Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: P-718/2022-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice JZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po Krešimiru Medvedu, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženice CZ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima Marku Cerovcu i Radojici Vučkoviću, odvjetnicima u Osijeku, radi utvrđenja ništetnosti i uspostave ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 9. rujna 2025., u nazočnosti punomoćnika parničnih stranaka, te uz javnu objavu presude, 6. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Utvrđuje se da je ništetan i nema pravni učinak Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen 21. studenog 2017. između KZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao darodavatelja s jedne strane i tuženice CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao daroprimatelja s druge strane, ovjeren 21. studenog 2017. pod brojem OV-5204/17, a kojim ugovorom darodavatelj daruje daroprimatelju:

- svoj suvlasnički dio od ¾ dijela nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], i to oranica Darvaš, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 23101 m2, ukupne površine 23101 m2;

- svoj suvlasnički dio od 14/28 dijela nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], i to kuća br. 2, dvor i oranica [adresa], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 1438 m2, ukupne površine 1438 m2.

II/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku, brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi navedenog Ugovora o darovanju nekretnina od 21. studenog 2017. ovjerenog pod brojem OV-5204/17 dana 21. studenog 2017. te se nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], i to oranica Darvaš, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 23101 m2, ukupne površine 23101 m2, kakvo je bilo prije navedenog Ugovora o darovanju nekretnina tako da se briše pravo vlasništva na toj nekretnini s imena tuženice CZ u ¾ dijela uz istovremeni upis prava vlasništva u ¾ dijela na ime KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Silaš 31207 Tenja, u roku od 15 dana.

III/ Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Osijeku, brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na osnovi navedenog Ugovora o darovanju nekretnina od 21. studenog 2017. ovjerenog pod brojem OV-5204/17 dana 21. studenog 2017. te se nalaže uspostava zemljišnoknjižnog stanja na nekretnini upisanoj u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina], i to kuća br. 2, dvor i oranica [adresa], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 1438 m2, ukupne površine 1438 m2, kakvo je bilo prije navedenog Ugovora o darovanju nekretnina tako da se briše pravo vlasništva na toj nekretnini s imena tuženice u 14/28 dijela uz istovremeni upis prava vlasništva u 14/28 dijela na ime KZ, JMBG: [jedinstveni matični broj građana], [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15

IV/ Nalaže se tuženici CZ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužiteljici JZ iz iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] plati trošak postupka u iznosu od 3.875,00 EUR-a (tritisućeosamstosedamdesetpeteura) sa zateznim kamatama koje teku od 6. listopada 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

V/ Odbija se kao neosnovan tuženicin zahtjev za naknadu troška postupka.

Obrazloženje

1. Tužiteljica tužbi navodi da su ona i tuženica sestre, da obje imaju hrvatsko državljanstvo, te je njihova, sada pokojna, majka KZ, a koja je preminula **.**.2022., za života, 21. studenog 2017. s tuženicom sklopila Ugovor o darovanju nekretnina, ovjeren pod brojem OV-5204/17, a kojim je darovala tuženici nekretnine i to nekretninu u naravi oranica Darvaš, upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 23101 m2, u ¾ dijela, upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina] te nekretninu u naravi kuća br. 2, dvor i oranica [adresa], upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. br. [katastarska čestica], površine 1438 m2, u 14/28 dijela, upisanu u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Osijeku, zemljišnoknjižni odjel Osijek, k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tužiteljica navodi da iako su tuženica i pokojna KZ sklopile Ugovor o darovanju nekretnina, tuženica nije stupila u posjed predmetnih nekretnina, s obzirom na to da je ista u vrijeme sklapanja ugovora živjela u [adresa], a što je vidljivo i iz same adrese Ugovora o darovanju nekretnina, a niti je ista obrađivala predmetnu oranicu. S obzirom da tuženica nije stupila u posjed predmetnih nekretnina, niti je obrađivala predmetnu oranicu, ističe, navedeni Ugovor o darovanju nekretnina je ništetan, budući da je člankom 53. st. 1. toč. 3. Zakona o javnom bilježništvu, za pravnu valjanost ugovora o darovanju bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimatelja propisano da isti mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta, pa kako navedeni ugovor nema propisanu formu, već su na istom samo ovjereni potpisi, isti je ništetan i sukladno članku 322. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Pri tome, tužiteljica navodi da je i sudska praksa već zauzela takav stav u nizu odluka, kao npr. u presudi Vrhovnog suda Republike hrvatske broj: Rev-955/09-2. Budući da je označeni Ugovor o darovanju nekretnina ništetan, ističe, isti ne proizvodi pravne učinke zbog čega je nedopušten i upis prava vlasništva na tuženicu. Tužiteljica navodi da kao kćerka pokojne KZ (darovateljice) ima pravni interes za podnošenje predmetne tužbe, budući da predmetne nekretnine u slučaju ništetnosti čine ostavinsku imovinu pokojnice te tužiteljica, kao zakonska nasljednica prvog nasljednog reda, ima pravo na nasljeđivanje istih. Sukladno svemu navedenom tužiteljica je predložila sudu da nakon provedenog postupka donese presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev, a potražuje i naknadu parničnog troška zajedno sa zateznom kamatom.

1.1. Podneskom od 7. travnja 2023., tužiteljica se očitovala na odgovor na tužbu, navodeći da su navodi tuženice u cijelosti paušalni i neosnovani, osobito u dijelu kako je ista stupila u posjed nekretnina. Navela je da tuženica u trenutku sklapanja darovnog ugovora nije bila u posjedu nekretnina te činom što je druga osoba koja je ranije obrađivala zemlju, sada nastavila obrađivati zemlju, nikako ne predstavlja čin predaje u posjed. Što se tiče navoda tuženice kako je u darovnom ugovoru navedeno da ona (tužiteljica) stupa u posjed nekretnina danom zaključenja ugovora, ističe, isti su neosnovani. Isto tako, tužiteljica ističe da je u svakom takvom ugovoru za kojeg je sudska praksa utvrdila ništetnost navedena identična odredba, a samo stavljanje odredbe u ugovor ne mijenja činjenicu da u konkretnom slučaju nije bilo prave predaje u posjed. Dakle, navodi, da bi darovanje u ovom slučaju bilo valjano tuženica je morala zaključiti ugovor s pokojnom u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane isprave, a što nije učinjeno slijedom čega je ugovor ništetan. Tužiteljica ističe da pozivanje tuženice na odredbu čl. 15. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije ni od kakvog značaja za predmetni postupak. Slijedom navedenog tužiteljica je navela da ostaje u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva.

1.2. Na raspravi održanoj dana 9. rujna 2025. punomoćnik tužiteljice naveo je da tužiteljica smatra da iz pribavljene dokumentacije od strane Agencije te iz priklopljenog ostavinskog spisa jasno proizlazi da nije došlo do predaje u posjed u trenutku sklapanja Ugovora, te da se posebno ističe da Ugovor o zakupu, koji je dostavljen, nije potpisan od strane ĆZ, dok je sama tuženica potpisala Ugovor tek u ožujku 2018., dakle nekoliko mjeseci nakon spornog Ugovora o darovanju, kao i da je isti potpisala u Srbiji. Nadalje, naveo je da datum koji je naveden na Ugovor o zakupu kao 26. listopada 2017., nije od nikakvog značaja, budući da je vidljivo kada je Ugovor zapravo potpisan, a u listopadu 2017. tuženica nije ga ni mogla sklopiti, budući da tada još nije bila vlasnica zemljišta, jer je sporni Ugovor o darovanju sklopljen tek u studenom 2017., što svjedok od strane tuženice BZ sam potvrđuje da je zakupninu cijelo vrijeme pa i nakon sklapanja Ugovora o darovanju plaćao majci stranaka sve do njezine smrti. Iz ostavinskog spisa, ističe, jasno proizlazi i prijevarno postupanje tuženice jer na ostavinskoj raspravi izričito navodi da je jedina kći iza pokojne, te je zatajila da ima sestru kako bi jedina stekla nasljedstvo.

2. U odgovoru na tužbu tuženica je navela da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, kao i da nije sporno da je pok. KZ darovala tuženici predmetne nekretnine. Nadalje, navela je da je netočan navod tužiteljice da nije stupila u posjed predmetnih nekretnina te da suprotno tužiteljičinim navodima, člankom IV. Ugovora o darovanju nekretnina konstatirano je da daroprimatelj (tuženica) stupa u posjed darovanih nekretnina danom zaključenja ugovora. Sukladno odredbama čl. 14. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, navodi, posjed se prenosi predajom same stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari što je i ovdje slučaj. Dakle, ističe stupila je u posjed darovanih nekretnina. Nakon darovanja predmetne nekretnine od strane majke KZ, dopustila je ĆZ iz [adresa], koji se već nalazio u posjedu predmetne nekretnine, da i dalje koristi i obrađuje nekretninu/zemljište koju je obrađivao i u čijem je posjedu bio temeljem Ugovora o zakupu koji je zaključio s njezinom majkom KZ. Zakupnik ĆZ, navodi, preminuo je 2018. te predmetnu nekretninu nakon njegove smrti i sada obrađuju njegovi nasljednici – ŽZ i ĆZ EZ. Dakle, ističe da je stupila u posjed koji je nakon darovanja izvršavala putem posrednog posjednika UZ, a sada izvršava preko posrednih posjednika ZZ i EZ. Sukladno odredbi čl. 15. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, ističe, samim očitovanjem volje da se posjed predaje stjecatelju može posjed prijeći na njega tako da dotadašnji posjednik ( ovdje zakupnik zemljišta) zadrži stvar. Očito je, navodi, da Ugovor o darovanju nekretnina nije ništetan te na ovaj konkretni slučaj nije primjenjiva niti je za isti relevantna sudska praksa na koju se poziva tužiteljica. Slijedom navedenog predložila je sudu da odbije tužbeni zahtjev u cijelosti, te da obveže tužiteljicu da joj naknadi prouzročene troškove ovog postupka.

2.1. Podneskom od 21. travnja 2023. tuženica je dostavila sudu Ugovor o zakupu zemljišta od 26. listopada 2017., temeljem kojeg je Ugovora, kao zakupodavac, dala predmetno zemljište u zakup zakupniku NZ, a iz kojega je, ističe, razvidno da se još tijekom 2017. nalazila u posjedu nekretnine, raspolagala istom te dopustila zakupniku korištenje nekretnine. Isto to je naveo i na ročištu koje je održano 9. rujna 2025., da je iz Ugovora o zakupu razvidno da je tuženica raspolagala predmetnom nekretninom i iz čega proizlazi da je ista bila u posjedu te nekretnine.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao Ugovor o darovanju nekretnine (list spisa 6-9), zk. izvatke br. 536 i 534 (list spisa 10-15), izvadak iz matice rođenih (list spisa 16-17), rješenje o nasljeđivanju (list spisa 18-19), Ugovor o zakupu zemljišta (list spisa 34-37), Ugovor o darovanju (list spisa 49-51), dopis Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s prilozima i to:

Ugovorom o zakup zemljišta od 26.10.2017., Ugovoru o zakupu zemljišta na ćirilici od 26.10.2017., klauzula o ovjeri potpisa na ispravi (list spisa 64-72), te je saslušao svjedoke i tužiteljicu. Sud je izvršio uvid u spis O-1451/2022 ovog suda.

4. Sud nije proveo dokaz saslušanjem svjedoka IZ iz razloga što je tuženica na ročištu održanom dana 9. travnja 2025. odustala od tog dokaznog prijedloga. Sud nije proveo niti dokaz saslušanjem tuženice, iz razloga što je je punomoćnik tužiteljice na raspravi održanoj 9. rujna 2025. naveo da, s obzirom da tuženica ne dolazi na ročište i da je se ne može natjerati da dođe, odustaje od tog dokaznog prijedloga.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženice radi utvrđenja da je ništetan i bez pravnog učinka Ugovor o darovanju nekretnina sklopljen dana 21. studenog 2017. između KZ, kao darovatelja i CZ, kao daroprimatelja, ovjerenog kod javnog bilježnika dana 21. studenog 2017., te se uspostavi zemljišnoknjižno stanje kakvo je bilo prije navedenog Ugovora za nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Među parničnim strankama nije sporno da je tuženica kao daroprimateljica, sa KZ, kao darovateljicom sklopila Ugovor o darovanju nekretnina dana 21. studenog 2017.

8. Među parničnim strankama je sporno je li tuženica temeljem Ugovora o darovanju nekretnina od 21. studenog 2017. stupila u posjed predmetnih nekretnina, odnosno je li pok. KZ tuženici predala stvari koje su predmetom darovanja u neposredan posjed.

9. Iz Ugovora o darovanju nekretnine (list spisa 6-9, kao i na listu spisa 49-51), proizlazi da su KZ, kao darodavatelj i CZ, kao daroprimatelj sklopile predmetni Ugovor, kojim darovatelj daruje daroprimatelju u cijelosti svoje vlasničke dijelove nad nekretninama upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], koje se u naravi sastoje iz oranica Darvaš 23101 m2, kuća br. 2, dvor i oranica Dragosavljevićeva 2. Iz navedenog proizlazi da tržišna vrijednost darovanih nekretnina iznosi 50.000,00 kn, da je Ugovor zaključen u Osijeku dana 21. studenog 2017. te da je vlastoručno potpisan od strane KZ, čiji je potpis ovjeren kod zamjenika Javnog bilježnika Borisa Brnjevarca u Osijeku.

10. Iz izvadaka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 10-12) proizlazi da se radi o nekretnini kč. br. [katastarska čestica], u naravi oranica Darvaš, koja je u suvlasništvu ¾ dijela PZ, a ¾ dijela UZ. Iz povijesnog izvatka pak proizlazi da je Žmukić Draga bila vlasnica predmetne nekretnine 1/1, da je 21. studenog 2017. uknjiženo je pravo vlasništva PZ temeljem Ugovora o darovanju br. Ov- 5204/17 od 21. studenog 2017.

11. Iz izvadaka za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list spisa 13-15) proizlazi da se radi o nekretnini kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća br. 2, dvor i oranica ul. Dragoslavljevića, ukupne površine 1438 m2, koja je u suvlasništvu 14/28 dijela PZ i 1/28 dijela PZ. Iz povijesnog izvatka proizlazi da je Žmukić Draga bila suvlasnica 14/28 dijela nekretnine, a na čiji se dio uknjižilo pravo vlasništva za korist CZ temeljem Ugovora o darovanju br. OV-5204/17 od 21. studenog 2017.

12. Iz izvatka iz matice rođenih (list spisa 16-17), proizlazi da je u maticu rođenih matičnog područja [adresa] za godinu 1958. pod rednim brojem 00240 izvršen upis dana 5. travnja 1958. za TZ i to da je rođena **.**.1958. u [adresa], od oca ĐZ i majke MZ (r. **.**.1937.). U naknadim upisima i bilješkama (poleđina Izvatka iz matice rođenih) navedeno je da je TZ udano JZ bračno dijete, jer su roditelji sklopili brak 13. ožujka 1958.

13. Sud je izvršio uvid u priklopljeni spis O-1451/2022 ovog suda, te uvidom u isti, kao i iz rješenja o nasljeđivanju posl.br. O-1451/2022-4, UPP/OS-74/22 od 2. lipnja 2022., (list spisa 18-19), proizlazi da je po javnom bilježniku Mirjani Borić iz Osijeka provedena ostavinska rasprava iza pok. KZ, rođene **.**.1938., djevojačko prezime MZ, čiju ostavinsku imovinu čine pokretnine prema RH, Centru za socijalnu skrb Osijek s osnova minimalne zajamčene naknade u neutvrđenom iznosu i novčana sredstva na računu kod Zagrebačke banke d.d., te da se njezinom nasljednicom na osnovi zakona i nasljedničke izjave proglašava kćerka ostaviteljice CZ. Rješenje je postalo pravomoćno 2. lipnja 2022. Iz smrtovnice (list spisa 1-2 poslovni broj O-1451/2022) proizlazi da je smrtovnica sastavljena na temelju podataka iz matice umrlih i podataka dobivenih od CZ. Iz Zapisnika od 2. lipnja 2022. (spis O-1451/2022) proizlazi da je ostaviteljica KZ bila u braku sa DZ, a brak je prestao njegovom smrću 1983., te da je iz toga braka ostaviteljica je imala jedno dijete- CZ, druge bračne i izvanračne i posvojene djece ostaviteljica nije imala.

13.1. Iz rješenja Centra za socijalnu skrb Osijek od 11. svibnja 2022. (list spisa 8, priklopljeni spis O-1451/2022) proizlazi da KZ prestaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu zbog smrti, a naknadu priznatu rješenjem od 21. studenog 2019.

14. Iz Ugovora o zakupu zemljišta (list spisa 34-37, list spisa 66-70) – prijevod po dr. sc. Dini Marković, stalnom sudskom tumaču za srpski jezik, proizlazi da je sklopljen između zakupodavateljice CZ i zakupoprimca ĆZ te da zakupodavateljica izdaje zemljište upisano u k. o. [katastarska općina]. kčbr. [katastarska čestica], u zakup za razdoblje od 26. listopada 2017. do 31.prosinca 2022., te da je na istom klauzula o ovjeri potpisa na ispravi, kojom se potvrđuje da je **.**.2018. OZ u nazočnosti javnog bilježnika Save Dedajića, Stara Pazova potpisala ispravu. Iz Ugovora o zakupu zemljišta, proizlazi da naknada za korištenje iznosi 100,00 EUR-a. Navedeni ugovor sadrži klauzulu o ovjeri potpisa na ispravi koja datira s datumom 23. ožujka 2018. Navedeni ugovor o zakupu (list spisa 35) pisan je na ćirlici. Ugovor nije potpisan od strane ĆZ, zakupoprimca.

15. Iz dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju s prilozima i to: Ugovorom o zakupu zemljišta od 26.10.2017., Ugovoru o zakupu zemljišta na ćirilici od 26.10.2017., klauzula o ovjeri potpisa na ispravi (list spisa 64- 72), proizlazi da je Zakonom o poljoprivredi, kao i ranije važećem Zakonu o poljoprivredi propisano je kako je Upisnik poljoprivrednika središnja baza poljoprivrednika u RH, a vodi ga Agencija za plaćanja. U Upisniku se objedinjavaju podaci o poljoprivrednicima i njihovim poljoprivrednim resursima, koriste se za prijavu i kontrolu financijske potpore i drugih mjera poljoprivredne politike, praćenja stanja poljoprivrede i planiranje poljoprivredne politike. Uvidom u Upisnik utvrđeno je da je u razdoblju od 23. ožujka 2018. do 1. siječnja 2023. nekretnina oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana kao posjed poljoprivrednog gospodarstva Sladić Nada, [adresa], MIBPG: 106774, na temelju Ugovora o zakupu zemljišta oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sklopljenog dana 26. listopada 2017. između zakupodavca CZ iz [adresa] i zakupoprimca ĆZ iz [adresa]. Dodatno napominju da je predmetno zemljište od 11. svibnja 2023. na dalje upisano u Upisniku kao posjed poljoprivrednog gospodarstva Sladić Dalibor, [adresa], MIBPG: 265900 na temelju Ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklopljenog dana 28. listopada 2022. između zakupodavca CZ iz [adresa] i zakupoprimca ČZ iz [adresa]. Oba ugovora dostavljena su sudu uz dopis. Iz Ugovora o zakupu od 28. listopada 2022. (ugovor sklopljen nakon smrti pok. KZ, preminula **.**.2022.), koji je dostavila prednje navedena Agencija (list spisa 71-72), proizlazi da je sklopljen između zakupodavca CZ i zakupoprimca AZ, da se u zakup daje poljoprivredno zemljište oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da godišnja zakupnina iznosi 2.000,00 kn, kao i da se ugovor zaključuje na vrijeme trajanja od 10 godina. Ugovor je vlastoručno potpisan od strane zakupodavca i zakupoprimca te je istog dana kada je sklopljen i ovjeren kod javnog bilježnika Tatjane Kovačev iz Osijeka.

16. Iz iskaza svjedoka BZ proizlazi da zna što je predmet Ugovora o darovanju, odnosno, da je riječ o zemlji i kući. Sjeća se da je tuženica, odnosno, PZ bila tu u Hrvatskoj od kada je majka oboljela pa sve dok nije umrla. Što je bio predmet darovanja zna jer su dobri i obrađuje tu zemlju, a prije toga je njegov brat obrađivao tu zemlju. Obrađuje zemlju zadnje dvije tri godine, od kada je umrla KZ. Zna da je njegov brat imao prvo sklopljen ugovor s KZ, a kasnije i s CZ. S CZ je sklopio Ugovor o zakupu nakon što je KZ istoj darovala. Ne zna u kojem trenutku je PZ sklopila Ugovor o zakupu s njegovim bratom, a najvjerojatnije kada je prijašnji ugovor istekao. PZ je u početku, dok joj je majka bila dovoljno zdrava i aktivna, dolazila povremeno kod nje, a kasnije je stalno bila tu. Dok je majka bila živa zakupninu je njegov brat plaćao mami, a poslije PZ. Brat mu se zvao ĆZ, a umro je 2018. Kuća koja je bila predmet darovanja je kuća u kojoj je stanovala KZ, samo su njezine stvari bile tamo. Prije smrti KZ, a kada je KZ bila bolesna, PZ je često dolazila, godinu dana prije smrti dolazila je često, neposredno pred smrti je stalno bila tu. Draga je umrla u četvrtom mjesecu 2022. Njegov brat je tu zemlju obrađivao sigurno 15 godina. Zna da je njegov brat plaćao zakupninu KZ do njezine smrti jer su bili dobri. Njegov brat i on znali su da je te zemlje 2020. bila vlasnica CZ. Znao je da je KZ darovala zemlju. Njegov brat je KZ plaćao zakupninu, a ne PZ i nakon što je zemlja darovana zato što KZ ne bi imala od čega živjeti, nije imala mirovnu. Zna da je PZ bila suglasna s tim da se KZ plaća zakupnina i to zna jer se sve zna. TZ, ovdje tužiteljica, nije dolazila sigurno 16-17 godina u selo kod majke. 6-7 godina prije smrti KZ, tužiteljica i KZ nisu imale kontakte. Tuženica nije konstanto putovala, bila je kod majke. Poznato mu je da su pok. ĆZ i PZ sklopili Ugovor o zakupu u Osijeku. Njegov brat je koristio poticaje za obrađivanje te zemlje i to temeljem Ugovora o zakupu prijavljenog u Agenciji.

16.1. Iskaz svjedoka BZ sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je tuženica bila kod svoje majke pok. KZ od kad je oboljela pa sve dok nije umrla, jer suprotno proizlazi iz iskaza tužiteljice, svjedokinje HZ, te svjedokinje VZ koja je iskazivala da je pok. KZ živjela sama do pred smrt, a da su ju obilazile kćeri i unučad od obje kćeri. Isto tako, iskaz BZ sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da tužiteljica nije dolazila kod pok. Drage Žmukić 16-17 godina, jer suprotno proizlazi iz iskaza svjedokinje VZ i tužiteljice, čije iskaze je sud u tom dijelu ocijenio vjerodostojnima. Nadalje, iskaz svjedoka BZ sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da su tuženica i ĆZ sklopili Ugovor o zakupu u Osijeku, jer suprotno proizlazi iz Ugovora o zakupu iz kojeg proizlazi da je ovjeren u Staroj Pazovi.

16.2. Nadalje, iskaz svjedoka BZ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je ĆZ plaćao zakupninu KZ do njezine smrti, jer je u tom dijelu u skladu s iskazom VZ, a koja je bila supruga ĆZ, a koji svjedoci su imali saznanja o navedenom od ĆZ koji je i plaćao zakupninu.

17. Iz iskaza svjedokinje VZ proizlazi da je njezin suprug bio u zakupu predmetnog zemljišta i to nekih 20 do 26 godina. Ugovor o zakupu sklopio je sa KZ. Godine 2018. njezin suprug je umro te je Ugovor o zakupu sklapala ona sa KZ, a zadnju godinu kada je ista bila baš jako bolesna sklopila ga je sa CZ, jer je njoj dala punomoć, zato jer je bila jako bolesna pa nije mogla. Sklopila je Ugovor o zakupu u Osijeku, kao i njezin suprug. Nakon što je sud predočio svjedokinji Ugovor o zakupu s lista spisa 34, ista je odgovorila da joj isti nije poznat, jer nije vodila računa o Ugovorima koje je sklapao njezin suprug. Znala je da treba platiti zakupninu KZ, ali njoj to nije igralo ulogu. KZ je bila glavna, te ona ne bi platila PZ zakupninu da ju je to tražila, a da se njezina majka s tim nije složila. Draga je živjela sama skroz do pred smrt, obilazile su je obje kćerke i unučad od obje kćerke. PZ je dolazila dva do tri puta godišnje, nije mogla češće jer je bila u lošem zdravstvenom stanju. Dolazila je u kuću kod KZ skoro svaki dan, u kući su se nalazile samo Dragine stvari, ali nije upoznata je li netko osim nje imao ključ od njezine kuće. Nije znala da je KZ sklopila Ugovor o darovanju. Kod bilježnika je potpisala Ugovor o zakupu, a potpisala ga je sa KZ i ista je bila naslovljena, a kada je KZ umrla tada nije ni radila, unazad par godina. Ugovor o zakupu je potpisala prije smrti KZ. Prvi je Ugovor s istom sklopio njezin suprug, a nakon smrti supruga 2018. je ona sklopila Ugovor. Kao zakupodavac je bila navedena PZ, ali je imala punomoć od KZ. Ne radi dvije do tri godine tu zemlju, a prije smrti KZ te godine kada je bila baš bolesna je bila PZ zakupodavac, a prije smrti KZ i to dvije do tri godine prije smrti bila je PZ isto. To misli na godine 2018., 2019. i 2020. da je sklapala Ugovore sa PZ, a punomoć joj je dala KZ. Ne zna točno o kojim godinama je riječ, ne sjeća se. Ugovori o zakupu su joj bili potrebni zbog poticaja. Ugovori bi vjerojatno trebali biti sklopljeni s vlasnikom, ali ako da punomoć onda valjda može sklopiti i ona. Zna tko je FZ, on je njezin sin, a zna da sada zemlju radi BZ i radi je dvije tri godine unazad, znači od 2021./2022. otprilike. On joj je u rodu, brat njezina pok. supruga. Njezin pok. suprug zvao se ĆZ. Ne zna je li njezin suprug imao ugovor sklopljen samo sa KZ ili nekad i s PZ, nije vodila evidenciju, zna da je zemlja KZ, njoj su plaćali zakupninu. Njezin suprug je umro **.**.2018. Misli da je CZ godine 2017./2018. živjela u [adresa]. Ne zna, dolazila je ovdje, ali se nije prijavila da živi ovdje. Draga KZ je bila dugo bolesna, pred smrt su se zadnje dvije do tri godine za nju brinule obje kćerke, koje su dolazile kada su mogle. Tuženica je dolazila češće jer je bila i bliže, a za tužiteljicu ne zna koliko je često dolazila. Njezin suprug je bio bolestan, ali je išao kod javnog bilježnika, ali ne zna točno šta, on je sve to rješavao i poticaj i sve drugo oko zemlje.

17.1. Iskaz svjedokinje VZ sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da je ona sklopila ugovor sa KZ pa potom sa tuženicom, jer suprotno proizlazi iz Ugovora o zakupu i dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

17.2. Iskaz svjedokinje VZ sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da je pok. KZ živjela sama do pred smrt, kao i da su ju obilazile obje kćeri, da su u kući pok. KZ bile samo njezine stvari, jer je u tom dijelu iskaz svjedokinje u skladu s iskazom svjedokinje HZ, LZ i tužiteljice. Iskaz svjedokinje sud je ocijenio vjerodostojnim i u dijelu u kojem je navela da su zakupninu plaćali pok. KZ, jer je u tom dijelu u skladu s iskazom svjedoka BZ.

18. Iz iskaza svjedokinje HZ proizlazi da se sjeća da im je teta, ovdje tuženica, javila da je sklopila Ugovor o darovanju sa njihovom bakom, KZ. Ne sjeća se koja je to godina bila, ali zna da je teta u to vrijeme živjela u [adresa]. Teta je cijelo vrijeme živjela u [adresa]. Ne zna koliko je često išla kod njezine bake, svoje mame u Hrvatsku. Zna iz priče da je baka sklopila ugovor o zakupu s ĆZ. Nikada nisu pričali o tom Ugovoru niti o zakupnini. Bili su u to vrijeme u dobrim odnosima. U bakinoj kući bile su samo bakine stvari, a oni nisu imali ključeve i ne zna je li netko drugi imao ključeve. Ne zna na koga su glasile režije. Bile su u dobrim odnosima s tetom do smrti bake. Ne zna je li teta kada je dolazila kod bake morala najaviti dolazak. Zadnji puta je bila u bakinoj kući zadnji put prije ugovora o darovanju, koji im je javila da je sklopila teta, odnosno tuženica i to pet godina prije sklapanja tog ugovora, nije sigurna, ali baka je dolazila kod njih. Dolazila je autobusom i bila je par mjeseci kod njih, cijele zime.

19. Iz izjave svjedokinje LZ da ne priča sa tetkom od kada se pokrenuo ovaj postupak. Zna da je baka imala sklopljen Ugovor o zakupu s ĆZ, zna da je plaćao baki zakupninu, ali visinu zakupnine i trajanje zakupa ne zna. Sjeća se da je bilo riječi da će baka sklopiti ugovor s njezinom mamom ili tetom, kako bi mogla ostvariti pravo na mirovinu. Sjeća se da je jednog dana teta nazvala mamu i rekla joj da je baka sve prepisala na nju, kako bi mogla dobiti baka mirovinu. Ne zna kome se plaćala nakon toga zakupnina za zemlju. Zadnji put je bila 2019. kod bake u kući s mamom, tada su došle tražiti od bake financijsku pomoć i predložile su

1 0

joj da proda nešto zemlje i da im da novaca, a baka im je rekla da svrate kod tete u Pazovu i da se s njom dogovore, ali teta ih je izbacila kada su došle, no ostale su u dobrim odnosima do bakine smrti. Teta je rekla da će podijeliti kada baka umre, a do tada neće. U bakinoj kući 2019. kada je zadnji put bila su bile bakine stvari, ne zna je li netko još imao ključeve od kuće bake. Imaju informaciju da njezina mama nije bila pozvana na ostavinski postupak. Ne zna tko popunjava u smrtnom listu podatke djece, kako bi se pozvali u ostavinski postupak. PZ je 2017. i 2018. živjela u [adresa], to zna jer je odjeću svojeg starijeg djeteta nosila kod tete, da pomogne. Zemlju su obrađivali ĆZ i VZ. Za RZ ne zna je li obrađivao zemlju.

20. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da su njezina obitelj i ona prije rata obrađivali zemlju, tako što su dolazili iz [adresa]. Nakon rata bilo im je teže obrađivati zemlju pa su onda mami predložili da da zemlju u zakup, pa je ona dala UZ i VZ, a ĆZ je sin od tetke – njezin bratić. Dogovorili su se da će plaćati to što obrađuje njezinu zemlju, ne zna točno iznos, bilo joj bitno samo da ima mama novaca za sebe i troškove. Mama je dolazila kod njih svake zime i boravila je od studenog do ožujka da ne bude sama po zimi. U jednom trenutku je došla ideja, koju joj je sestra javila, da je potrebno da bi mama dobivala soc. pomoć da njezinu imovinu prenese na nekoga, odnosno nekome daruje. Rekla je da je uredu, da se dogovori s mamom o detaljima kako će podijeliti, pola njoj ili tuženici, ili na neki drugi način. Sestra joj je javila jedan dan da je mama sve prepisala na nju. Tada joj je bilo bitno da mama dobiva soc. pomoć. Poslije su trebale novce pa je otišla kod mame da proda komad zemlje, a ona joj je rekla da se ode dogovoriti sa sestrom. Tada joj je sestara rekla da neće prodati zemlju dok je mama živa, a poslije smrti će se dogovoriti oko podijele. Ne zna zašto nije htjela prodati zemlju dok je mama bila živa. Pred majčinu smrt joj se sestra prestala javljati, a da se nastavila javljati i da je ostala kod njihovog dogovora da će i ona dobiti nešto imovine, ovu tužbu ne bi podnijela. Ponavlja, dogovor je bio da kada mama umre da će podijeliti imovinu na dva dijela. Nema informacije da je vođen ostavinski postupak iza njezine majke, te o istom nije obavještena. Godine 2019. je zadnji put bila kod majke u kući, tamo su bile samo mamine stvari i ne zna je li itko još osim mame imao ključeve. Njezina sestra je cijelo vrijeme živjela u [adresa]. Ne zna tko je obrađivao zemlju 2019, je li ŽZ ili BZ, nije sigurna.

20.1. Iskaz svjedokinje HZ, LZ i tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim jer su detaljni, jasni, bez proturječnosti i nejasnoća, te su međusobno u skladu i to u dijelu koji se odnosi na to da je tuženica obavijestila tužiteljicu da je sklopila ugovor o darovanju s pok. KZ, te da je navedeni ugovor o darovanju sklopljen kako bi pok. KZ dobila socijalnu pomoć (svjedokinja LZ navodi da je ugovor o darovanju sklopljen kako bi pok. KZ dobila mirovinu), kao i da je dogovor bio da će se nakon smrti KZ imovina podijeliti na dva dijela. Nadalje, u navedenom dijelu – da je Ugovor o darovanju sačinjen kako bi pok. KZ dobila neku vrstu socijalne pomoći potvrđuje i činjenica da je **.**.2019., pok. KZ priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu (list spisa 8, priklopljeni spis poslovni broj O-1451/2022). Nadalje, iskazi svjedokinja HZ, LZ i tužiteljice međusobno su sukladni i u dijelu u kojem navode da su u kući pok. KZ bile samo njezine stvari, te su u tom dijelu navedeni iskazu u skladu i s iskazom RZ i VZ.

1 1

20.2. Nadalje, iskaz tužiteljice u dijelu da nema saznanja o vođenju ostavinskog postupka iza pok. KZ je u skladu sa smrtnim listom, zapisnikom i rješenjem o nasljeđivanju u priklopljenom spisu ovog suda broj O-1451/2022 iz kojeg proizlazi da je smrtovnica sastavljena na temelju podataka koje je dala tuženica, a koja je navela da je jedino dijete pok. KZ (iako suprotno proizlazi iz Izvatka matice rođenih za tužiteljicu), te tužiteljica nije bila pozvana niti je sudjelovala u ostavinskom postupku iza pok. KZ.

21. Odredbom čl. 482. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da se Ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku (stavak 1). Ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (stavak 2).

21.1. Odredbom čl. 14. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 76/06., 141/06., 146/08., 38/09.,153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. u nastavku: ZV) propisano je da se posjed prenosi predajom same stvari ili sredstva kojim stjecatelj ima vlast na stvari, a predaja je izvršena čim se stjecatelj s voljom prenositelja nađe u položaju izvršavati vlast glede stvari.

21.2. Odredbom čl. 53. st. 1. toč. 2. Zakona o javnom bilježništvu ("Narodne novine" broj 78/93., 29/94., 162/98., 16/07., 75/09. i 120/16., u nastavku: ZJB) propisano je da je javnobilježnički akt potreban osobito za pravnu valjanost darovnih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca.

21.3. Odredbom čl. 322. st. 1. ZOO-a propisano je da je ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva, ništetan, osim ako cilj povrijeđenog prava ne upućuje na neku drugu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.

22. Tužiteljica je tijekom postupka navodila da je Ugovor o darovanju predmentih nekretnina ništetan jer da nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta, a što je trebao biti jer nije došlo do prave predaje stvari tuženici kao daroprimateljici u vrijeme darovanja.

22.1. Tuženica je tijekom postupka navodila da je ugovor valjan i da je pok. KZ nakon darovanja predmetnih nekretnina tuženici prenijela posjed istih i time stvari predala tuženici, te da je tuženica imala pravo izvršavati vlasničke ovlasti, te da je u Ugovoru o darovanju navedeno da tuženica kao daroprimateljica stupa u posjed predmetnih nekretnina.

23. U situaciji kakva je u konkretnom slučaju bilo je potrebno utvrditi je li pok. KZ tuženici predala posjed stvari i je li tuženica izvršavala faktičnu vlast nad stvari. Ističe se kako je pitanje o tome kad će se smatrati je li faktički izvršena predaja nekretnine u samostalan posjed činjenično pitanje, a odgovor ovisi okolnostima svakog slučaja. Odlučno je je li po sklapanju ugovora daroprimatelj stupio u samostalan posjed, uz volju ugovornih strana da on od tada izvršava vlasnički posjed nekretine.

1 2

24. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud je utvrdio da je pok. KZ **.**.2017. darovala predmetne nekretnine tuženici CZ, te da je pok. KZ nastavila živjeti u svojoj kući, u kojoj su bile samo njezine stvari.

24.1. Ovaj sud je utvrdio da tuženica nije stupila u posjed predmetne nekretnine, odnosno da tuženici nije predana u posjed predmetna nekretnina – kuća, kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti je tuženica mogla izvršavati vlasničke ovlasti. Naime, pok. KZ i nakon darovanja predmetne nekretnine nastavila je živjeti u navedenoj kući, u istoj su bile njezine stvari, a što proizlazi iz iskaza svjedoka. Tuženica nije stanovala u predmetnoj kuću, nego je stanovala u [adresa]. U vezi s navedenim potrebno je reći da tuženica nije niti predlagala dokaze kojima bi dokazala da joj je predmetna nekretnina predana u posjed, da je imala faktičnu vlast glede predmetne kuće, odnosno nije dokazivala niti predlagala dokaze iz kojih bi se moglo utvrditi je li tuženica imala ključeve predmetne nekretnine i je li nesmetano mogla dolaziti u kuću u bilo koje doba. Ovdje se ističe da je punomoćnik tuženice odustao od dokaznog prijedloga saslušanja tuženice na ročištu održanom 9. rujna 2025. jer ista zbog zdravstvenog stanja nije u mogućnosti pristupiti na ročišta radi saslušanja (tijekom postupka tuženica nije došla na ročišta na koja je pozvana radi saslušanja, a svoj nedolazak nije ispričala, odnosno nije dostavila medicinsku dokumentaciju iz koje bi proizlazilo da nije bila u mogućnosti pristupiti na ročište, a punomoćnik tuženice je navodio da je ista bolesna).

24.2. Nadalje, u vezi nekretnine – oranica Darvaš kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ovaj sud je utvrdio da niti navedena nekretnina tuženici kao daroprimateljici nije predana u neposredni posjed, odnosno nije bila prava predaja stvari, jer tuženica nije mogla izvršavati faktičnu vlast nad stvari, odnosno vlasničke ovlasti. Naime, u vezi Ugovora o zakupu na kojem je naveden datum 26. listopada 2017., a koji nije potpisan od ĆZ, **.**.2018. je ovjeren potpis tuženice u nazočnosti javnog bilježnika. Tijekom 2018. pa sve do smrti pok. KZ zakupnina je plaćana pok. KZ, a svjedokinja VZ (supruga zakupoprimca ĆZ, koja je nastavila plaćati zakupninu nakon smrti ĆZ) je u svom iskazu navela da zakupninu ne bi isplatila tuženici i da ju je tražila ako se s time ne bi složila pok. KZ. Dakle, tuženica nakon darovanja nije bila u posjedu nekretnine niti je mogla od zakupoprimaca zahtijevati da se zakupnina njoj isplaćuje, a nije imala niti druge ovlasti iz kojih bi proizlazilo da je došlo do prave predaje stvari, odnosno da može izvršavati vlasničke ovlasti. Ovdje se ističe da je Ugovor o zakupu od 28. listopada 2022. sklopljen nakon smrti KZ.

25. Ovaj sud smatra potrebnim navesti, da su tuženica i tužiteljica sestre, te da je tuženica ispunjavala podatke za smrtni list a na temelju kojega je vođen ostavinski postupak iza KZ, te da nije prijavila tužiteljicu kao dijete pok. KZ (sud utvrdio uvidom u ostavinski spis O-1451/2022), pa stoga tužiteljica u rješenju o nasljeđivanju iza pok. KZ nije navedena kao nasljednica, iako je njezina kći, a što proizlazi iz Izvatka iz matice rođenih. Budući da je tužiteljica kći pok. KZ ista ima i pravni interes za podnošenje predmetne tužbe i vođenje ovog postupka.

1 3

26. Slijedom svega navedenoga, ovaj sud je utvrdio da je sklopljen Ugovor o darovanju 21. studenog 2017. između tuženice i pok. KZ, te da nije došlo do prave predaje stvari daroprimatelju - tuženici, unatoč tome što je čl. IV. ugovora navedeno da daroprimatelj stupa u posjed darovanih nekretnina danom zaključenja ugovora (list spisa 49-50). Budući da predmetni Ugovor o darovanju od 21. studenog 2017. nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta, ugovor o darovanju je protivan prisilnim propisima odnosno odredbama čl. 482. ZOO-a i čl. 53. st. 1. toč. 2. ZJB, pa je stoga sukladno čl. 322. st.1. ZOO-a ništetan. Slijedom navedenoga odlučeno je kao u toč. I/ izreke.

27. Budući da je Ugovor o darovanju od 21. studenog 2017. ništetan, valjalo je usvojiti i tužbeni zahtjev kojim se nalaže uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja za predmetne nekretnine, te brisanje prava vlasništva navedenog vlasništva s imena CZ uz istovremeni upis prava vlasništva KZ. Ovdje se ističe da, pored nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno u korist treće osobe, pravo zahtijevati brisanje uknjižbe te uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja, ima i njegov zakonski nasljednik odnosno tužiteljica (a kako je to prethodno obrazloženo u ovoj odluci, odnosno da je tužiteljica kći pok. KZ, a što proizlazi iz Izvatka iz matice rođenih). Ovo stoga što je zakonski nasljednik univerzalni građansko pravni i procesno pravni sukcesor ostavitelja (čl. 150. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama, „Narodne novine“, broj: 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24., u nastavku: ZZK). Nadalje, navedene nekretnine upisane su u zemljišne knjige Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Osijeku, pa je slijedom svega navedenoga, odlučeno kao pod toč. II/ i III/ izreke.

28. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu pa joj sukladno čl. 154. st. 1. ZPP-a pripada pravo na naknadu troškova postupka. Tužiteljici je priznata naknada troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa), trošak sastava podneska od 7. travnja 2023. u iznosu od 500,00 EUR-a sukladno 8. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima 18. travnja 2023., 3. prosinca 2024., 9. travnja 2025. i 9. rujna 2025., za svako ročište iznos od 500,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, što sveukupno iznosi 3.000,00 EUR-a uvećano za 25% PDV-a iznosi 3.750,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak pristupa na ročište za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr.9. toč. 3. Tarife, uvećano za 25% PDV-a što iznosi 125,00 EUR-a, a što sveukupno iznosi 3.875,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, odnosno od 6. listopada 2025. pa do isplate, sukladno čl. 30. st. 2. OZ-a. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u toč. IV/ izreke.

28.1. Tužiteljica nije platila sudsku pristojbu na tužbu, kao niti na presudu, pa joj naknada troška sudskih pristojbi nije priznata.

1 4

29. Tuženica je u cijelosti izgubila u sporu, pa joj ne pripada naknada troška postupka, te je odlučeno kao pod toč. V/ izreke.

Osijek, 6. listopada 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Pun. tuženice