Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Poslovni broj: Gž-434/2025-3

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A  I R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Krešimira Biljana, kao predsjednika vijeća, Marijane Žulj Jakovljević kao sutkinje izvjestiteljice i Ivice Raguža kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Liviu Vidučiću, odvjetniku iz Splita, protiv tuženika JŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Danilu Cvitković- Vučetić, odvjetniku iz Splita, radi zaštite prava vlasništva zabranom uznemiravanja, odlučujući o žalbama tužitelja LŽ i tuženika JŽ izjavljenim protiv presude i rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3474/2019 od 14. travnja 2025., na sjednici vijeća održanoj dana 06. listopada 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbijaju se žalbe tužitelja LŽ i tuženika JŽ kao neosnovane, te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P- 3474/2019 od 14. travnja 2025.

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja LŽ kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3474/2019 od 14. travnja 2025.

II. Odbija se, kao neosnovan, zahtjev tužitelja LŽ za naknadom troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3474/2019 od 14. travnja 2025. odlučeno je:

" I. Nalaže se tuženiku da prestane s uznemiravanjem tužitelja u ostvarivanju vlasničkih prava glede prizemnog dijela kuće-stana i dvorišta položenog na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na način da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude, završi radove proboje konstrukcije i cjevovodnu vertikalu na zapadnom pročelju te radove i cjevovodne cijevi na sjevernom pročelju zgrade, ali tek nakon ispitivanja vodonepropusnosti i funkcionalnosti cjevovoda od strane registrirane pravne osobe, i nakon što se za isto dostavi pozitivno izvješće, da nakon što utvrdi funkcionalnost cjevovoda iste zidarski obradi te pripremi za postavljanje termoizolacije pročelja, dok se u ostalom dijelu tužbenog zahtjeva tužitelja kojim bi se naložilo tuženiku da zid od betonskih blokova na sjevernom pročelju, s unutarnje strane prije žbukanja ojača armaturom ili polipropilenskom mrežom te na postavljenu mrežu nanese sloj žbuke i završno obradi te za obavljene radove i ugrađene materijale osigura dokaz kvalitete, odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude, prikupljenu kišnicu vertikalnim PVC Ø100 cijevima upusti direktno na teren te za obavljene radove i ugrađene materijale osigura dokaz kvalitete, dok se odbija tužbeni zahtjev tužitelja kojim se nalaže istome sanirati sva oštećenja od vlage na zidovima u kuhinji u prizemlju nastala uslijed neadekvatnog prikupljanja kišnice na krovu na način da ožbuka od vlage oštećene zidove u kuhinji prizemlja i završno ih obradi te za obavljene radove i ugrađene materijale osigura dokaz kvalitete, odbiti kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

1.Odbija se privremena mjera tužitelja koja glasi:

"1. Nalaže se protivniku osiguranja da odmah po primitku ovog rješenja prestane smetati i uznemiravati tužitelja u posjedu nekretnine u njegovom vlasništvu u naravi prizemni dio kuće – stan i zemljište – dvorište koje pripada prizemlju zgrade sve položeno na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] na način da se ne približava stanu u prizemlju nekretnine te da se kloni takvog i sličnog smetanja tužitelja u posjedu stana pripadajuće okućnice i zemljišta namijenjenog parkiranju vozila, sve u vlasništvu i posjedu tužitelja.

2.Ova privremena mjera ima snagu rješenja o ovrsi.

3.Ova privremena mjera ima trajati do pravomoćnog okončanja parničnog postupka u ovoj pravnoj stvari.", kao neosnovana.

2. Svaka stranka snosi svoje parnične troškove."

2. Protiv navedene presude i rješenja tužitelj je podnio žalbu, bez navođenja u kojem dijelu pobija žalbu pa se ima smatrati kako pobija žalbu u dijelu u kojem nije uspio u sporu temeljem čl. 365.st.1. ZPP. Tužitelj pobija presudu i rješenje zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu prihvatiti tužbeni zahtjev i donijeti privremenu mjeru, a podredno poništiti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno odlučivanje. Protiv pobijane presude i tuženik je podnio pravovremenu žalbu, također bez navođenja u kojem dijelu pobija žalbu pa se ima smatrati kako pobija žalbu u dijelu u kojem nije uspio u sporu temeljem čl. 365.st.1. ZPP. Tuženik pobija presudu iz svih zakonom dozvoljenih razloga, a posebno radi pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, a samim tim i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

3. Na žalbe nije odgovoreno.

4. Žalbe tužitelja i tuženika nisu osnovane.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu i rješenje, postupak koji je prethodio i žalbene navode tužitelja i tuženika, ovaj sud je utvrdio kako prvostupanjski sud prilikom donošenja presude nije počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05,2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP) na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 365. st. 2. ZPP-a. Prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a na koju se poziva tužitelj u žalbi iz razloga što su u pobijanoj presudi navedeni jasni razlozi o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika. Dakle, pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati njezina zakonitost i pravilnost.

6. Predmet spora je je li tuženik uznemiravao tužitelja u njegovom pravu vlasništva, ako je, na koji način je tuženik uznemiravao tužitelja.

7. U prvostupanjskom postupku, utvrđeno je:

- da je tužitelj u isključivom vlasništvu prizemlja zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je tuženik isključivi vlasnik prvog kata zgrade izgrađene na kč. br. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da su isti braća koji su predmetnu nekretninu naslijedili od svoga oca pok. MŽ,

- da su protiv tuženika vođeni prekršajni postupci po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, te da je isti više puta utvrđen prekršajno odgovornim,

- da je vođen postupak osiguranja dokaza pred Općinskim sudom u Splitu broj R1- 665/15 u kojem je izrađen nalaz i mišljenje Josipa Šituma stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, u kojem postupku je tuženik bio predloženik, a na temelju kojega nalaza i mišljenja je tužitelj postavio tužbeni zahtjev u tužbi,

- da su međusobni odnosi stranaka narušeni,

- da nije sporna aktivna ni pasivna legitimacija,

- da je sudski vještak za graditeljstvo Marija Šarić Leko u svom nalazu i mišljenju utvrdila kako je na zapadnom dijelu pročelja postavljena vanjska fekalna PVC cijev Φ 110 pričvršćena metalnim obujmicama, predviđena za odvodnju sanitarne otpadne vode iz sanitarnog čvora, do vanjskog terena. Za ugradnju cijevi, proštemana je međukatna /zidna nosiva konstrukcija. Pored PVC cijevi postavljen je i elektro kabel namijenjen za glavni razvodni ormar stana na katu. Također, je utvrdila kako je ukopana vanjska PVC cijev Φ 110 na sjevernom pročelju zgrade, predviđena za odvodnju sanitarne otpadne vode iz sanitarnog čvora 1.kata, postavljena unutar vanjskog zida, na način da je zid na etaži prizemlja cijelom visinom prošteman i u utor postavljena cijev koja završava na terenu. Uz PVC Φ110 smještena je i PP-R vodovodna cijev. Odvodnja oborinske vode sa ravnog krova riješena je na način da su postavljene PVC cijevi Φ 75, te se voda sa visine cca 6.7m ispušta direktno na teren. Postavljene su dva odvoda na sjevernoj strani i jedan na južnoj strani zgrade.

8. Prvostupanjski sud je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem je naloženo tuženiku da prestane s uznemiravanjem tužitelja u ostvarivanju vlasničkih prava, odnosno da završi radove proboja konstrukcije i cjevovodne vertikale na zapadnom pročelju te radove i cjevovodne cijevi na sjevernom pročelju zgrade, ali tek nakon ispitivanja vodonepropusnosti i funkcionalnosti cjevovoda od strane registrirane pravne osobe, i nakon što se za isto dostavi pozitivno izvješće, da nakon što utvrdi funkcionalnost cjevovoda iste zidarski obradi te pripremi za postavljanje termoizolacije pročelja, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan.

9. Ovakve zaključke prvostupanjskog suda i posljedično tome primjenu materijalnog prava, koja su utemeljena na pravilno utvrđenom činjeničnom stanju (čl. 8. ZPP) u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, obzirom da isto nije dovedeno u dvojbu ni žalbom tužitelja i tuženika, a za svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao jasne i na zakonu osnovane razloge.

10. Odredbom čl. 167. st.1.Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/04, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu dalje ZVDSP), propisano je da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, dok je st.2. istoga članka propisano da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

11. Iz sadržaja čl. 167. ZVDSP, a koja uređuje vlasničku tužbu – actio negatoria razvidno je da ovu vlasničku tužbu podiže vlasnik ili pretpostavljeni vlasnik

– posjednik, protiv svakog onog koji uznemirava njegovo pravo na bilo koji način, zahtijevajući da to uznemiravanje prestane, a koje uznemiravanje se može sastojati u svojatanju nekog prava koje mu ne pripada, ograničenju u fizičkom vršenju prava vlasništva i slično. Da bi uspio u svom zahtjevu, tužitelj mora dokazati: svoje vlasništvo te dokazati neosnovano uznemiravanje, pačanje, propuštanje neke dužne radnje, a koji su doveli do neosnovanog uznemiravanja.

12. Cilj je actio negatoria postići prestanak uznemiravanja, a ovisno o načinu uznemiravanja, tužbenim zahtjevom tužitelj može uz prestanak uznemiravanja, zahtijevati i uspostavu stanja kakvo je bilo prije uznemiravanja na tri načina: da se poduzmu radnje kojima će se otkloniti izvor uznemiravanja, da se izvrši činidba kojom će se tužiteljevu stvar dovesti u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja ili da se prestane s ponašanjem kojim se čini uznemiravanje, te zabranu daljnjeg uznemiravanja.

13. Cijeneći sve provedene dokaze, a osobito nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo Marije Šarić Leko, čiji iskaz je prvostupanjski sud u cijelosti nedvojbeno prihvatio, suprotno žalbenim navodima tužitelja, pravilno je prvostupanjski sud djelomično prihvatio tužbeni zahtjev.

14. Pravilnim prihvaćanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, prvostupanjski sud je zaključio kako bi tuženik trebao završiti započete radove proboja konstrukcije i cjevovodne vertikale na zapadnom pročelju te radove i cjevovodne cijevi na sjevernom pročelju zgrade, ali tek nakon ispitivanja vodonepropusnosti i funkcionalnosti cjevovoda od strane registrirane pravne osobe, i nakon što se za isto dostavi pozitivno izvješće, te ih i zidarski obraditi nakon što utvrdi funkcionalnost cjevovoda, odnosno i pripremiti za postavljanje termoizolacije pročelja, sve kako bi tužiteljevu nekretninu doveo u stanje u kojem je bila prije uznemiravanja.

15. Također, pravilnim prihvaćanjem nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev koji se odnosi na radove na zidu od betonskih blokova. Naime, u tom dijelu nisu ispunjeni zakonski uvjeti iz čl. 167. st. 1. ZVSDP jer tužitelj nije dokazao da je tuženik izvedenim radovima uzrokovao pucanje betonskih blokova budući da tako ne proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Uostalom, radovi koje je preporučila obaviti stalni sudski vještak za graditeljstvo su radovi koji se trebaju obaviti sa unutarnje strane zida, a ne sa vanjske strane na kojoj je počinjeno uznemiravanje, što nije bilo sporno tijekom postupka.

16. Prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje i u dijelu u kojem je zaključio da tuženik nije u obvezi napraviti radove saniranja oštećenja od vlage na zidovima u kuhinji u prizemlju jer je do kondenzacije i proboja vlage u cijeloj kući došlo zbog neadekvatne izolacije za koju vlagu tužitelj nije dokazao da je odgovoran tuženik, a sve pravilnom ocjenom nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, koji stranke nisu osporavale. Naime, vještakinja je u nalazu i mišljenju utvrdila da je vezano za strop u kuhinji prizemlja potrebno na cijeloj zgradi postaviti ETISCS fasadni sustav uključujući i ugradnju standarnih zatvora sa zaštitom od sunca te uz pravilno korištenje i ventiliranje ne bi smjelo doći do vlage i razvoja gljivica. Prema tome, suprotno žalbenim navodima tužitelja, uzrok vlaženja stropa kuhinje prizemlja je neadekvatna izolacija prizemlja kuće za koju nije odgovoran tuženik. Navedeno je potvrđeno i od strane saslušanog svjedoka DŽ koji je uz suglasnost tuženika izvršio radove postavljanja adekvatnih zatvora i termofasade zbog čega nema vlage na prvom katu predmetne nekretnine. Naime, prema čl. 167.st. 1. ZVDSP, iako je tužitelj dokazao da je vlasnik prizemlja predmetne nekretnine, nije dokazao da ga tuženik uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu zida od betonskih blokova koji se nalazi na sjevernom pročelju i nastalog oštećenja od vlage.

17. Suprotno žalbenim navodima tuženika, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio činjenično stanje jer je pravilnom primjenom odredbe čl. 8. ZPP utvrdio sve relevantne činjenice za ovaj postupak, a ostali žalbeni navodi tuženika da je tuženik sve radove napravio prema pravilima struke kao i da je tužitelj ometao tuženika u izvođenju radova na predmetnoj nekretnini nisu od relevantnog značaja za ovaj predmet.

18. Slijedom navedenog, žalbe tužitelja i tuženika protiv presude odbijene su temeljem čl. 368. st. 1. ZPP.

19. Rješenjem prvostupanjskog suda je odbijen prijedlog tužitelja za određivanje privremene mjere kao neosnovan.

20. Prema članku 346. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17, u nastavku teksta OZ) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Prema stavku 2. istoga članka, odredbe čl. 344. st. 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

21. Odredbom čl. 347. st. 1. OZ-a je propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha osiguranja uz nastavno navođenje nekih vrsta takvih mjera, dok je stavkom 2. istoga članka propisana mogućnost da sud odredi privremenu mjeru kojom će privremeno urediti odnos među strankama kada je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili iz drugih važnih razloga.

22. Međutim i kada su za to ispunjene zakonom propisane pretpostavke sud nije dužan odrediti privremenu mjeru. Na to upućuju odredbe koje govore da sud može odrediti predloženu mjeru ako utvrdi postojanje pretpostavki. Prigodom odlučivanja hoće li je odrediti, sud će voditi računa o interesima stranaka, njihovom međusobnom odnosu, o tome hoće li radi zaštite vjerojatne i stoga putativne tražbine jedne stranke dovesti u pitanje i koje opravdane interese druge, opravdava li vjerojatno ugroženost interesa jedne stranke ugrožavanje interesa druge. Dakle, treba uzeti u obzir vrstu i intenzitet interesa predlagatelja ( tužitelja) u korelaciji s vrstom i intenzitetom interesa protivnika( tuženika). Ipak, izraz "može" u ovom kontekstu ne bi nikako smjelo tumačiti u smislu da bi odluka ovisila o diskreciji, odnosno slobodnoj dispoziciji suda. Sud je dužan odrediti mjeru ako bi iz okolnosti slučaja proizlazilo da su za to ispunjene pretpostavke i da okolnosti konkretnog slučaja to opravdavaju.

23. Da bi dokazao vjerojatnost postojanja opasnosti, tužitelj je zapravo dužan učiniti vjerojatnim da tuženik poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između toga ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ispunjenju tražbine. Ugrožavajuća ponašanja tuženika mogla bi biti faktična ponašanja ili pravne raspoložbe.

24.U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud je utvrdio kako postoji vjerojatnost postojanja dijela tražbine pa se ukazuje prvostupanjskom sudu kako je samim podnošenjem tužbe učinjeno vjerojatnim postojanje tražbine tužitelja, međutim da bi bio osnovan zahtjev tužitelja za donošenje rješenja o privremenoj mjeri potrebno je i da kumulativno bude ispunjena i druga pretpostavka, a to je da učini vjerojatnim da je mjera nužna radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je to iz drugih razloga potrebno radi osiguranja pravnog reda.

25. U prijedlogu za donošenje privremene mjere, odnosno tijekom postupka, tužitelj nije učinio vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, odnosno da je mjera potrebna iz drugih razloga radi osiguranja pravnog reda jer nisu navedene činjenice na koji način bi se donošenjem privremene mjere spriječilo nasilje, odnosno nastanak nenadoknadive štete kao i da je mjera potrebna radi osiguranja pravnoga reda. Dakle, tužitelj nije učinio vjerojatnim da tuženik poduzima ili da bi mogao poduzeti neku ugrožavajuću radnju te uzročnu vezu između toga ponašanja i posljedice koja bi se sastojala u sprječavanju ili znatnom otežanju ispunjenju tražbine.

26. Prema tome, pravilno prvostupanjski sud u smislu odredbe čl. 347. st. 2. OZ-a zaključuje da nisu ispunjene pretpostavke za određivanje mjere stoga žalbeni navodi tužitelja da je prvostupanjski sud trebao donijeti regulacijsku privremenu mjeru koja ima za cilj privremeno urediti odnos među strankama nisu osnovani.

27. Budući da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjsko rješenje, žalba tužitelja protiv rješenja je odbijena kao neosnovana temeljem odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a.

28. Tužitelju nije priznat trošak sastava žalbe i sudske pristojbe na žalbu jer sa istom nije uspio (čl.166. st. 1. ZPP u vezi s čl. 154. st. 1. ZPP).

29. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 06. listopada 2025.

Predsjednik vijeća

Krešimir Biljan