Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-795/2023-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, kao drugostupanjski sud, po sutkinji Andrei Boras- Ivanišević, na temelju nacrta odluke sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja VERBRIEFUNG & Co d.o.o. iz Zagreba, Hribarov prilaz 6A, OIB: 50053576872, zastupanog po punomoćniku Nikoli Remenaru, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenice OF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbama ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1106/2021-51 od 26. lipnja 2023., te rješenja o dosudi poslovni broj: Ovr-1106/2021-52 od 26. lipnja 2023., 6. listopada 2025.

r i j e š i o  j e:

Uvažava se žalba ovršenice, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Ovr-1106/2021-51 od 26. lipnja 2023. i rješenje o o dosudi poslovni broj: Ovr-1106/2021-52 od 26. lipnja 2023., te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.1. Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe.

1.2. Prvostupanjski je sud donio i pobijano rješenje o dosudi, koje u izreci glasi:

„I. Nekretnina u vlasništvu ovršenice upisana u [broj poduloška] (zk. ul. br. [broj ZK uloška]), knjiga PU: [adresa], koja se sastoji od stana br. 75 na VII (sedmom) katu ravno, koji se sastoji od tri sobe i ostalih prostorija u ukupnoj površini od 76,69 čm kao posebnog dijela stambene zgrade [adresa], sagrađena na čest. br. 4194, dosuđuje se kupcu BF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], za iznos od 109.363,59 eur/ 824.000,00 kuna.

II. Nalaže se kupcu BF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da u roku od 60 dana od primitka prijepisa ovog rješenja uplati preostali iznos kupovnine u iznosu od 95.693,14 eur/ 720.999,96 kuna na poseban račun Financijske agencije otvoren za tu namjenu i to: [broj bankovnog računa], model: HR11, [poziv na broj] (Napomena: Prilikom uplate kupovnine na račun Agencije potrebno je da uplatitelj u polje 71A na SWIFTU ili na obrascu naloga za plaćanje u polje "Opcija troška" naznači opciju "OUR"). Ukoliko kupac ne uplati preostali iznos kupovnine u navedenom roku, sud će rješenjem prodaju oglasiti nevažećom i odrediti novu prodaju uz uvjete određene za prodaju koja je oglašena nevažećom.

III. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja i uplate cjelokupne kupovnine, izvršit će se upis prava vlasništva u korist kupca BF, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] u zemljišnoj knjizi te potom brisanje uknjižbe založnog prava upisanog pod brojem Z-49473/08 te brisanje zabilježbe ove ovrhe upisane pod brojem Z-25250/21, sve na nekretnini opisanoj u točki I. izreke ovog rješenja.

IV. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja i uplate kupovnine nekretnina će se predati kupcu o čemu će biti odlučeno posebnim zaključkom o predaji nekretnine.

V. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda zabilježba dosude prodane nekretnine iz stavka I. ovog rješenja temeljem odredbe članka 96. Zakona o zemljišnim knjigama“

2. Protiv navedenih rješenja žali se ovršenica pravodobno, pobijajući ista u cijelosti, navodeći sve žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP), vezano uz odredbu članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. 73/17., 131/20, dalje: OZ), predlažući ovom sudu da preinači pobijana rješenja, podredno da ih ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj u bitnom pobija žalbene navode ovršenice, predlažući odbiti žalbe kao neosnovane te potvrditi donesena rješenja.

4. Žalbe ovršenice su osnovane.

5.1. Pobijanim rješenjem prvostupanjski sud je odbio prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe kao neosnovan, navodeći u bitnom da nisu ispunjene kumulativne pretpostavke iz čl. 65. OZ-a, obzirom da je ovršenica pokretanjem parnice pred prvostupanjskim sudom poslovni broj: P-5752/2022 a radi utvrđenja ništetnosti ovršne isprave, ispunila samo jednu pretpostavku iz spomenutog članka, međutim da ista nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu odnosno teško nadoknadivu štetu, pritom navodeći kako u ovom predmetu nije primjenjiva presuda Suda Europske unije u predmetu C-407/18, te da ovršni sud nema instrumente pomoću kojih bi se ovrha mogla odgoditi do okončanja postupka utvrđenja nišetnosti ovršne isprave. Konačno navodi kako nema potrebe po službenoj dužnosti provjeriti nepoštenosti (ništetnosti) konkretne ovršne isprave, obzirom da je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda P-4873/13 od 19. prosinca 2017. tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora odbijen.

5.2. Pobijanim rješenjem o dosudi, prvostupanjski sud je odlučio kao što je navedeno u gore citiranoj izreci.

6. Iz stanja spisa proizlazi:

- da je pravomoćnim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja na temelju ovršne isprave

– Ugovora o zasnivanju založnog prava na nekretnini od 28. kolovoza 2008., solemniziranog po javnoj bilježnici Jasni Zorić iz Zagreba (Ov-15758/2008, od 28. kolovoza 2008.), radi naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 32.000,00 eura, sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 17. kolovoza 2011. pa do isplate, kao i radi naplate troškova ovršnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od donošenja rješenja o ovrsi, određena je ovrha na nekretnini ovršenice, stanu br.75 na VII (sedmom) katu, ukupne površine 76,69 m2, upisan u Knjiga PU: [adresa], [broj] / zk. ul. br. [broj ZK uloška], u kojem je upisana Stambena zgrada [adresa], sagrađena na [katastarska čestica], zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti, prodajom nekretnine, namirenjem ovrhovoditelja, ispražnjenjem nekretnine i predajom iste kupcu, a ovrhovoditelju odmjeren trošak u iznosu od 3.125,00 kn

- da je zaključkom prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovr-1106/2021-34 od 9. rujna 2022. određena prodaja na elektroničkoj javnoj dražbi ranije opisane nekretnine ovršenice

- da je ovršenica 28. listopada 2022. podnijela prijedlog za odgodu ovrhe, u bitnom navodeći da su ispunjeni svi uvjeti za odgodu ovrhe, budući da je dokazala kako je podnijela tužbu za utvrđenje ništetnosti ovopredmetne ovršene isprave, te iz razloga što je razvidno da će provedbom ovrhe za ovršenicu nastati teško nadoknadiva šteta, s obzirom da je predmetna ovrha određena na njihovoj jedinoj nekretnini, a u slučaju ništetnosti ovršne isprave ovršenica bi eventualno mogli zahtijevati samo povrat onoga što je ovrhovoditelj primio u ovome postupku, ali ni na koji način ne bi mogli uspostaviti prijašnje stanje, ističući pritom i svoje loše zdravstveno stanje. Postupak radi naknade štete bi mogao trajati jako dugo, iziskivao bi nove troškove, za koje ista nema novca. Također se poziva na stav Suda Europske unije u presudi C-407/18 od 26. lipnja 2019., navodeći da je sud po službenoj dužnosti dužan ispitati nepoštenost spornih odredbi ugovora prije dovršetka ovrhe. Stoga predlaže da se ovrha odgodi do pravomoćnog okončanja postupka pokrenutog podnošenjem ranije spomenute tužbe od 24. listopada 2024., a koji parnični postupak se vodi pod posl.br. P- 5752/2022.

- da je ovrhovoditelj, očitujući se na prijedlog za odgodu ovrhe, podneskom od 16. studenog 2022. u bitnom naveo kako je u konkretnom slučaju provedena sudska kontrola ugovora o kreditu i javnobilježničkog akta, te da je pravomoćnom presudom prvostupanjskog suda poslovni broj: P-4873/2013 od 19. prosinca 2017., kojom je utvrđeno da isti nisu ništetni. Podneskom od 6. prosinca 2022. ovršenica se očitovala povodom spomenutog podneska ovrhovoditelja u bitnom navodeći kako u niti jednom postupku koji se vodio između ovdje stranaka, nije bila razmatrana nepoštenost i ništetnost ugovornih odredbi u smislu potrošačkog ugovora

7. Ovršenica u žalbama protiv pobijanih rješenja u bitnom navodi kako je prvostupanjski sud u navedenim okolnostima bio dužan odgoditi ovrhu do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pod posl.br. P-5752/2022, pritom navodeći kako ovršne isprave nisu prošle sudsku kontrolu, obzirom da činjenična i pravna osnova utvrđenja ništetnosti istih u postupku koji se vodio u postupku poslovni broj: P-4873/2013 bila ništetnost navedenih uslijed njihove protivnosti prisilnim propisima i moralu društva (a osobito uslijed činjenice da ovrhovoditelj nije imao dozvolu HNB-a za poslovanje na području Republike Hrvatske), dok je u ovosudnom postupku broj P-5752/2022-7 ovršenik kao tužitelj istaknuo ništetnost spornih ugovora temeljem potpuno različite činjenične i zakonske osnove (ništetnosti odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzulu, a pozivanjem na utvrđenja Visokog trgovačkog suda izražena u kolektivnim presudama broj Pž- 7129/13 od 13.VI.2014. i Pž-6632/2017 od 14.VI.2017.g.). te njihova zelenaškog karaktera.

8. Prema stavu ovoga drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju trebalo je odgoditi ovrhu, pa stoga za sada nije moguće prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da bi bile ispunjene pretpostavke za donošenje rješenja o dosudi.

9. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022. u Zagrebu usvojen je zaključak da je obveza ovršnog suda, u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnice, javnobilježnički akti ili solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe. Sukladno navedenom zaključku, sudovi koji postupaju po, među ostalim, vjerodostojnim ispravama, zadužnicama, javnobilježničkim aktima ili solemniziranim privatnim ispravama koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, u ovom slučaju ovršni sud, imaju ovlaštenje i dužnost po službenoj dužnosti paziti na ništetnost ugovornih odredaba potrošačkih ugovora, neovisno o inicijativi stranke potrošačkog ugovora. Na taj način, nacionalni sudovi u Republici Hrvatskoj osiguravaju sudsku kontrolu koju zahtijeva pravo Europske unije.

10. U tom smislu, ukazuje se na pravno shvaćanje koje je izrazio Sud Europske unije u slučaju C-407/18 (slučaj Kuhar protiv Slovenije, presuda od 26. lipnja 2019.) po kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. U Obavijesti Europske komisije-Smjernicama za tumačenje i primjenu Direktive Vijeća 93/13/EEZ o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima (SL C 323, 27.9.2019., str. 4. –92.), u vezi s praksom Suda Europske unije, jasno su istaknute slijedeće smjernice (pravna shvaćanja): „Nacionalni sud obvezan je ispitati, po službenoj dužnosti, nepoštenost ugovorne odredbe kada su dostupni pravni i činjenični elementi potrebni za to. Ako smatra da je određena ugovorna odredba nepoštena, ne smije se primijeniti, osim ako se potrošač tome protivi“ (C-243/08 Pannon GSM). Sud je nekoliko puta naglasio da postupci kojima se vjerovnicima daje mogućnost bržeg izvršenja potraživanja na temelju naloga za izvršenje koji nisu presude dobivene na temelju spora o meritumu i koji ne podrazumijevaju meritorne provjere nacionalnih sudova ili podrazumijevaju samo ograničene meritorne provjere, ne smiju potrošače lišiti njihovog prava na odgovarajuću zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba. To znači da posebna vrsta postupka koju prodavatelj robe ili pružatelju usluga odabere, ili koja se u suprotnome primjenjuje, ne smije smanjiti temeljna postupovna jamstva koja se na temelju Direktive o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima zahtijevaju radi dobrobiti potrošača“ (C-618/10 Banco Español de Crédito, C-415/11 O; C-76/10 Pohotovost’ i C-77/14 B Radlingerová).

11. To znači da je potrebno uzeti u obzir zaštitu od nepoštenih ugovornih odredaba u različitim fazama postupaka, koja se osigurava nacionalnim pravilima, na primjer u fazi prije izdavanja platnog naloga ili u fazi izvršenja ili opozicije ili u vezi s pravnim lijekovima protiv ovrhe na temelju hipoteke koja se temelji na javnobilježničkoj ispravi.“ (C-49/14 Finanmadrid; C-176/17 Profi Credit Polska; C632/17 PKO i C-448/17 EOS KSI Slovensko. i C-32/14 ERSTE Bank Hungary).“

12. U skladu sa zaključkom usvojenim na naprijed spomenutom zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u postupku preispitivanja postojanja nepoštenih (ništetnih) ugovornih odredaba, ovršni sud je u predmetnom postupku dužan primarno provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču, pribaviti ugovor o kreditu na kojem ovrhovoditelj zasniva svoje potraživanje prema ovršeniku, radi provjere radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe.

13. S tim u svezi, valja ukazati prvostupanjskom sudu na mogućnost da, po potrebi, u tu svrhu može zakazati i ročište, time da mora potrošača izvijestiti o eventualno utvrđenoj ništetnosti ugovornih odredaba te o posljedicama ništetnosti.

14. Ukoliko se potrošač izjasni da želi ostati vezan nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno, ukoliko se odrekne od zaštite potrošača, takva izjava mora se unijeti u zapisnik ili u službenu bilješku u spisu.

15. U spomenutoj situaciji (a i ukoliko se utvrdi da se ne radi o potrošaču niti o potrošačkom ugovoru), prvostupanjski sud će nastaviti ovrhu prema pravilima OZ-a.

16. U slučaju utvrđenja da se radi o potrošaču i o potrošačkom ugovoru, a ovršenik kao potrošač se ne odrekne zaštite, ovršni sud je dužan, kako je naprijed naglašeno, po službenoj dužnosti preispitati ništetnost ugovornih odredaba ugovora o kreditu. Kod ocjene da se radi o nepoštenim odnosno ništetnim ugovornim odredbama, ovršni sud je ovlašten odbiti prijedlog za ovrhu, točnije, ako je rješenje o ovrsi doneseno, ovršni sud može preinačiti rješenje o ovrsi te ovršni zahtjev odbiti u cijelosti ili djelomično, odnosno, obustaviti ovrhu u cijelosti ili djelomično, a u slučaju sumnje o nepoštenosti ugovornih odredaba, kada se radi o ovrsi na temelju ovršne isprave, ovršenika uputiti u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i odgoditi ovrhu po službenoj dužnosti do okončanja parničnog postupka u kojem će biti utvrđeno radi li se o nepoštenim ugovornim odredbama, odnosno o visini tražbine ovrhovoditelja.

17. U okolnostima kada ovršenica navodi da je tužba radi utvrđenja ništetnosti ovdje ovršene isprave u predmetu koji se vodi pod poslovnim brojem P-5752/2022 podnesena temeljem potpuno različite činjenične i zakonske osnove u odnosu na postupak koji se vodio temeljem ranije podnesene tužbe u predmetu pod brojem P- 4873/2013, a koji je okončan pravomoćnom presudom P-4873/13 od 19. prosinca 2017., pa da stoga ne postoji subjektivni ni objektivni identitet tužbe, proizlazi mogućnost da je spomenuta ovršna isprava prošla samo ograničenu meritornu provjeru. U navedenim okolnostima ne može se prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda kako isti nije dužan provjeriti je li ovršenik potrošač i radi li se o potrošačkom ugovoru, dok o navodima ovrhovoditelja iz odgovara na žalbu o pravomoćno presuđenoj stvari ovaj sud nije ovlašten odlučivati, već će o istom biti odlučeno u parnici.

18. Iz iznesenih razloga, kako je prvostupanjski sud propustio postupiti na gore navedeni način, žalbe ovršenika valjalo je uvažiti i pobijana rješenja ukinuti, temeljem odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

19. Slijedom iznesenog trebalo je na temelju odredbe članka 380. toč. 3. ZPP- a, u svezi s odredbom članka 21. OZ-a uvažiti žalbe ovršenika, ukinuti pobijana rješenja i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Split, 6. listopada 2025.

SUTKINJA:

Andrea Boras-Ivanišević