REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U DUBROVNIKU

Dubrovnik, Dr. Ante Starčevića 23

Posl. br. P-18/2021-79

R E P U B L I K A H R V A T S K A

P R E S U D A

Trgovački sud u Dubrovniku, u ime Republike Hrvatske, po sutkinji tog suda Katarini Franković, u pravnoj stvari tužitelja VODOVOD DUBROVNIK d.o.o., OIB: 00862047577, Vladimira Nazora 19, Dubrovnik, zastupan po punomoćnici Antoniji Šimunković, odvjetnici u ZOU Lovro Zovko i Antonija Šimunković iz Zagreba, protiv tuženika CESTAR d.o.o., OIB: 27471262195, Matice Hrvatske 1, Split, zastupan po punomoćniku Tihomiru Luetić, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete u iznosu 141.056,59 eura( ranije 1.062.790,93 kuna), na glavnoj raspravi održanoj i zaključenoj dana 27. kolovoza 2024. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, objavljenoj dana 3. listopada 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi: "Nalaže se tuženiku CESTAR d.o.o., Split, Matice Hrvatske 1, OIB: 27471262195 isplatiti tužitelju VODOVOD DUBROVNIK d.o.o., Dubrovnik, Vladimira Nazora 19, OIB: 00862047577 s osnove naknade štete radi trajnih nedostataka u gradnji iznos od 141.056,59 eura (ranije 1.062.790,93 kuna) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotna poena, sve u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi parnični trošak tuženiku u roku 15 dana u iznosu od 26.575,00 eura

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je on kao naručitelj i tuženik kao izvoditelj nakon javnog nadmetanja za ustupanje radova i to Izgradnje vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca (glavna trasa i objekti), provedenog povodom objave tužitelja u elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske po brojem: MV 26/12, 2012/S005-0092233, zaključili dana 23.05.2013. godine, UGOVOR O GRAĐENJU vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca (glavna trasa i objekti), br. 5402/13, 50/13 (dalje u tekstu: Osnovni ugovor). Pored Osnovnog Ugovora da su tužitelj kao naručitelj i tuženik kao izvoditelj sklopili Anekse Osnovnom ugovoru i to: ANEKS br. 1 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 23.01.2015. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 01.06.2015. godine; ANEKS br. 2 NA UGOVOR br. 5402/13, C-50/13 od dana 17.07.2015. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 15.12.2015.godine i ANEKS br. 3 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 30.11.2015. godine, kojim je sporazumno utvrđena cijena za izvođenje dodatnih radova za izgradnju vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca, glavni objekt i glavni cjevovod u iznosu 1.511.427,08 kn (bez PDV-a), time da navodi kako su ugovorne strane suglasne kako je prama građevinskoj knjizi utvrđen manjak radova, odnosno kako je stvarni obujam radova manji od onog predviđenog Osnovnim ugovorom, pa da se stoga izvođenjem ovih dodatno ugovorenih radova ne mijenja ukupno ugovorena cijena iz Osnovnog ugovora. Isto tako navodi kako su ugovorne strane sporazumno produljile rok izvođenja kompletnih radova do dana 15.03.2016. godine: ANEKS br. 4 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 23.05.2016. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 31.08.2016. godine; ANEKS br. 5 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 03.10.2016. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 01.11.2016.godine; ANEKS br. 6 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 15.11.2016. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 09.12.2016. godine i ANEKS br. 7 NA UGOVOR br. 5402/13, 50/13 od dana 12.12.2016. godine, kojim je sporazumno produljen rok izvođenja kompletnih radova do dana 31.01.2017.godine i ANEKS br. 8. UGOVORU o građenju vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca (glavna trasa i objekti) br. 5402/13, 50/13 od dana 09.10.2017. godine, kojim su stranke sporazumno izmijenile članak 6. stavak 1. Osnovnog ugovora na način da je planirani rok završetka radova u okviru Osnovnog ugovora 31. prosinca 2017. godine, s kojim datumom je potrebno ishoditi uporabnu dozvolu za građevinu opisanu u članku 2. Osnovnog ugovora, odnosno opisanu u projektnoj dokumentaciji. Tužitelj ističe kako zbog nepredviđenih okolnosti nužnih za izvršenje Osnovnog Ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti prilikom sklapanja Osnovnog ugovora, tužitelj kao naručitelj i tuženik kao izvoditelj sklopili su dana 31. kolovoza 2015. godine Ugovor o izvođenju radova proširenja ceste Gornjih sela Orašca, pojačanog održavanja i zaštite pokosa na dionici Kliševo – Mrčevo, br. 7599/2015, C-98/15-50/13 (dalje u tekstu: Ugovor o izvođenju radova proširenja ceste). Tužitelj ističe kako su dana 19.11.2015. godine i dana 27.11.2015. godine za I. fazu izvođenja radova od Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje, izdane sljedeće uporabne dozvole:

Uporabna dozvola za objekte KLASA: UP/I-361-05/15-01/31, URBROJ: 2117/01-15/14-15-9 od 27.11.2015., te Uporabna dozvola za glavnu trasu

KLASA: UP/I-361-05/15-01/000032, URBROJ: 2117/01-15/14-15-009 od 19.11.2015, te kako je dana 30.11.2015. godine od strane Naručitelja, Izvođača i Nadzora sastavljen Zapisnik o primopredaji – glavna trasa i objekti - I faza radova, te da je predmetnom Zapisniku o primopredaji navedeno da su radovi prve faze radova obračunati zaključno s krajem mjeseca srpnja 2015. godine kada je ispostavljena XXIV. Privremena situacija na ukupni iznos od 12.986.741,83 kn (bez PDV-a), te da je utvrđeno je da su do dana izdavanja uporabnih dozvola otklonjeni svi zabilježeni nedostaci i da se može zaključiti da nema vidljivih nedostataka, a sve eventualne skrivene nedostatke i novonastale, u slučaju da se pojave u jamstvenom roku, izvođač će neodgodivo otkloniti. Potpisom Zapisnika o primopredaji ističe da je izvršena primopredaja radova između tužitelja kao naručitelja i tuženika kao izvođača glede prve faze radova. Nadalje tužitelj ističe kako sukladno članku 10. stavku 2. Osnovnog ugovora tuženik kao izvoditelj obvezao se dostaviti tužitelju kao naručitelju bankovnu garanciju na iznos od 10% (deset posto) od vrijednosti ugovora bez PDV-a iz članka 3. Osnovnog ugovora, kao jamstvo za uredno ispunjenje ugovora u obliku bankarske garancije ”na prvi poziv bez prigovora”, a nakon završetka radova tuženik kao izvoditelj dostavit će tužitelju kao naručitelju garanciju banke na iznos od 10% od vrijednosti izvedenih radova bez PDV-a kao jamstvo kvalitete cjelokupno izvedenih radova na građevini, a prije uplate zadnjeg iznosa iz članka 4. stavka 2. Osnovnog ugovora, s rokom valjanosti za cijelo vrijeme jamstvenog roka. Unatoč pozivima tužitelj tvrdi kako tuženik nije ispunio svoju obvezu dostave predmetnih bankarskih garancija. U odnosu na II. fazu radova, tužitelj je uputio poziv na otklanjanje nedostataka i dostavu bankarske garancije jer da je nadležno upravno tijelo izdalo Rješenja o odbijanju zahtjeva, zbog nedostataka utvrđenih i taksativno navedenih u obrazloženju rješenja. Obzirom na činjenicu da tuženik nije otklonio utvrđene nedostatke, tužitelj navodi da je tuženika pozvao da u roku 5 dana otkloni sve utvrđene nedostatke, kao i da dostavi tražena jamstva. Radi navedenog ističe tužitelj da je dana 29.01.2019. godine pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku podnio prijedlog radi osiguranja dokaza - utvrđenja svih nedostataka, pod posl. br. R1-9/19 te je izrađeno vještačenje i dopuna. Tužitelj zaključno navodi kako je razvidno da izvršeni radovi imaju nedostatke, kako otklonjive, tako i neotklonjive (trajne) nedostatke, da je tužitelj pozivao tuženika na otklanjanje nedostataka, da tuženik nije otklonio nedostatke i da tužitelj tuženiku nije dostavio garancije kako je ugovoreno Osnovnim ugovorom. Poziva se tužitelj na članak 620., 621, 631, 606, 608 i 1046. Zakona o obveznim odnosima. Tužitelj ističe da izvedeni radovi od strane tuženika imaju trajne nedostatke, čime je tužitelju prouzročena šteta koja je sastoji u umanjenju vrijednosti izvedenih radova na ime trajnih i neotklonjivih nedostataka. Stoga tužitelj potražuje naknadu štete radi trajnih nedostataka u gradnji utvrđenih od strane stalnog sudskog vještaka Zlatka Bendera u postupku osiguranja dokaza R1- 9/2019.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije i prigovor zastare. Nadalje, potvrđuje da su ugovorne strane zaključili predmetne ugovore i anekse, te da su za obje faze radova izdane uporabne dozvole kao konačna potvrda legalnosti objekta i dozvola za korištenje, a koja se izdaje nakon uspješno provedenog tehničkog pregleda, te posebno ističe kako je naručitelj radova izdao izvođaču potvrdu o uredno izvedenim radovima 11.4.2017. Posebno tuženik ističe da je naloženo mu bilo izvoditi samo neke radove zbog nedostataka sredstava i ne riješenih imovinskopravnih pitanja, te kako su rađene izmjene projekta koje opisuje u odgovoru na tužbu , a kako je bilo i nepredviđenih okolnosti nužnih za izvršenje Osnovnog ugovora koje se nisu mogle predvidjeti ranije, pa da su zaključili i poseban ugovor o izvođenju radova proširenja ceste. Tuženik prigovara nalazu i mišljenju vještaka LK, da tužitelj nije odobrio da se potpuno zatvori prometovanje na gradilištu, pa da se radovi nisu mogli izvoditi predviđenom dinamikom, te u ukupnosti da su se svi nedostaci dogodili zbog inzistiranja i krivnje tužitelja. Tuženik u odgovoru na tužbu u bitnome opisuje tehnički tijek radova i izmjene projekta i naloge naručitelja – tužitelja. Prigovara pasivnoj legitimaciji iz razloga jer da je tuženik poduzimao radnje usaglašene među svim sudionicima u gradnji, da je kao izvođač na navedene probleme upozoravao naručitelja na koordinacijskim sastancima, te da je izvođač sve ugovorene radove izvodio uz odobrenje i suglasnost naručitelja i nadzornog inženjera.

3. Tijekom postupka tužitelj izlaže i predlaže kao u tužbi, a tuženik navodi da sukladno odredbi čl. 604 ZOO-a nakon pregleda i primanja izvršenih radova izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, a da prema čl. 605 i 606 ZOO-a se naručitelj istekom roka više ne može pozivati na nedostatke, te da je svakako tužitelj prekludiran u svojim pravima

4. U dokaznom postupku sud je pregledao isprave priložene spisu:

- UGOVOR O GRAĐENJU vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca (glavna trasa i objekti), br. 5402/13, C-50/13 od dana 23. svibnja 2013.g.

- Aneksi 1-8 na UGOVOR br. 5402/13, 50/13

- Ugovor o izvođenju radova proširenje ceste Gornjih sela Orašca, pojačanog održavanja i zaštite pokosa na dionici Kliševo – Mrčevo, br. 7599/2015, C

98/15-50/13 od dana 31.8.2015 i 27.8.2015

- Uporabna dozvola za objekte KLASA: UP/I-361-05/15-01/31, URBROJ: 2117/01-15/14-15-9 od 27.11.2015.

- Uporabna dozvola za glavnu trasu KLASA: UP/I-361-05/15-01/000032, URBROJ: 2117/01-15/14-15-009 od 19.11.2015.

- Zapisnik o primopredaji od 30.11.2015.

- Dopis od dana 23. listopada 2017.g. sa povratnicom

- Rješenje klasa: UP/I-361-05/17-01/000001, urbroj: 2117/01-15/14-17-0007 od dana 06.03.2017. godine

- Rješenje klasa: UP/I-361-05/17-01/000002, urbroj: 2117/01-15/14-17-0007 od dana 06.03.2017. godine

- radni nalog broj 2016-453-22 od 09.09.2016. godine

- radni nalog br. 2017-453-20 od 05.07.2017. godine

- Zapisnik sa sastanka od dana 14.07.2017. godine

- Poziv na otklanjanje nedostataka i dostavu bankarske garancije od dana 09.02.2018.godine

- Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/18-01/000008, urbroj: 2117/01-15/14- 18-0009 od 19.03.2018.

- Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/18-01/000009, urbroj: 2117/01-15/14- 18-0008 od 19.03.2018.

- Zapisnik sa sastanka od dana 17.04.2018. godine

- dopis od dana 25.04.2018.

- dopis od dana 07.05.2018.

- dopis od 09.05.2018.

- dopis od 25.05.2018.

- dopis od 06.09.2018.

- nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo LK iz lipnja 2019.g.

- dopuna nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo LK od 01.12.2019.g.

- Dopis Broj: 3993 18-G-DC od dana 11. travnja 2018.g.

- Prigovor na zapisnik od 24. travnja 2018.g.

- Email od 25. svibnja 2018.g.

- Zapisnik sa koordinacijskog sastanka 17.11.2015.

- Zapisnik sa koordinacijskog sastanka 24.11.2015.

- Zapisnik sa koordinacijskog sastanka 01.12.2015.

- Zapisnik sa koordinacijskog sastanka 23.02.2016.

- Zapisnika sa koordinacijskog sastanka 29.06.2016.

- Zapisnik sa koordinacijskog sastanka 04.09.2017.

- potvrda o uredno izvedenim radovima od 11.4.2017,

Te je pregledan spis R1-972029 sa ispravama kopiranim u predmetni spis, te je sud saslušao svjedoke ĆK, FK, EK, LK, IK, MK, UK i saslušao parnične stranke, te je saslušao vještaka Zvonimira Franića, a sud je na temelju izvedenih dokaza mogao donijeti nedvojbenu odluku, te druge dokaze nije bilo potrebno izvoditi.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za naknadom imovinske štete radi trajnih nedostataka u gradnji za radove izvedene od strane tuženika.

6. Saslušan kao svjedok ĆK, dipl. ing. građevine, ističe da je na ovom projektu bio ispred društva Institut IGH d.d. i obnašao dužnost glavnog nadzornog inženjera na predmetnom gradilištu, te da su osim njega kao glavnog inženjera bila još 3 nadzorna inženjera, te da je sudjelovao u realizaciji ovoga projekta. Navodi da projekt nije završen sukladno ugovoru o građenju, da nije nikada potpisana okončana situacija, da nije izrađen okončani obračun, da nema obostrano potpisanog primopredajnog zapisnika. Ističe da su ishodovane uporabne dozvole za dvije faze izgradnje, a da to znači da postoje funkcionalne građevine ali da ugovor kao takav da nije ispoštovan u cijelosti. Upitan zašto nije izrađena okončana situacija odgovara da izvođač, tuženik, nije htio sudjelovati u okončanju ugovora, pa kada se vidjelo da se ne pristupa obostranoj primopredaji naručitelj, tužitelj, je sam izvršio pregled radova i evidentirao uočene nedostatke u tom trenutku. Navodi da je prihvatio svojim potpisom nedostatke koje je uočio tužitelj, te da na popis nedostataka u tehničkom smislu nije imao primjedbi. Ne može se sjetiti o kojim se nedostatcima radi ali misli da su to bili neki uobičajeni nedostatci, odnosno neki vidljivi nedostatci, te da je bilo tu otklonjivih nedostataka kao i onih koji su bili teže otklonjivi, te koliko zna nije se išlo u otklanjanje nedostataka. Prilikom izdavanja uporabnih dozvola ne sjeća se da je bilo nekih neuobičajenih problema, te da je dio nedostataka trebalo otkloniti za tehnički pregled, a koliko zna građevine su prošle tehnički pregled. Ne može se sjetiti tko je otklonio nedostatke koji su bili nužni za uporabnu dozvolu. Na poseban upit da li izdavanje uporabne dozvole podrazumijeva da ne postoje nedostatci odgovara ne, to se ne podrazumijeva, te da je moguće izdati uporabnu dozvolu čak i ako postoje nedostatci ako je karakter tih nedostataka takav da ne utječe na uporabljivost građevine. Iskazuje da su tokom gradnje nedostatci evidentirani u građevinskom dnevniku.

7. Saslušan kao svjedok BK, inženjer građevine, zaposlenik kod tužitelja, navodi da nije imao službenu funkciju, ali da je pratio izvođenje radova kao zaposlenik tužitelja i kao inženjer građevine, te da su radovi su išli svojim tijekom do negdje pred kraj, te da nakon što je Vodovod krenuo sa zahtjevom za uporabnu dozvolu krenuli su problemi jer da izvođač, tuženik, nije dostavio potpunu dokumentaciju vjerojatno iz razloga jer nije plaćao svoje podizvođače. Mislim da podizvođači nisu potrebnu dokumentaciju dostavljali, ateste i slično, tuženiku. To zna jer je sudjelovao u tehničkom pregledu. Tada iskazuje da je Vodovod direktno u komunikaciji s podizvođačima tuženika pribavio potrebnu dokumentaciju, a čak se sjeća da je Vodovod direktno angažirao Sanitat Dubrovnik za utvrđivanje sanitarne ispravnosti i platio to, a sve iz razloga jer je prijetila penalizacija Hrvatskih voda prema Vodovodu Dubrovnik. Na radovima koje je izvodio tuženik ističe bilo je nedostataka koji su evidentirani i poslani glavnom nadzornom inženjeru koji ih je uputio izvođaču radova. O svemu da je bio obaviješten i OK, nadzor građevinsko obrtničkih radova , te da nedostatci nisu nikada otklonjeni od strane tuženika, te mu se čini da su ih uzalud pozivali na otklanjanje nedostataka. Na poseban upit kada mu je pokazana potvrdu na l.s. 175 od 11.4.2017. iskazuje da mu je poznata ta potvrda, a da je uporabna dozvola ishodovana 2018. godine u trećem mjesecu. Navodi da nisu bili izvedeni tada svi radovi koji su navedeni u tablici te potvrde pod predmet ugovora, naprimjer crpna stanica Mrčelo, trafostanica Mrčelo, te određene duljine cjevovoda. Nakon što je izdana uporabna dozvola pozvali su izvođača tuženika na otklanjanje nedostataka ali ih oni nikada nisu otklonili. Nije napravljen primopredajni zapisnik niti su ikada predana jamstva, garancije. Nije nikada ispostavljena ni okončana situacija.

8. Svjedok EK iskazuje kako je do 2017. bio zaposlenik kod tužitelja, a od tada član uprave, te da samo ima posredna saznanjima od svojih kolega. Navodi da je Ugovor sklopljen 2013.g., a da u međuvremenu se posao podijelio u dvije faze radi proširenja puta Kliševo – Mrčevo. Za prvu fazu radova ishođene su uporabne dozvole krajem 2015.g. Za ovu fazu radova kao i za ostale faze je bilo sporno jer izvođač nije dostavio garanciju za dobro izvršen je ugovora, a što je bila ugovorna obveza. Jedino jamstvo što je bilo dostavljeno je bilo u trajanju 30 dana i dostavljeno u 11 mjesecu 2016.g. Ono zbog čega je pokrenuta ova tužba je druga faza radova, a nema saznanja zašto se nije ustrajalo u pribavi garancije. Pozivali su na otklanjanje nedostataka, te da postoje dvije vrste nedostataka na tim radovima, otklonjivi i ne otklonjivi, te da otklonjivi nedostatci nisu otklonjeni od strane tuženika iako je isti pozvan to napraviti, pa su bili primorani angažirati drugog izvođača koji je te nedostatke otklonio, a da nisu imali garanciju pa se nisu mogli naplatiti. Drugi problem koji su imali je taj što se tuženik oglušio na zahtjev za dostavom dokumentacije i to sve potrebne dokumentacije za tehnički pregled koje su se nalazile kod izvođača tuženika, a da je njima prijetila penalizacija od strane njihovog investitora Hrvatskih voda ako radovi nisu dovršeni do određenog datuma i ako nemaju uporabnu dozvolu u iznosu od oko 11.000.000,00 kuna, pa da su zbog toga krenuli u prikupljanje dokumentacije od podizvođača tuženika, ali isti da im također nisu htjeli predati potrebnu dokumentaciju navodeći da za te radove nisu plaćeni od strane tuženika. Na kraju su ipak dostavili podizvođači potrebnu dokumentaciju pa da su ipak uspjeli dobiti uporabnu dozvolu. Ističe da iako je izdana potvrda od strane tužitelja o dobro izvršenim radovima u 4 mjesecu 2017.g. nije smjela biti izdana obzirom da su u toj potvrdi navedeni radovi koji do tada uopće nisu bili izvršeni. Ta potvrda nije bila vjerodostojna i valjana svjedok iskazuje.

Ističe da su radovi završeni krajem 12 mjeseca 2017.g, a da misli da je krajnji rok izvođenja radova bio aneksom produžen do 12 mjeseca 2017.g., a upitan koji je rok bio u osnovnom ugovoru mislim da je to bio koliko se sjeća 2015.g. Nije mu poznato zašto su radovi tako dugo trajali ali da je očito dolazilo do izmjena kao i podjele faznosti izvođenja radova, te navodno radi proširenja puta Kliševo – Mrčevo. Nije mu poznato jesu li bili riješeni svi imovinsko -pravni poslovi, ali misli da bi morali biti riješeni prije izvođenja radova. U zadnjem tehničkom pregledu je sudjelovao kao predstavnik naručitelja radova. U tom zapisniku su utvrđeni nedostatci, te da je tehnički pregled bio 2 ili 3 mjesec 2018.g., te da je nakon nekih mjesec dana ishođena uporabna dozvola. Od tehničkog pregleda do izdavanja uporabne dozvole su sanirani uočeni nedostatci u tom trenutku od strane tužitelja, a da se to odnosilo na nedostatke koji su primijećeni prilikom tehničkog pregleda od strane javnopravnog tijela.

9. Saslušan kao zastupnik po zakonu tužitelja AK navodi da je slušao iskaz svoga kolege EK i da je on detaljno iskazivao i da nema što tu dodati, da nije bio zaposlenik društva tužitelja prije 1.7.2017.g. kada je postao predsjednik uprave tako da su njegova saznanja također posredna jer je čuo što se događalo do toga dana u društvu. Iskazuje da sastanci sa tuženikom nisu se uspjeli realizirati jer nije bilo takve volje od strane tuženika, pa da su angažirali zaposlenike koji su radili na tim poslovima da pristupe otklanjanu nedostataka, odnosno da prikupe potrebnu dokumentaciju radi pribavljanja uporabne dozvole. Fizičke nedostatke da je otklonio Vodovod Dubrovnik.

10. Zastupnik po zakonu tuženika VK ističe da su 2013.g. dobili ovaj posao na javnom natječaju i sklopili ugovor o izvođenju radova, sa rokom izvođenja od 15 mjeseci. Tijekom izvođenja radova zbog ne riješenih imovinsko

– pravnih odnosa, zbog izmjena trasa, izmjene tehničke dokumentacije oni navedene radove nisu mogli izvesti u navedenom roku. Da bi se projekt mogao dovesti do kraja zaključeno je 8 aneksa ugovora, tako da su radovi trajali ukupno cca 5 godina. Iskazuje da su radovi izvedeni u ugovorenim rokovima, ishođena je uporabna dozvola, te da su navedeni radovi po situacijama plaćeni osim okončane situacije koja nije nikada ispostavljena iz razloga što se nikada nije pristupilo okončanom obračunu jer da je investitor tražio od tuženika da daju garancije banaka za dobro izvršenje posla po prvoj i drugoj fazi radova i garanciju banke za garantni period po ugovoru. Garanciju banke smo mi dali u skladu sa traženjem tužitelja i u skladu sa osnovnim ugovorom o građenju, ali za produženje garancija za dobro izvršenje posla mi smo tražili od tužitelja da sufinanciraju troškove garancije što oni nisu prihvatili. Na daljnje inzistiranje tužitelja za dostavom garancija za dobro izvršenje posla ni jedna banka nije htjela izdati garanciju jer se garancije banaka za izvršenje posla ne daju retroaktivno. Banke su odbile njihove zahtjev za davanje garancije retroaktivno. Iz ta dva prethodna navedena razloga nisu dali bankovnu garanciju tužitelju. Ističe da nedostatci su bili utvrđeni na tehničkom pregledu koje su oni kao glavni izvođač otklonili, odnosno njihov podizvođač tako da da nisu imali potrebu zaposlenici Vodovoda Dubrovnik otklanjati nedostatke. Uporabna dozvola je dobivena, a iskazuje da u odnosu na garanciju banke za garantni period za otklanjanje nedostataka tu garanciju nisu dostavili jer ih je banka odbila jer ne mogu izdati garanciju za radove gdje nema okončane situacije i okončanog obračuna i ne znaju otkad bi ta garancija vrijedila. Iskazuje kako ne znam ima li pisani dokaz o tome da je tražio sufinanciranje troškova garancije od strane tužitelja, ali o tome je usmeno razgovarao sa rukovodstvom tužitelja, a i da oni su bili svjesni da moraju sufinancirati troškove garancije jer je njihovom krivnjom trebalo produživati garanciju, jer nisu mogli izvoditi radove u ugovorenom roku, te da svi aneksi koje su prihvatili i potpisali su bili na traženje tužitelja i zbog razloga na strani tužitelja. Iskazuje kako je njihov podizvođač koji je otklonio nedostatke bio Ipsum d.o.o.

11. Saslušan kao svjedok, a sudski vještak LK koji je po nalogu suda u predmetu osiguranja dokaza R1-9/19 izradio nalaz i mišljenje ističe kako je bio na očevidu na licu mjesta, te da je ponovno izašao na lice mjesta zbog prigovora punomoćnika VODOVOD DUBROVNIK d.o.o. i ponovno pregledao dokumentaciju, dakle dva puta, te u svemu ustraje kao u mišljenju i dopuni nalaza i mišljenja koje se nalaze u spisu R1-9/2019. Iskazuje kako je izvršio očevid u trenutku kada je velika većina radova odnosno kada je građevina završena i ishođena uporabna dozvola pa se nije mogao sa sigurnošću očitovati odgovara li građevinska dokumentacija stanju na terenu. Poseban problem je bio što nedostaje primopredajni zapisnik i zapisnik o okončanom obračunu iz razloga što bi se u navedenom dokumentu moglo iščitati i preciznije sagledati skrivene ili bilo koje druge nedostatke, a koje su bile specificirane od strane tužitelja u postupku. Kada je numerički odredio 5,5 % od ukupne vrijednosti izvedenih radova sveukupnih nedostataka mora naglasiti da je to procjena u odnosu na okolnosti čitavog tijeka radova. Svi nedostatci koje je naveo u vještvu u predmetu R1-9/2019 može svrstati u dvije grupe radova i to radovi koje se na osnovu jedinica mjere mogu iskazati putem veličina kao što su metar kvadratni, metar kubni, metar dužni, komad, sat ili kao paušalna veličina. Navedeni troškovnik je jasnije iskazan unutar izmjene i dopune vještva kroz poglavlje A, a svi ostali radovi koji nisu kompatibilni sa odrednicama jedinica mjere iskazani su kao trajni odbitak u ukupnom postupku kao znak trajne štete obzirom da bi njihovo otklanjanje zahtijevalo znatnije radove. Najdominantnija stavka koja iskazuje navedeni predmet vezana je za dubinu kopanja rova i polaganje instalacija na dubini koja je manja od predviđene projektom, a da su ti radovi prikazani su unutar vještva- nadopune vještva pod B. Stranke su imale pitanja pa je na poseban upit pun. tuženika je li tužiteljeva primjedba da cjevovod nije izveden u skladu sa projektnom dokumentacijom (pozicija CS Mrčevo, muljnjih ispusta, hidranata), a kako je to navedeno u drugoj rečenici na stranici 9 ispod zaključka, a uvažavajući navod crvenom bojom na istoj stranici ispod toga, odgovara da može naglasiti da je CS Mrčevo izvedeno na poziciji prema izmjeni i dopuni projektne dokumentacije obzirom da navedeno pitanje traži odrednice koje su geodetskog karaktera za točne lokacije bi se trebalo obratiti geodetu. Iskazuje da obzirom na ukupnu dokumentaciju, izmjenu i dopunu te dokumentaciju vezanu za stanje izvedenih radova na terenu moguće je zaključiti da se navedena revizija nije mogla izvršiti kompatibilnom usporedbom projektne dokumentacije i stanja izvedenih radova. Navodi da je opravdana primjedba da cjevovod nije položen na dubini predviđenoj projektom, a da okolnosti navedene izvedbe (plića dubina kopanja i sve ostale zavisne radnje) nisu predmet proučavanja vještaka, a obzirom na kontinuirani tijek radova i nadzor nad izvedbom navedenih radova moguće je pretpostaviti da je iz nepoznatih razloga navedeni zadatak plićeg kopanja nalog investitora. Na pitanje je li primjedba tužitelja da nisu izvedeni hidranti u Mravinjci i između Kliševa i Mravinjca opravdana odgovara da jest. Financijski nitko nije oštećen zbog toga ali da sustav nije bio izveden onako kako je bilo predviđeno, odnosno kao zamišljena funkcionalna cjelina. U projektnoj dokumentaciji je navedena izvedba ovih hidranata koji nisu izvedeni. Upitan za nedostatke na asfaltnom zastoru primijetio je da je korišten rotacijski stoj, a ne klasični način iskopa ali ne može se izjasniti u kojem opsegu radi kojih okolnosti i na kojoj dubini. Upitan zašto je na stranici 15 vještva pod točkom 9 obračunao 0,35% odgovaram da je detaljno obrazložio u dopuni vještva na stranici 4 i 5 i troškovnički prikazao. Okolnosti na temelju kojih je određen odbitak zbog trajne nekvalitetne izvedenih radova na vodoopskrbnom cjevovodu, a u smislu dimenzija poprečnog presjeka iskopa definiran je sa 5%. Unutar navedenog iznosa (postotka) mišljenje je vještaka da je moguće otkloniti sve skrivene nedostatke koji bi se pojavili unutar garantnog perioda, a koje može uzrokovati navedeni način izvedbe radova na vodoopskrbnom cjevovodu. Navedeno načelo vrijedi i za točku 10 na stranici 5. Upitan je li 5,5% koje je u konačnici naveo kao odbitak na ime nekvalitetno izvedenih radova odgovara da je to postotak od ukupno izvedenih radova, a ne samo onih nekvalitetno izvedenih radova, a jer to ostavlja posljedicu kod sanacije i na one radove koji su uredno izvedeni. Iskazuje da metodologija kojom je realiziran navedeni posao u smislu izmjena i dopuna projektne dokumentacije, u smislu izmjena i dopuna dokumenata upravno pravnog karaktera i dokumentacije u smislu vođenja građevinskog dnevnika morala bi biti u potpunosti kompatibilna da bi se sa punom preciznošću riješile stavke, a koje su unutar vještva prikazane kao trajni odbitak u smislu skrivenih ili vidljivih nedostataka. Navodi da Izvođač ne može donositi odluke i vršiti preinake bez naloga, te da voditelj projekta je trebao organizirati konačni obračun, a voditelja projekta je trebao imenovati investitor.

12. Svjedok ŽK, iskazuje da je bio predstavnik društva tuženika temeljem punomoći prilikom realizacije ugovora u ovom poslu i bio podizvođač društva tuženika na ovom konkretnom poslu i to kao direktor društva IPSUM d.o.o.., te bio glavni koordinator poslova na terenu i realizacije kompletnog ugovora između tužitelja i tuženika kao i ostalih sudionika u tom poslu pa tako i Hrvatskih voda i ostalih. Navodi da su problemi nastali odmah u samom početku i to zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i nedostataka projektne dokumentacije, pa da zbog tih početnih problema na inicijativu Vodovoda d.o.o. projekt se dijeli na dvije faze, odnosno radi se nova dokumentacija i građevinska dozvola. Kad je prvi dio radova završen ishoduje se uporabna dozvola i kreće se sa drugom fazom izvođenja radova. Imovinsko-pravni odnosni nisu bili sređeni zbog čega dolazi do čestih zastoja u izvođenju radova i te druge faze. Paralelno sa radovima cjevovoda se odrađivalo proširenje ceste, a to su bili naknadni zahtjevi investitora Vodovoda d.o.o. jer je bilo nemoguće izvoditi radove na tako uskoj cesti. Unatoč problemima tijekom izvođenja radova u suradnji sa Vodovodom Dubrovnik d.o.o. oni Vodovod uspijevaju dogovoriti rješenje imovinsko-pravnih problema i nastavljaju se radovi. Rok izvođenja radova je zbog navedenog produljivan aneksima ugovora. Izvedeni su svi radovi koji su bili ugovoreni odnosno oni za koje Vodovod Dubrovnik d.o.o. nama dao nalog da ih izvedemo. Dnevno su bili sastanci sa Vodovodom, a tjedno koordinacije te navodi da je bio prisutan na svim sastancima, a da su svi izvedeni radovi kao i sve naknadne izmjene i dopune rađene na temelju zahtjeva Vodovod Dubrovnik d.o.o. Glavni nadzorni inženjer je bio ĆK, a krajem čini mu se 2016.godine, a po završetku svih naručenih radova Vodovod Dubrovnik d.o.o. u više navra ta i pismeno i usmeno da se organizira sastanak radi sastavljanja okončanog obračuna. Vodovod Dubrovnik d.o.o. inzistira da se prvo dobije uporabna dozvola druge faze radova, pa da će se onda sjesti za okončani obračun jer je Vodovod Dubrovnik d.o.o. da je bio svjestan da je produljio radove sa predviđenih 15 mjeseci na skoro 60 mjeseci njihovom krivnjom pa da je radi toga trebalo utvrditi iznos štete koju je pretrpio tuženik. Vodeći se time da su poslovni partneri duže vremena sa Vodovodom Dubrovnik d.o.o. na njihovo traženje sa punim povjerenjem predali su dokumentaciju za uporabnu dozvolu ista dozvola je dobivena. Bio je prisutan na tehničkom pregledu. Vodovod Dubrovnik d.o.o. nije poslao službeno priopćenje zašto ne pristupaju okončanom obračunu, a da su njemu rekli "evo bit će sutra" iako je to napominje prema ugovoru zajednička obveza i tužitelja i tuženika. Do danas da nije izdana okončana situacija i obračun. Posebno želi naglasiti da je zbog zahtjeva stanovništva prilikom izvođenja prve faze radova tužitelj tražio od njih nakon iskopa da asfaltiraju puni zastor trake, a ne samo dio na kojem je izvršen iskop, a to je bio usmeni ugovor između Vodovoda, Grada Dubrovnika i Ipsuma d.o.o., a to im nije plaćeno. U drugom djelu izvođenja radova tužitelj prvotno ne traži asfaltiranje cijelog zastora već samo djela na kojem je vršen iskop, a radi brzine dobivanja uporabne dozvole, te se ne prihvaća njihov prijedlog betoniranja podloge ispod asfalta jer da će se naknadno raditi u punom profilu kao i prva faza. Tražili su asfaltiranje kasnije punog profila ali da nisu mu uplatili ni za prvu fazu tih radova pa im više nije vjerovao na riječ, a u tom djelu da imaju i drugi sudski spor.

13. Svjedok CK iskazuje da je bio voditelj gradilišta kod tuženika, a da na ovom konkretnom gradilištu bio je koordinator između Cestara, Vodovoda i Ipsuma, a kao predstavnik društva Cestar. Za ovo konkretno gradilište ističe da je započeta gradnja sredinom 2013.godine, a da je on otišao u mirovinu 1.3.2018.godine i da to gradilište tada još nije bilo dovršeno. Prvi dio radova je dovršen do ljeta 2015.godine, a toliko da je trajalo jer je bilo neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, a misli da je bio problem i u financiranju kao i nekih drugih tehničkih detalja. Duljina trajanja ovoga građenja nije ovisila o izvođaču već o okolnostima na strani investitora. Na te radove koji su dovršeni do ljeta 2015.g. nije bilo prigovora, nisu konstatirani nikakvi nedostatci, održan je tehnički pregled i ishođena uporabna dozvola. Tijekom izvođenja druge faze radova investitor je tražio da se ubrzaju radovi, a mislim da je to iz razloga jer je trebalo potrošiti određena financijska sredstva s tom namjenom u toj poslovnoj godini. Cestar je angažirao specijalni rotacioni stroj za iskopavanje vodovodnog rova jer takav stroj može tri do četiri puta brže kopati od klasičnog bagera. Vodovod je inzistirao i zahtijevao da se upotrijebi jedan takav stroj. Na tim koordinacijskim sastancima uvijek je bio prisutan BK kao voditelj projekta ispred Vodovoda, PK u svojstvu tehničkog direktora ispred Vodovoda, predstavnici nadzornih inženjera i glavni nadzorni inženjer ĆK, sjećam se da je bio i OK kao nadzor, bio je ŽK ispred Cestara, a on osobno povremeno bio na koordinacijskim sastancima. Svima na tim sastancima je bilo jasno i nedvojbeno da će se raditi tim strojem, a i rađen je probni iskop. Svi su radovi dovršeni, te nije bilo nikakvih primjedbi tijekom građenja niti do dana kad je otišao u mirovinu. Nije bilo nikakvih neuobičajenih nedostataka. Slušali su zahtjeve investitora Vodovoda i gdje bi god bila neka primjedba bi reagirali i to ispravili. Odgovara da je uobičajeno je da se kod sanacije rova radi sanacija kolničke konstrukcije iznad rova, nakon zatrpavanja i nabijanja kanala izvede betonska podloga prije asfalta. U ovom konkretnom slučaju nije tako rađeno, odnosno nije rađena betonska podloga jer je investitor tako zahtijevao premda je upozoren sa strane Cestara da će biti problema. Oni iz Vodovoda su rekli da cesta kao takva ide u proširivanje i rekonstrukciju pa da će se onda cjelovitije riješiti problem kolničke konstrukcije. To sve zna jer je njihov voditelj radova TK o tome obavijestio Vodovod i upozorio ih, a to znam jer je bio koordinator i redovno je obavještavan o svemu bitnome na gradilištu. Upitan tko su ti ljudi iz Vodovoda koji su obavještavani, to su svi ljudi sa koordinacijskih sastanaka, svi nadzorni inženjeri, BK, RK. Usmeno se na koordinacijskim sastancima iznosila sva problematika.

14. Svjedok OK navodi kako je bio nadzorni inženjer za građevinsko obrtničke radove imenovan od strane Vodovoda Dubrovnik, a kao zaposlenik Terra d.o.o., te da se po završetku radova išlo u obilazak i to da je on išao sa investitorom, tužiteljem, a da je išao i glavni izvođač Cestar i tad je investitor kao i on imali primjedbe na izvedene radove. Najviše se odnosilo na završni asfaltni zastor odnosno pucanje i slijeganje asfalta, kao i nekvalitetno spajanje armatura u vodovodnim okvirima. Tada da je zadan rok za otklanjanje nedostataka izvođaču Cestaru, čini mi se da je prisutan bio gospodin TK. Taj rok ističe nije ispoštovan i nije se pristupilo otklanjanju nedostataka. Ne zna jesu li naknadno otklonjeni nedostaci, ali dok je on bio nadzorni inženjer to nije bilo otklonjeno. Svi nedostaci koje je primijetio su otklonjivi. Na jednom dijelu se kopalo pliće radi postavljanja cijevi, a iz razloga jer su ispod bile postavljene druge instalacije. Što se tiče tog plićeg ukopa iz navedenih razloga usuglasili su da će se tako graditi on, investitor i izvođač. Nije bilo prigovora od sudionika u gradnji na takav način rada. Primopredaja radova nije izvršena i to iz razloga jer nisu otklonjeni utvrđeni nedostaci, a o garancijama ništa ne zna. Okončani obračun nije napravljen jer nisu otklonjeni nedostaci, a dio radova nije priznat. Poznato mu je da je tužitelj pozivao tuženika na primopredaju radova i okončani obračun. Izvođač radova nije dostavio investitoru svu dokumentaciju potrebnu za sazivanje tehničkog pregleda.

15. Sud je rješenjem odredio i naložio sudskom vještaku Orlandi Tokić iz APOZITO d.o.o. izraditi nalaz i mišljenje sa zadatkom: jesu li radovi II. faze vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca i to i izvedba vodoopskrbnog cjevovoda izvedeni sukladno ugovoru, projektnoj dokumentaciji i pravilima struke, da utvrdi stavke koje konzumiraju nedostatnu kvalitetu izvedbe na stavke koje se ne mogu naknadno otkloniti i stavke koje se mogu naknadno otkloniti te visinu odnosno ukupan trošak njihova otklanjanja, zatim što je uzrok nedostataka koji su navedeni u Popisu utvrđenih nedostataka i Nalazu i mišljenju te Dopuni nalaza i mišljenja vještaka LK, da li su određeni nedostaci postojali prije izdavanja uporabne dozvole za II. fazu i ako su postojali, tko je otklonio te nedostatke, a sve kako bi se mogla ishoditi uporabna dozvola, te da li zbog nedostataka dolazi do smanjene uporabne vrijednosti vodoopskrbnog sustava Gornjih sela Orašca i u kojem postotku (veličini).

16. U svom usmenom iskazu pred sudom kao i u pisanom nalazu i mišljenju vještak Orlanda Tokić navodi u bitnome da ostaje i izlaže kao u svom pisanom nalazu i mišljenju, te navodi odbitak na ime trajne nekvalitete izvedenih radova a odnosi se na radove koji su bitni za funkcioniranje građevine i koji se ne mogu otkloniti bez značajnih građevinskih intervencija navodi 15% ugovorene vrijednosti II faze radova prema izračunu 6.336.729,61 kn x 15% = 950.509,44 kn (126.154,28 €), a što otprilike odgovara iznosu od 5% ukupne vrijednosti ugovorenih radova sukladno ugovoru, pa kao ukupan trošak otklanjanja nedostataka za stavke koje se mogu naknadno ukloniti navodi iznos 980.000,00 kn (130.068,35 €).

17. U odnosu na prigovor zastare i propuštenog roka za isticanje prigovora na nedostatke sukladno Zakonu o obveznim odnosima sud je najprije pregledao isprave priložene spisu. Tako je jasno iz dopisa (nadnevka tijekom 2018.g.) koje je tužitelj priložio tužbi i kojima poziva tuženika na otklanjanje nedostataka da je tužitelj pozvao tuženika na otklanjanje nedostataka. Nadalje uz tužbu je tužitelj priložio Rješenja o odbijanju zahtjeva, zbog nedostataka utvrđenih i taksativno navedenih u obrazloženju rješenja. Obzirom na činjenicu da tuženik nije otklonio utvrđene nedostatke, tužitelj navodi da je tuženika pozvao da u roku 5 dana otkloni sve utvrđene nedostatke, kao i da dostavi tražena jamstva. Radi navedenog ističe tužitelj da je dana 29.01.2019. godine pred Trgovačkim sudom u Dubrovniku podnio prijedlog radi osiguranja dokaza. Dakle predmetna tužba je podnesena 25. veljače 2021.g. dok je tužitelj pozivao tuženika na otklanjanje nedostataka tijekom 2018. (poziv otklanjanju nedostataka od glavnog nadzornog inženjera npr. od 25.5.2018. l.s. 73 ili dopis tužitelja l.s. 74). Naime, prema čl. 605. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023, dalje u tekstu ZOO) Ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja, a Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može pozvati na nedostatke. Isto tako prema čl. 606.ZOO-a naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog djela gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je izvođačevom prijevarom bio spriječen da ih ostvaruje. Ali i nakon isteka toga roka naručitelj ima pravo, ako je o nedostacima pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete. Dakle iz isprava u spisu ( Uporabna dozvola za objekte KLASA: UP/I-361-05/15-01/31, URBROJ: 2117/01-15/14-15-9 od 27.11.2015., Uporabna dozvola za glavnu trasu KLASA: UP/I-361-05/15- 01/000032, URBROJ: 2117/01-15/14-15-009 od 19.11.2015., Zapisnik o primopredaji od 30.11.2015., Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/18- 01/000008, urbroj: 2117/01-15/14-18-0009 od 19.03.2018., Uporabna dozvola klasa: UP/I-361-05/18-01/000009, urbroj: 2117/01-15/14-18-0008 od 19.03.2018., Zapisnik sa sastanka od dana 17.04.2018. godine) je jasno da su ugovoreni radovi dovršeni i predani. Isto tako je jasno kako je od tada do dana podnošenja tužbe 25. veljače 2021.g. proteklo više od 2 godine, pa je stoga osnovan prigovor tuženika kako je tužitelj protekom roka izgubio prava.

18. Provedene dokaze sud je cijenio sukladno odredbi čl. 8 ZPP-a svaki zasebno i sve dokaze zajedno te je na temelju rezultata cjelokupnog postupka došao do uvjerenja da tužbeni zahtjev nije osnovan i presudio kao u toč. I. izreke presude. Sud je utvrdio da su tužitelj i tuženik bili u ugovornom odnosu, obveznom pravnom odnosu ugovora o djelu iz članka 590. ZOO-a, da je tužitelj tuženika pozivao na otklanjanje nedostataka, ali je tužio daleko van proteka roka, kako u odnosu na očite nedostatke tako i na sk rivene. Iz iskaza svih saslušanih svjedoka je jasno da je tužitelj pozivao na otklanjanje nedostataka (najviše tijekom 2018.g. nakon dobivene uporabne dozvole i za II zadnju fazu radova), a iz spisa proizlazi da je tužio tek 25. veljače 2021.g. što je puno više od 2 godine od poziva na otklanjanje nedostataka. Pa čak je postupak osiguranja pokrenut jer je tužitelj znao za nedostatke van navedenog roka (29. siječnja 2019.g.) Iz spisa je jasno da su radovi okončani temeljem ugovora između stranaka neovisno što nisu izdali okončanu situaciju. Napominje se da unatoč činjenici što je tužitelj prema stavu ovog suda a pozivom na ZOO izgubio pravo zbog proteka vremena on može i nakon isteka roka prigovorom protiv izvođačeva (tuženikova) zahtjeva za isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete (čl. 606 ZOO).

19. Sud je na temelju do zaključenja glavne rasprave određeno postavljenog zahtjeva tuženika sukladno čl. 154. st. 1 i 155. ZPP, vrijednosti predmeta, te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, (Narodne novine br. 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022, 126/2022, 138/2023, 107/25 dalje: OT), našao potrebnim za vođenje ovog postupka troškove tužitelja i to za zastupanje na ročištima na kojima su se izvodili dokazi ili se raspravljalo o glavnoj stvari 26.1.22, 13.4.22, 13.7.22, 17.10.22, 16.1.23, 24.2.25, 7.7.25, 27.8.25., po 1063 bodova po svakom ročištu (Tar.br. 9.toč. 1 OT-a), za obrazloženi podnesak od 11.1.22. i 12.8.25. po 1063 po podnesku (Tar.br. 8. toč. 1 OT-a) što ukupno iznosi 10.630 bodova što temeljem Tar.br.

54. OT-a iznosi 21.260 eura uvećano za PDV 25%, što je 26.575,00 eura i tako odlučeno kao u toč. II izreke.

20. Sukladno zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine 57/22 i 88/22) bilo je nužno iskazati sve iznose u uvodu i izreci odluke i u kunama i u eurima uz fiksni tečaj konverzije od 7,53450.

U Dubrovniku, dana 6. listopada 2025.

Sutkinja:

Katarina Franković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se izjavljuje Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana objave presude, ukoliko je stranka bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude, a ukoliko nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu presude od dana dostave presude pozivom na gornji poslovni broj spisa.