom. Opreza radi, dopušta mogućnost da su njihovi sukobi prešli određenu granicu zbog koje su se uključili i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova, tj. policije, ali nikada prema ocu nije ispunio niti jedno obilježje bića prekršaja iz bilo kojeg zakona, a naročito ne ovo koje mu se stavlja na teret pobijanim optužnim prijedlogom. Tome u prilog ide osobito činjenica da su otac i on u međuvremenu izgladili međusobne odnose do te mjere da su zajedno pristigli na ročište u ovoj pravnoj stvari te da stanuju zajedno i da imaju kvalitetan odnos oca i sina. S tim u svezi, jasno je kako on nema interesa da se protiv njega vodi prekršajni postupak, a isto vrijedi i recipročno, dakle, nema interes da se protiv njegovog oca vodi ovaj prekršajni postupak. Policijski službenici su u doba kad su njihove razmirice prijavljene vjerojatno izrekli optužni prijedlog smatrajući kako će pokretanje takvog postupka za posljedicu imati prestanak daljnjeg takvog postupanja. lako se upravo to dogodilo i iako su njihovi odnosno u potpunosti restituirani, obojica se mogu složiti kako tome povod nije bio ovaj postupak, ali svejedno smatraju kako je ispunjena svrha istog samim činom pokretanja istoga te da nema nikakve svrhe da ih se dalje kažnjava odnosno progoni. Zbog svega iznijetoga, još jednom apostrofira kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a krivim ga ne smatra ni jedina potencijalna žrtva njegovog postupanja koje je ovdje predmet utuženja, a to je njegov otac. Dakle, metodom zaključivanja da nema djela ako nema oštećenika, jasno je kako u ovom slučaju nema potrebe da ga se kažnjava tj. proglašava krivim za predmetni prekršaj koji mu je stavljen na teret. Tumačenje policijskih službenika predaleko je otišlo i kada bi se predmetni zakon na ovaj način provodio, u svakoj bi obitelji svaka razmirica imala za posljedicu pokretanje jednog novog prekršajnog postupka. Ovdje se radilo isključivo o kratkotrajnom nesporazumu koji je mirno završen bez ikakve štete za bilo koga pa je jedini pravedan ishod da se tako završi i ovaj postupak. Uz sve to ističe da je uzoran, savjestan i odgovoran građanin koji nikada nije kažnjavan za ovakav ili sličan prekršaj. Iz svega iznijetog jasno proizlazi kako na njegovoj strani ne postoji nikakva opasnost za društvo ni za pravni poredak te da može biti oslobođen za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Obzirom da je samac koji se samostalno uzdržava bez stalnog zaposlenja te da je lošeg imovnog stanja, plaćanje bilo kakve kazne, a naročito one koja mu prijeti u ovom postupku predstavljalo bi za njega ogroman udarac te bi ugrozilo njegov i ovako nizak životni standard. Radi svega navedenog predlaže da ga sud, nakon provedenog dokaznog postupka, oslobodi od optužbe odnosno da ga oslobodi od kazne odnosno istu umanji kaznu ispod zakonskog minimuma.

4. Drugookrivljeni TĐ u pisanoj obrani je naveo da je optužnim prijedlogom KLASA: 211-07/24-5/3659 URBRO.J: 51 1-12-24-24-1, od 08. 02. 2024. godine protiv njega pokrenut postupak radi ekonomskog nasilja u obitelji i to naspram njegovog sina SĐ (kao i on naspram njega). U svoju obranu je iznio kako nije počinio prekršaji koji mu se stavlja na teret u optužnom prijedlogu te ukazuje kako je činjenični opis u izreci prekršajnog naloga netočan. U prvom redu ističe kako optužni prijedlog ne sadrži sve podatke koji su potrebni za ispitivanje svih činjenica i okolnosti te kako je isti neodređen i neodrediv u smislu vremenskog i prostornog tijeka događaja. Ističe kako je sa sinom imao razmirice oko upravljanja zajedničkom imovinom u smislu ekonomske eksploatacije iste, ali nikada na način da mu je onemogućavao korištenje istom. Opreza radi, dopušta mogućnost da su njihovi sukobi prešli određenu granicu zbog koje su se uključili i djelatnici Ministarstva unutarnjih poslova, tj. policije, ali nikada prema sinu nije ispunio niti jedno obilježje bića prekršaja iz bilo kojeg zakona, a naročito ne ovo koje mu se stavlja na teret pobijanim optužnim prijedlogom. Tome u prilog ide osobito činjenica da su sin i on u međuvremenu izgladili međusobne odnose do te mjere da su zajedno pristigli na ročište u ovoj pravnoj stvari te da stanuju zajedno i da imaju kvalitetan odnos sina i oca. S tim u svezi, jasno je kako on nema interesa da se protiv njega vodi prekršajni postupak, a isto vrijedi i recipročno, dakle, nema interes da se protiv njegovog sina vodi ovaj prekršajni postupak. Policijski službenici su u doba kad su njihove razmirice prijavljene vjerojatno izrekli optužni prijedlog smatrajući kako će pokretanje takvog postupka za posljedicu imati prestanak daljnjeg takvog postupanja. lako se upravo to dogodilo i iako su njihovi odnosi u potpunosti restituirani, obojica se mogu složiti kako tome povod nije bio ovaj postupak, ali svejedno smatraju kako je ispunjena svrha istog samim činom pokretanja istoga te da nema nikakve svrhe da ih se dalje kažnjava odnosno progoni. Zbog svega iznijetoga, još jednom apostrofira kako se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret, a krivim ga ne smatra ni jedina potencijalna žrtva njegovog postupanja koje je ovdje predmet utuženja, a to je njegov sin. Dakle, metodom zaključivanja da nema djela ako nema oštećenika, jasno je kako u ovom slučaju nema potrebe da ga se kažnjava tj. proglašava krivim za predmetni prekršaj koji mu je stavljen na teret. Tumačenje policijskih službenika predaleko je otišlo i kada bi se predmetni zakon na ovaj način provodio, u svakoj bi obitelji svaka razmirica imala za posljedicu pokretanje jednog novog prekršajnog postupka. Ovdje se radilo isključivo o kratkotrajnom nesporazumu koji je mirno završen bez ikakve štete za bilo koga pa je jedini pravedan ishod da se tako završi i ovaj postupak. Uz sve to ističe da je uzoran, savjestan i odgovoran građanin koji nikada nije kažnjavan za ovakav ili sličan prekršaj. Iz svega iznijetog jasno proizlazi kako na njegovoj strani ne postoji nikakva opasnost za društvo ni za pravni poredak te da može biti oslobođen za prekršaj koji mu se stavlja na teret. Obzirom da je samac koji se samostalno uzdržava bez stalnog zaposlenja te da je lošeg imovnog stanja, plaćanje bilo kakve kazne, a naročito one koja mu prijeti u ovom postupku predstavljalo bi za njega ogroman udarac te bi ugrozilo njegov i ovako nizak životni standard. Radi svega navedenog predlaže da ga sud, nakon provedenog dokaznog postupka, oslobodi od optužbe odnosno da ga oslobodi od kazne odnosno istu umanji kaznu ispod zakonskog minimuma.

5. U toku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Službenu zabilješku II Policijske postaje Split od 2. siječnja 2024., preslik fotografija ulaznih vrata, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji II Policijske postaje Split na ime SĐ, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom na ime SĐ, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji II Policijske postaje Split na ime TĐ, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potrebe žrtve za zaštitom na ime TĐ, Naredbu za potragu ovog suda od 16. travnja 2024. za okrivljenika SĐ, podnesak II Policijske postaje Split, podnesak I Policijske postaje Split prema II Policijskoj postaji Split od 2. prosinca 2024., požurnice ovog suda prema II Policijskoj postoji Split vezano za izdani nalog za potragu, podnesak II Policijske postaje Split prema sudu od 30. lipnja 2025., Zapisnik o glavnoj raspravi od 26. kolovoza 2025., Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene žrtve za zaštitu Općinskog prekršajnog suda u Splitu na ime SĐ, Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene žrtve za zaštitu Općinskog prekršajnog suda u Splitu na ime TĐ, te uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Odjel za prekršajne evidencije iz koje je vidljivo da prvookrivljenik i drugookrivljenik do sada nisu pravomoćno prekršajno kažnjavani.

6. Branitelj drugookrivljenika u završnom govoru navodi: "Branitelj okrivljenih smatra kako u predmetnom postupku nije dokazano da su okrivljenici jedan na štetu drugog počinili bilo kakav oblik nasilja u obitelji pa tako ni onaj koji im se stavlja na teret u ovom postupku, naime, nesporno je da je među njima bilo nesporazuma oko upravljanja zajedničkom imovinom, ali isti nesporazum nikad nije prerastao u nasilje, odnosno ne može se karakterizirati kao prekršaj, njihovi odnosi su stabilni, mirni, te se ističe da su obojica samci koji se samostalno uzdržavaju, nemaju stalno zaposlenje, te bi plaćanje bilo kakve kazne teško palo na životni standard, tako da se predlaže temeljem načela svrsishodnosti osloboditi i jednog i drugog u ovom postupku."

7. Na osnovu provedenog redovnog sudskog postupka, ocjenjujući pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika koji su negirali počinjenje predmetnih prekršaja koji im se stavljaju na teret, te dovodeći njihove obrane u međusobnu svezu, sud nije našao dokazanim da su se u radnjama prvookrivljenika i drugookrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

8. Prema članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji nasilje u obitelji je: 1. primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda

2. tjelesno kažnjavanje ili drugi načini ponižavajućeg postupanja prema djeci

3. psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost

4. ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobnim radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci

5. zanemarivanje potreba osobe s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

9. Tijekom provođenja redovnog sudskog postupka sud je trebao utvrditi činjenicu da li su prvookrivljenik i drugookrivljenik utužene prigode kao sin i otac nasilnički se ponašali u obitelji jedan spram drugog i to na način da bi zbog narušenih međusobnih odnosa jedan drugom bez znanja samoinicijativno mijenjali bravu na ulaznim vratima stana u zajedničkom vlasništvu na adresi [adresa], odnosno da bi prvookrivljenik samoinicijativno promijenio bravu ulaznih vrata dana 26. listopada 2023., drugookrivljenik tijekom 2023. godine, pa da bi na taj način jedan drugoga onemogućili u korištenju zajedničke imovine.

10. Ocjenjujući pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika, čije obrane se u bitnom poklapaju, odnosno prvookrivljenik, kao i drugookrivljenik u svojim pisanim obranama negiraju počinjenje predmetnog prekršaja navodeći i to prvookrivljenik u svojoj pisanoj obrani kako je s ocem drugookrivljenikom imao razmirice oko upravljanja zajedničkom imovinom u smislu ekonomske eksploatacije, ali nikad na način da bi onemogućavao korištenje iste, također je u pisanoj obrani naveo da postoji mogućnost da su njihovi sukobi prešli određenu granicu zbog koje da su se uključili djelatnici policije, ali da nisu ispunjena od strane njega obilježja bića prekršaja za koje ga se tereti, također je naveo da su u međuvremenu izgladili međusobne odnose, te da nema nikakvog interesa da se protiv njegovog oca vodi prekršajni postupak, smatra da to vrijedi recipročno. Nadalje, isti je naveo da se u konkretnom slučaju radilo o kratkotrajnom nesporazumu između njega i oca koji je mirno završio bez ikakve štete za bilo koga, te da na njegovoj strani ne postoji nikakva opasnost za društvo ni za pravni poredak, dok drugookrivljenik u svojoj pisanoj obrani navodi kako je sa sinom imao razmirice oko upravljanja zajedničke imovine u smislu ekonomske eksploatacije iste, ali nikada na način da mu je onemogućavao korištenje istom, također potvrđuje navode iz pisane obrane prvookrivljenika navodeći da dopušta mogućnost da su njihovi sukobi prešli određenu granicu, međutim, da prema sinu nije ispunio obilježje biće prekršaja koji mu se predmetnim optužnim aktom stavlja na teret, također potvrđuje navode koje je sin naveo u pisanoj obrani da su u međuvremenu izgladili međusobne odnose, te da nema nikakvog interesa da se protiv sina vodi prekršajni postupak, smatra da je to i recipročno. Također je naveo isto što i prvookrivljenik u svojoj pisanoj obrani da se ovdje radilo isključivo o kratkotrajnom nesporazumu koji je mirno završio bez ikakve štete za bilo koga.

11. Također je potrebno navesti da je sud tijekom donošenja presude cijenio završni govor branitelja koji je u završnom govoru naveo da je nesporno da je između okrivljenika bilo nesporazuma oko upravljanja zajedničkom imovinom, ali da taj nesporazum nikada nije prerastao u nasilje, da se ne može okarakterizirati kao prekršaj, da su danas odnosi između okrivljenika stabilni i mirni.

12. Slijedom svega naprijed navedenog, sve prihvaćajući pisane obrane prvookrivljenika i drugookrivljenika sud smatra da su između prvookrivljenika i drugookrivljenika postojale razmirice oko upravljanja zajedničkom imovinom u smislu ekonomske eksploatacije iste, ali sud nije našao dokazanim da je to bilo na način da su onemogućavali jedan drugome koristiti zajedničku imovinu što su i potvrdili okrivljenici u svojim pisanim obranama, stoga sud nije našao dokazanim da su se u radnjama prvookrivljenika i drugookrivljenika ostvarila obilježja prekršaja iz članka 10. stavak 1. točka 4. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjiv po članku 22. stavak 1. istog Zakona.

13. Stoga je sud temeljem članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona donio presudu kojom se prvookrivljenik i drugookrivljenik oslobađaju od optužbe.

14. Kako je u konkretnom slučaju donesena oslobađajuća presuda to je u smislu članka 140. točka 2. Prekršajnog zakona trebalo odlučiti da troškovi postupka padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

15. U suglasju sa svim iznijetim valjalo je riješiti kao u izreci presude.

Split, 7. listopada 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Aleksandra Žarković, v.r.

Marina Ivančević, v.r.

Uputa o pravnom lijeku.

Protiv ove presude ovlašteni tužitelj ima pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovom Sudu, bez takse u 2 (dva) istovjetna primjerka o kojoj odlučuje nadležni sud.

Dostaviti: okrivljenicima, branitelju, tužitelju, u spis