REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3069/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice HR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Terezija Rečić, odvjetnica u Slavonskom Brodu, protiv tuženika Obrtničke komore Brodsko-posavske županije iz Slavonskog Broda, Petra Krešimira IV br. 46/1, OIB: 74612060245, kojeg zastupa punomoćnica Ana-Maria Bogović, odvjetnica u Slavonskom Brodu, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i dr., odlučujući o prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci br. Gž R-202/2024-4 od 9. siječnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, te djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. Pr-1810/2021-48 od 19. travnja 2024., u sjednici održanoj 7. listopada 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tužiteljice za dopuštenje revizije se odbacuje.
II. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Tužiteljica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci br. Gž R-202/2024-4 od 9. siječnja 2025., kojom je djelomično potvrđena, te djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu br. Pr- 1810/2021-48 od 19. travnja 2024.
2. U odgovoru na prijedlog tuženik ističe da je prijedlog nedopušten, jer da je prijedlog nepotpun, da ga je podnijela osoba koja nema pravni interes za podnošenje revizije, kao i da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 385.a ZPP. Tuženik traži naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog.
3. Prijedlog je podnesen u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja za koja predlagateljica smatra da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i zbog povrede temeljnog ljudskog prava na pravično suđenje, ustavno pravo na rad i konvencijsko pravo vlasništva, sve zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP.
4. Prijedlog nije dopušten.
5. Predlagateljica u prijedlogu postavlja sljedeća pravna pitanja:
„1. Jeli u suprotnosti sa Zakonom o radu odluka II stupanjskog suda, kojom je potvrđena odluka suda prvog stupnja da je otkaz ugovora o radu tužiteljice dopušten s obzirom da od 31. prosinca 2015. godine do otkaza ona nije imala status tajnice zbog isteka mandata i nije imala zaključen drugi ugovor?
2. Jeli u suprotnosti sa ZOR-u otkazati ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja tajnice u vrijeme kada više nije tajnica zbog isteka mandata i to na temelju nalaza interne kontrole za navodne propuste iz razdoblja prije ikakvih opomena? 3. Dali su istekom mandata tajnice bili ispunjeni uvjeti za redoviti otkaz zbog prestanka potrebe za radom tužiteljice ili joj je tuženik bio dužan odmah ponuditi izmjenjeni ugovor o radu umjesto da je pet dana drži bez radnog mjesta? Tko (koje tijelo) po Statutu tuženika OK BPŽ razrješava tajnika komore, odnosno otkazuje ugovor o radu?
4. Jeli sud bio dužan primijeniti odredbe čl. 48-52 Statuta Obrtničke komore BPŽ kojima su određena ovlaštenja i odgovornosti tajnice i čl. 43-46 Statuta u kojima stoji da za materijalno financijsko poslovanje i računovodstvene poslove odgovara predsjednik OK BPŽ tj. zakonski zastupnik?
5. Jeli stav suda u suprotnosti sa Zakonom o radu kada odgovornost tajnice zasniva na odredbi Pravilnika o ustrojstvu, načinu rada i sistematizaciji radnih mjesta od 19.12.2014. godine, retroaktivno za kontrolirano razdoblje 2010-2015. godine a osobito što se radi o aktu nižeg ranga koji nije usklađen sa Statutom?
6. Jeli sud prekršio odredbe ZPP-a i ZOR-u jer je zaključak o odgovornosti tužiteljice izvukao iz odredbe akta nižeg ranga, neusklađene sa statutom tuženika i na koju tuženik uopće nije ukazivao?
7. Jeli pronalazak takve odredbe Pravilnika i retroaktivno terećenje tužiteljice prekoračenje ovlaštenja suda jer sud ne treba pomagati strankama u postupku, pogotovo na štetu slabije strane?
8. Jeli odluka drugostupanjskog suda, kojom tužiteljicu obvezuje na naknadu parničnih troškova, u skladu sa čl. 154, st. 5. ZPP-u i čl. 155. ZPP-u, jer protužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja nije neznatan i u tom dijelu u potpunosti nije uspio?“.
6. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a st.1., čl. 387. i čl. 389. st.1. ZPP, revizijski sud je ocijenio da tužiteljica za postavljena pitanja nije navela odgovarajuće razloge važnosti, pri čemu se pod time ne može podrazumijevati tvrdnja da o postavljenim pitanjima nema sudske prakse.
7. Prema odredbi čl. 389.a st. 3. ZPP prijedlog za dopuštenje je nedopušten ako, između ostalog, ne sadržava jasno naznačene razloge važnosti postavljenog pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP. Kako u konkretnom slučaju prijedlog ne sadržava jasno naznačene razloge važnosti postavljenog pitanja, to prijedlog u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP nije dopušten, pa ga je valjalo odbaciti primjenom odredbe čl. 389.a st. 3. ZPP.
8. U prijedlogu za dopuštenje revizije tužiteljica ističe da su joj povrijeđena ustavna prava iz čl. 14. st. 2., čl. 29. i čl. 48. st. 1. Ustava, kao i da je odluka drugostupanjskog suda nedostatno i neargumentirano obrazložena.
9. Prema shvaćanju revizijskog suda tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena ustavna prava na koja se poziva, odnosno konvencijsko pravo na pravično suđenje. Naime, u vrlo opsežnoj odluci prvostupanjskog suda, ali i drugostupanjskog suda dano je jasno i argumentirano obrazloženje pobijane odluke. Kod toga se sudovi pozivaju na relevantne odredbe procesnih i materijalnih propisa, te se odluka drugostupanjskog suda ni na koji način može smatrati arbitrarnom. Tužiteljica je imala pravo predlagati dokaze i iznositi tvrdnje na navode tuženika.
10. Stoga prijedlog za dopuštenje revizije ni u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP nije dopušten, pa ga je valjalo odbaciti primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP.
11. Tuženika je sud odbio sa zahtjevom za naknadu troškova sastava odgovora na prijedlog, jer navedeni podnesak nije bio potreban za vođenje ovog postupka u smislu odredbe čl. 155. ZPP. Pri tome tuženik potpuno neosnovano ističe da tužiteljica nema pravni interes za podnošenje prijedloga, jer da OIB nije pravilno naznačen u prvostupanjskoj i drugostupanjskoj presudi. Takve greške se u svako doba mogu ispraviti, ali time ni na koji način nije dovedeno u pitanje identitet tužiteljice i osobe koja je sudjelovala u postupka pred nižestupanjskim sudovima.
Zagreb, 7. listopada 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
