Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1168/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Vedrani Perkušić, u pravnoj stvari tužitelja Talus j.d.o.o. za ugostiteljstvo i usluge, OIB:10097333275, Ulica akcije Maslenica 6, 23000 Zadar, zastupanog po punomoćnicima iz OD Gluić Ninčević d.o.o. u Zadru, protiv tuženika pod 1. MM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Mateji Radočaj, odvjetnici u Čazmi, pod 2. TM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po punomoćnicima iz ZOU Nikola Horvat i Dean Radišić, odvjetnicima u Karlovcu, pod 3. Sinapi d.o.o. za poslovanje nekretninama i trgovinu, OIB 68261306658, Luke Botića 25, 23000 Zadar, pod 4. RM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pod 5. NM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tuženika pod 1. i 2. protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-4920/20 od 6. veljače 2025., dana 6. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbijaju se žalbe tuženika pod 1. MM i pod 2. UM kao neosnovane i potvrđuje pobijano rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj Psp-4920/20 od 6. veljače 2025. u odnosu na ove tuženike.

II. Odbija se zahtjev prvotuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

III. Tužitelju se ne dosuđuje trošak odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem je odlučeno:

„1. Prihvaća se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da su tuženici pod 1., 2., 4. i 5. smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio predmetne nekretnine je na Skici sudskog očevida od dana 10. lipnja 2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl. ing. geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, i to na način da su tuženici pod 1. MM, pod 4. RM i pod 5. PM po nalogu tuženika pod 2. TM promijenili bravu na poslovnom prostoru koji je na navedenoj skici sudskog očevida označen likom i točkama E-F-G-H-I-E i sivom bojom te na taj način oduzeli posjed tužitelju.

II. Nalaže se tuženicima pod 1., 2., 4. i 5. uspostava ranijeg posjedovnog stanja na dijelu nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 10. lipnja 2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl. ing. geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, na način da predaju tužitelju ključeve poslovnog prostora koji je na navedenoj skici sudskog očevida označen likom i točkama E-F-G-H-I-E i sivom bojom.

III. Zabranjuje se tuženicima pod 1., 2., 4. i 5. ubuduće svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu dijela nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji dio je na Skici sudskog očevida od dana 10. lipnja 2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl. ing. geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2.

IV. Nalaže se tuženicima pod 1., 2., 4. i 5. da tužitelju naknade parnični trošak u iznosu od 1.000,00 eura zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.“

2. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja na pokretninama predlagatelja osiguranja koje se nalaze na nekretnini oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera:

„I. Zabranjuje se protivniku osiguranja TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] otuđenje i opterećenje pokretnina koje se nalaze u i na poslovnom prostoru izgrađenom na kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], Skici sudskog očevida od dana 10. lipnja 2024. godine izrađenoj po stalnom sudskom vještaku za geodeziju Marku Gašparoviću dipl. ing. geod. označen likom i točkama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-A i žutom i sivom bojom, ukupne površine 336 m2, te korištenje navedenih pokretnina pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 15.000,00 kuna, koja će se za slučaj neizvršenja ove privremene mjere od protivnika osiguranja naplatiti i izreći mu se nova stroža novčana kazna.

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka ili drugačije odluke suda.

III. Žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.“

3. Utvrđuje se da je u odnosu na tuženika pod 3 Sinapi d.o.o. za poslovanje nekretninama i trgovinu nastupio prekid postupka temeljem članka 212. toč. 5. Zakona o parničnom postupku.“

2. Žale se tuženici pod 1. i 2. (zasebnim žalbama) pobijajući prvostupanjsko rješenje zbog žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se isto preinači odnosno ukine. Prvotuženik je zatražio i trošak žalbenog postupka.

3. Tužitelj je odgovorio na žalbe protiveći se njihovim navodima i s prijedlogom da se odbiju kao neosnovane, a istom obistini trošak odgovora na žalbu.

4. Žalbe nisu osnovane.

5. Prvostupanjski sud pružio je tužitelju posjedovnu zaštitu nad predmetnim dijelom nekretnine oznake kat. čest. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijeneći utvrđenim da je tužitelj bio u posjedu ove nekretnine, te su ga tuženici pod 1., 2., 4. i 5. uznemirili u posjedovanju i to na način kako je to pobliže navedeno pod točkom 1.I. izreke prvostupanjskog rješenja, a kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev.

6. Obzirom na činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, a na okolnost saznanja tužitelja za čin smetanja i počinitelje, pravilna je ocjena suda prvog stupnja kako je u konkretnom slučaju tužba na posjedovnu zaštitu podnesena unutar rokova iz članka 21. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 94/17, dalje: ZV).

7. Inače, kada je tužitelj nakon identifikacije vještaka mjernika, preciznije odredio i uredio tužbeni zahtjev u okviru prvotno označenog počinjenog smetanja posjeda, ne radi se o postavljanju novog zahtjeva o kome se do tada nije raspravljalo, niti se radi o povećanju ni o povlačenju prvotnog zahtjeva niti zamjenjivanju tog zahtjeva nečim drugim, jer nije došlo do mijenjanja sadržaja zahtjeva niti pravne osnove.

8. Naprotiv radi se o istom životnom događaju i jednom pravnom osnovu (istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u odlukama Vrhovnog suda RH broj Rev- 2346/88 od 7. prosinca 1989., Rev-744/13-2 od 11. rujna 2018, Rev 2213/2018 -2 od 26. travnja 2022.).

9. Navedenim, time nije došlo do preinake tužbe koja bi imala značaj objektivne preinake, dakle, okolnosti kada parnica kreće od početka. Radi se samo o preciziranju već iznesene činjenične osnove, te preciziranju zahtjeva u skladu s onim prije postojećim.

10. Činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja je u postupku na valjan način raspravljena i utvrđena, sve u okvirima odredbe članka 441. ZPP-a, te prvostupanjsko rješenje o tim činjenicama sadrži jasne i valjane razloge, koji žalbenim navodima nisu dovedeni u sumnju, pa ih tako prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

11. U utvrđenju relevantnih činjenica prvostupanjski sud je ispravno ocijenio iskaze saslušanih svjedoka, te stranaka, a sve opet u kontekstu isprava pregledanih u spisu.

12. Osporavajući činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda, žalitelji se u svojim žalbenim navodima zadržavaju na tome da sudskoj ocjeni dokaza suprotstavljaju vlastitu ocjenu, a da pri tom ne navodi u čemu i zbog čega bi sudska ocjena dokaza bila neuvjerljiva, nelogična i neusklađena s pribavljenim i izvedenim dokazima.

13. Sudska ocjena dokaza, koju je učinio prvostupanjski sud i koja je prihvaćena od strane drugostupanjskog suda, suglasna je međutim, odredbi članka 8. ZPP-a, te takva ocjena dokaza žalbom nije dovedena u sumnju, jer nema proturječja između obrazloženja prvostupanjskog rješenja i izvedenih dokaza.

14. Na utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja ispravno je primijenio materijalno pravo kada je tužitelju pružio posjedovnu zaštitu.

15. Naime, u smislu odredaba članaka 21.-26. ZV-a posjednik pred sudom može ostvariti svoje pravo na zaštitu svog posjeda bez da sud ulazi u pitanje pripada li toj osobi pravo na posjed ili mu ono ne pripada.

16. Sud odlučuje isključivo o posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to je li smetanje posjeda bilo u nekom društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZV-a).

17. Posjedniku čiji je posjed oduzet pripada pravo na zaštitu posjeda (članak 21. ZV-a) i samovlasno stečeni posjed nije miran do trenutka kada bivši posjednik više nema pravo na posjedovnu zaštitu prema uvjetima iz odredbe članka 21. stavak 3. ZV-a.

18. Zaštita koju sud u postupku zbog smetanja posjeda pruža posjedniku protiv samovlasnog smetanja njegovog posjeda ograničena je samo na pitanje je li posjed postojao i je li bio samovlasno smetan.

19. Tako je za zahtijevanje sudske zaštite posjeda aktivno legitimiran posljednji faktični mirni posjednik stvari, čiji je posjed samovlasno smetan (članak 22. stavak 1. ZV-a), što vrijedi kako za neposrednog tako i posrednog posjednika i to kako za isključivog posjednika, tako i za suposjednika, te nasljednika takvog posjeda (članak 25. ZV-a).

20. Pasivno je legitimirana svaka osoba koja je samostalno smetala tuđi posjed uznemirivši ga ili oduzevši ga, kao i osoba u čiju je korist druga osoba poduzela čin smetanja (s njegovim nalogom ili bez naloga). Pasivno je legitimiran samim tim što je čin smetanja išao u njegovu korist.

21. U smislu odredbe članka 20. ZV-a, svaki čin kojim se nekom posjed oduzima ili uznemirava bez posjednikovog odobrenja odnosno bez dopuštenja za to u zakonu, odnosno u odluci suda ili druge nadležne vlasti, samovlasno je smetanje posjeda.

22. Kako je tužitelj dokazao sve pretpostavke u kojima sud pruža posjedovnu zaštitu u smislu odredaba članaka 21. -26. ZV-a, to je sud prvog stupnja ispravno prihvatio njegov zahtjev za posjedovnom zaštitom.

23. Pritom je za istaći kako faktična vlast neposrednog posjednika prestaje kada prestane pravni odnos na kojem je zasnovan posredni posjed (ovdje je riječ o odnosu posrednog i neposrednog posjeda određenog ugovorom o zakupu), te ako bi on nakon što mu je prestala ovlast koja proizlazi iz njihova pravna odnosa, nastavio posjedovati stvar, time bi počinio čin smetanja posjeda. Dakle, ne vraćanjem stvari bio bi izvršen čin smetanja.

24. Međutim, prema utvrđenjima prvostupanjskog suda u konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za ovlašteno oduzimanje posjeda po tuženicima, jer nije prestao obvezno-pravni odnos u kojemu je tužitelj prema drugome (posrednom posjedniku) ovlašten stvar kroz neko vrijeme posjedovati.

25. Nadalje, kako je sud prvog stupnja utvrdio da su u konkretnom slučaju zakonom predviđene pretpostavke iz odredbe članka 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17131/20, 114/22, 6/24, dalje: OZ) ispunjene, to je osnovano odredio zatraženu privremenu mjeru. Pritom je za navesti kako je tužitelj tijekom postupka kao predlagatelj privremene mjere ovaj zahtjev detaljno obrazložio, uz navođenje relevantnih činjenica, te je isti dokazno supstancirao, čime je za prihvatiti zaključak suda prvog stupnja o ispunjenosti meritornih pretpostavki za određivanje privremene mjere sadržaja kakav je naveden u izreci pobijanog rješenja.

26. Pitanje, kojim žalitelji problematiziraju navodno nepostojanje paricijskoga roka za izvršenje njihove obveze iz točke 1. izreke prvostupanjskog rješenja, nije važno pravno pitanje, jer polazi od neosnovane tvrdnje o nepostojanju takvoga roka. Naime, sve i da paricijski rok nije određen, neosnovano je shvaćanje žalitelja da bi rješenje bilo neovršivo zbog nedostatka paricijskoga roka, s obzirom na to da je člankom 29. stavkom 3. OZ-a propisano da će ovršni sud rješenjem o ovrsi odrediti rok za dobrovoljno ispunjenje činidbe ako on nije određen u ovršnoj ispravi.

27. Suprotno žalbenim navodima, ukoliko se ispune uvjeti za prekid kod jednog od suparničara to ne dovodi do prekida postupka i za drugog suparničara. Naime, tuženici u ovom postupku nemaju položaj niti nužnih niti jedinstvenih suparničara, pa ne postoje zapreke da se postupak vodi po tužbi tužitelja u odnosu na one tuženike za koje nije ostvaren zakonski razlog za nastup prekida postupka po sili zakona.

28. Odluka o troškovima postupka utemeljena je na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a.

29. Slijedom svega izloženog, kako je prvostupanjski sud na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje ispravno primijenio materijalno pravo, dok u provedenom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo je temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a odbiti žalbe kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsko rješenje u odnosu na žalitelje.

30. Zahtjev prvotuženika za naknadu troškova žalbenog postupka je odbijen shodno odredbi članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavak 1. ZPP-a, jer nije uspio sa svojom žalbom.

31. Tužitelju nije obistinjen trošak odgovora na žalbu u okolnostima iz odredbe članka 155. stavak 1. ZPP-a, jer isti nije bio nužan.

32. Radi svega navedenog odlučeno je kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 6. listopada 2025.

SUTKINJA

Vedrana Perkušić