REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.broj: Pn-1536/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. rujna 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 6. listopada 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
''Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 71, OIB: 38922958547, da isplati tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, iznos od 16.217,10 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. lipnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.''
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je osiguranica tužitelja OP dana 10.12.2007. stradala kao pješak u prometnoj nezgodi, a koju nezgodu je skrivio KP upravljajući osobnim vozilom inozemnih registarskih oznaka [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]). KP je za ovaj štetni događaj proglašen krivim pravomoćnom presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. Ks-388/07 od 12.12.2007. Rješenjem tužitelja od 4.11.2009. osiguranici tužitelja priznato je pravo na invalidsku mirovinu. Iz iste činjenične i pravne osnove, ali za drugo razdoblje vođeni su parnični postupci pred Trgovačkim sudom u Zagrebu pod br. P-601/15 i P-135/17. Tužitelj je za razdoblje od 1.10.2022. do 31.5.2025. isplatio s osnova invalidske mirovine daljnji iznos od 16.217,10 eur, a za koji iznos je tužitelju nastala šteta. Stoga tužitelj sukladno odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ br. 157/2013, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, 18/2018, 62/2018, 115/2018, 102/2019, 84/2021, 119/2022; - dalje: ZOMO) tužbenim zahtjevom potražuje od tuženika isplatu iznosa od 16.217,10 eur, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, te prvenstveno ističe da se u konkretnom slučaju primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ br. 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 i 155/23– dalje: ZOOP), a ne ZOMO.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu (list 6-8 spisa), presudu Općinskog kaznenog suda u Zagrebu br. Ks-388/07 od 12.12.2007. (list 10-14 spisa), privremeno rješenje HZMO-a od 3.7.2009. (list 16-18 spisa), rješenje HZMO-a br. 171862 od 4.11.2009. (list 20-25 spisa), mišljenja o invalidnosti (list 26-35 spisa), prijavu o ozljedi na radu (list 36-39 spisa), odštetni zahtjev od 12.6.2025. (list 40-42 spisa) i obračun isplaćene mirovine od 23.4.2025. (list 43 spisa),
4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti neosnovan.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom invalidske mirovine povodom prometne nezgode koja se dogodila 10.12.2007. krivnjom vozača vozila inozemnih registarskih oznaka KP, a kojom prilikom je ozlijeđena osiguranica tužitelja OP.
6. Među strankama nije sporno da je osiguranica tužitelja OP ozlijeđena u predmetnom štetnom događaju krivnjom vozača vozila inozemnih registarskih oznaka, kao i da je istoj mirovina utvrđena prema kriterijima za ozljedu na radu.
7. Međutim, sporan je osnov i visina zahtjeva.
8. Iz rješenja HZMO-a br. 171862 od 4.11.2009. (list 20-25 spisa) razvidno je da je osiguranici OP zbog ozljede na radu nastala opća nesposobnost za rad, te da joj se počevši od 1.6.2009. priznaje pravo na invalidsku mirovinu.
9. Iz obračuna isplaćene mirovine od 23.4.2025. (list 43 spisa) proizlazi da je osiguranici tužitelja OP u razdoblju od 1.10.2022. do 31.3.2025. isplaćena invalidska mirovina u ukupnom iznosu od 16.217,10 eur.
10. Međutim, sukladno važećoj sudskoj praksi, kao što su primjerice odluke Vrhovnog suda RH br. Rev-235/2023-2 od 4.4.2023., br. Rev-12/2022 od 12.1.2022., i br. Rev-866/2022-2 od 30.8.2022., za odluku u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP, koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja, te se stoga u ovom postupku ne primjenjuju odredbe ZOMO-a, odnosno odredba čl. 164. ZOMO-a na koju se poziva tužitelj. Dakle, u konkretnom slučaju treba primijeniti ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u razdoblju od 1.10.2022. do 31.5.2025.
11. Naime, tuženik je društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalih i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP-a, te je u konkretnom slučaju riječ o obveznom osiguranju u prometu, koja materija je uređena odredbama o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu, zbog čega se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan Ugovor osiguranju, a u ovom slučaju to su odredbe ZOOP-a.
12. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač - štetnik, te je obveza tuženika regulirana ZOOP-om, temeljem kojeg zakona je zaključen i Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti između vozača (štetnika) i tuženika, te tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi ZOOP-a i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su pak propisane ZOOP-om.
13. Naime, osiguravajuća društva, pa tako i tuženik, nisu štetnici, nego temeljem zaključenog Ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari - motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto štetnika (konkretno vozača) i to u okviru obveza preuzetih Ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen ZOOP-om, pa je tako čl. 8. st. 1. propisano da je društvo za osiguranje dužno sklopiti Ugovor o osiguranju sukladno tom Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premije osiguranja.
14. Dakle, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti Ugovor o osiguranju sukladno odredbama ZOOP-a, a kojima je uređen i opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim Ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se sukladno načelu razmjernosti i naplaćuje/obračunava premija osiguranja.
15. Stoga se u ovoj pravnoj stvari primjenjuju odredba čl. 27. ZOOP-a koji uređuje "Subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja", budući je ZOOP iz naprijed navedenih razloga lex specialis u konkretnoj pravnoj stvari, te se ne primjenjuju odredbe ZOMO-a na koju se poziva tužitelj.
16. Odredba čl. 27. st. 1. ZOOP-a propisuje da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, dok st. 2. istog članka ZOOP-a određuje da se stvarnom štetom u smislu stavka 1. toga članka smatraju troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji. St. 3. istog članka ZOOP-a propisano je da se razmjerni iznos mirovine određuje prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, pa je stoga u ovom predmetu valjalo utvrditi postoji li razlika između invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.
17. Slijedom naprijed navedenog tužitelj je u ovom postupku sukladno odredbi čl. 27. st. 3. ZOOP-a trebao dokazati postoji li i u kojem iznosu razlika između mirovine utvrđene njegovim rješenjem i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, a što tužitelj, na kojem je teret dokaza, nije dokazao (financijsko vještačenje), slijedom čega tužitelj nije dokazao osnovanost svog zahtjeva, pa je primjenom pravila o teretu dokaza dokazivanja iz odredbe čl. 221.a u vezi sa čl. 219. st. 1. ZPP-a valjalo presuditi kao u izreci i odbiti tužitelja s tužbenim zahtjevom u cijelosti.
U Zagrebu, 6. listopada 2025.
S U D A C:
Andrea Krstanović Čada
Pouka o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.
dna: tužitelju
tuženiku
