REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

STALNA SLUŽBA U POŽEGI

Požega, Sv. Florijana 2

Poslovni broj: Gž-851/2025-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 1. srpnja 2025. poslovni broj P- 4925/2021-26 u sjednici vijeća održanoj 7. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zagreb, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 1. srpnja 2025. poslovni broj P-4925/2021-26.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 1. srpnja 2025. poslovni broj P-4925/2021-26 presuđeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji glasi: ''Tuženik Adriatic osiguranje d.d., Listopadska 2, OIB: 94472454976, dužan je platiti tužitelju Hrvatskom zavod za mirovinsko osiguranje, A. Mihanovića 3, Zagreb, OIB: 84397956623 svotu od 51.888,06 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 08.05.2021. godine do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, sve do isplate, te nadoknaditi parnične troškove, sve u roku od petnaest dana."

II. Nalaže se tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje naknaditi tuženiku Adriatic osiguranje d.d. parnični trošak u iznosu od 1.587,50 EUR sa zateznim kamatama koje teku od 1. srpnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana"

2. Protiv presude žalbu je uložio tužitelj zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka. Prema tužitelju mjerodavno pravo je Zakon o mirovinskom osiguranju, a nikako ZOP. Poziva se na odredbu čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju. Stvarna šteta sukladno čl. 161. ZOMO predstavlja iznos isplaćene mirovine, a ta visina je razvidna iz priloženog obračuna. Predlaže prihvaćanje žalbe i preinačenje presude u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukidanje i vraćanje na ponovno odlučivanje.

3. Tuženi nije podnio odgovor na žalbu.

4. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje.

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja radi isplate iznosa od 6.886,73 EUR (51.888,06 kn) sa zateznim kamatama, a s osnova naknade štete.

6. U ovom postupku među strankama je prije svega sporna primjena materijalnog prava. Tužitelj smatra da ima pravo na naknadu štete koja mu je nastala isplatama obiteljske mirovine prema odredbama članaka 161. do 164. ZOMO, dok tuženik smatra da je odluku o visini obveze potrebno donijeti primjenom odredbe članka 27. stavak 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj: 151/05., 36/09., 75/09., 76/13. i 152/14. – dalje: ZOOP).

7. Ključne činjenice važne za primjenu materijalnog prava sadržane su u dokumentaciji u spisu iz kojih proizlazi:

- da je radi utvrđenja razlike između obiteljske mirovine koja se isplaćuje JJ i invalidske mirovine koja bi bila isplaćivana pok. RJ u slučaju kad bi razlog isplati bila ozljeda na radu, izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještakinji mr. sc. Zrinku Ručeviću;

- da iz nalaza vještaka proizlazi kako u razdoblju od 1. listopada 2018. do 31. ožujka 2021. razlika između pretpostavljenih invalidskih mirovina koje bi tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u slučaju ozljede na radu i isplaćenih obiteljskih mirovina iznosi ukupno 2.279,58 EUR. Iz izračuna razlike mirovina razvidno je da bi, a prema pretpostavkama iz nalaza, tijekom cijelog utuženog razdoblja od 1. listopada 2018. do 31. ožujka 2021., pretpostavljena invalidska mirovina bila veća od isplaćene obiteljske mirovine za ukupno, po vještaku izračunatih, 2.279,58 EUR.

8. Prema odredbi čl. 27. ZOOP-a društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenog, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Primjenjivo u ovom konkretnom slučaju, sud smatra da obveza tuženika kao društva za osiguranje postoji ako postoji razlika između iznosa obiteljske mirovine koji se isplaćuje i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika (tako i VSRH u odlukama broj Rev 12/2022-2 od 12. siječnja 2022. i broj Rev 184/2022-2 od 23. ožujka 2022. te Županijski sud u Zagrebu u odluci posl. br. Gž-1636/2024-2 od 19. travnja 2024.).

9. Na utvrđene činjenice prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14-dalje ZOOP/05), kada je presudio kao u izreci presude.

9.1. Prema pravnom shvaćanju suda sadržanom u brojim odlukama Vrhovnog suda za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih s osnova mirovine, mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO odnosno u vrijeme kad su izvršene isplate mirovine.

10. Sud pravilno zaključuje da u skladu s citiranom odredbom članka 27. ZOOP, a na temelju provedenog vještačenja kako su iznosi isplaćene obiteljske mirovine u razdoblju od 1. listopada 2018. do 31. ožujka 2021. manji od iznosa mirovine koji bi se isplaćivao da je razlog za umirovljenje bila ozljeda na radu, zbog čega tužitelju u tom razdoblju nije nastala šteta koju od tuženika potražuje predmetnim tužbenim zahtjevom.

11. Troškovi parničnog postupka pravilno su obračunati sukladno odredbi 154 st. 1. ZPP-a i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' br. 138/23 – dalje: Tarife).

12. Kako ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo po osnovu članka 368. stavka 1. Zakona o parničnom postupku odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja, te potvrditi prvostupanjsku presudu.

U Požegi, 7. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Branimir Miljević