Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

Repubblica di Croazia

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj R1-305/2024-33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie po sutkinji: Margareta Vivoda, u izvanparničnom predmetu predlagateljice: PI, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], (u zemljišnim knjigama i iz Pirana, Gregoričeva 19), zastupane po punomoćniku Ivanu Milanoviću, odvjetniku iz Umaga i protustranke: REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Pazinu, radi uređenja međa, 6. listopada 2025. godine

r i j e š i o  j e

I Uređuje se međa prema posljednjem mirnom posjedu između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s jedne strane i 100/ZGR k. o. [katastarska općina], s druge strane na način da međa ide od točke A do točke B do točke C, sve kako je označeno na geodetskom situacijskom planu od 9. listopada 2023. sastavljen po Nebojši Guzijanu.

II Sastavni dio ovog rješenja je geodetski situacijski nacrt uređenja međa mjerničnog vještaka Guzijan Nebojša od 9. listopada 2023. godine gdje su označene točke A-B-C.

Obrazloženje

1. Predlagateljica ističe da je na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR u naravi kuća stanovanja upisana u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižena kao vlasnica. Na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR u naravi staja upisana u z. k. ul [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižena je također kao vlasnica predlagateljica. Na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi regionalna cesta, upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uknjižena je kao vlasnica Republika Hrvatska. Između nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], s jedne strane i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, te k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], s jedne strane i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, a koje su susjedne nekretnine, nema međašnih oznaka, te stoga, između nekretnine kao k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], s jedne strane i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, te k. č. br. [katastarska čestica]/ZGR k. o. [katastarska općina], s jedne strane i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s druge strane, treba urediti međe prema posljednjem mirnom posjedu. Slijedom navedenog, predlagateljica PI, predlaže da nadležni sud nakon provedenog postupka, donese rješenje o uređenju međe prema posljednjem mirnom posjedu.

2. Republika Hrvatska ističe da obzirom da je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama upisana kao regionalna cesta, a uvidom u arkod preglednik razvidno je da se zaista radi o cesti, u ovom predmetu nije moguće provesti postupak uređenja međa. Prema važećem Zakonu o cestama (Narodne novine br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23) javne ceste predstavljaju javno dobro u općoj uporabi na kojemu se ne mogu stjecati stvarna prava (koji status imaju i nerazvrstane ceste), a sukladno čl. 103.st.5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12, 152/14, 81/15, 94/17) od trenutka kada je sud međašnjim znakovima označio među, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Slijedom iznijetog, predlaže se naslovnom sudu odbaciti prijedlog.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1-46/2023-14 od 12. siječnja 2024. godine odbačen je prijedlog s obrazloženjem u bitnom da je iz izvedenih dokaza u postupku utvrđeno da je na k. č. br. [katastarska čestica]/zgr i kč.br. 101zgr/ k. o. [katastarska općina] kao vlasnica upisana predlagateljica koja je predmetne nekretnine kupila. Na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi regionalna cesta upisana je Republika Hrvatska. Kako se radi o regionalnoj cesti, koja je na uporabi svima, radi se o javnom dobru u općoj uporabi, pa uređenje međe između nekretnine u vlasništvu privatne osobe i nekretnine koja predstavlja javno dobro u općoj uporabi ne može biti predmetom sudskog postupka. Sporni dio nekretnine u zemljišnim knjigama predstavlja regionalnu cestu. Navedeno je i da se u konkretnom slučaju radi o spornom pravu vlasništva na predmetnom dijelu nekretnine, a i sama predlagateljica navodi da je ona taj dio, zajedno sa kućom kupila i drži u posjedu.

4. Po žalbi predlagateljice rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, posl. broj Gž- 4060/2024-2 od 5. studenog 2024. godine navedena odluka je ukinuta s obrazloženjem u bitnome da to što je neka nekretnina javno dobro u općoj upotrebi nije prepreka da se između te čestice i one u vlasništvu fizičke osobe uredi međa prema propisima o uređenju međe.

5. Nije sporno da je predlagateljica vlasnica nekretnina k. č. br. [katastarska čestica]/zgr, upisana u zk. ul broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i nekretnine k. č. br. [katastarska čestica]/zgr, upisana u zk. ul broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nije sporno da je k. č. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul [broj ZK uloška]. k. o [katastarska općina] kao regionalna cesta.

6. Mjernični vještak Guzijan Nebojša identificirao je predmetne nekretnine te je naveo da obilaskom lica mjesta, uspoređujući ortofoto snimak i katastarske planove za k. o. [katastarska općina], identificirao je spornu površinu na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a koja u naravi predstavlja betonirano dvorište ograđeno zidom od opeke na kojoj se nalazi pergola, te nadstrešnica na ulazu u kuću predlagateljice na k. č. br. [katastarska čestica] ZGR k. o. [katastarska općina], s kućnim br. 31. Na spornom dijelu nekretnine, a koja je danas k. č. br. [katastarska čestica] nalazi se uređena ograđena vanjska terasa sa pergolom i ulaznom kapijicom. Utvrdio je da se međa ne može odrediti po katastarskim planovima.

7. ŠI, rođ. 1939. u Danama, iz Dana, Dane 31, majka predlagateljice, iskazala je da kuća koja je u postupku uređenja međa kupljena je 1996. Koliko se sjeća, terasa ispred ulaza, (sporni dio) postojala je. Nikada nitko nije osporavao vlasništvo terase. U predmetnoj kući živi već više od 13 godina.

8. Predlagateljica PI, rođena 1963., iskazala je da je kupila nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] zgr i 101 zgr 1996. godine, sa spornim dijelom, terasom uz kuću. Nikada nitko nije osporavao posjed. Nikada joj nitko nije rekao da ovaj sporni dio ne pripada kući. Sporni prostor koriste u skladu sa potrebama.

7. Iz izvedenih dokaza u postupku utvrđeno je da je na k. č. br. [katastarska čestica]/zgr i kč.br. 101zgr/ k. o. [katastarska općina] kao vlasnica upisana predlagateljica koja je predmetne nekretnine kupila. Na k. č. br. [katastarska čestica] u naravi regionalna cesta upisana je Republika Hrvatska. Sporni dio nekretnine u zemljišnim knjigama predstavlja regionalnu cestu. Međutim, radi se o terasi uz kuću predlagateljice.

8. Nadalje, na licu mjesta jasno je identificiran sporni dio nekretnine, a koji je i prikazan na skici premjeravanja (28) i fotografiji lica mjesta (29). U naravi radi se o ograđenom dvorištu, terasi koju koristi predlagateljica, površine 12 m2. Taj dio nalazi se na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i nesporno je da je u posjedu predlagateljice, kao malo ograđeno dvorište ispred njezine kuće. Ona tvrdi da je i taj sporni dio kupila, kad je kupovala i kuću.

9. Utvrđeno je da se međa ne može urediti prema stanju u katastru.

10. Utvrđeno je da nema sporazuma o uređenju međa.

11. Iz fotografija u spisu utvrđen je položaj i izgled nekretnina kako je opisano po mjerničnom vještaku i svjedoku i predlagateljici. Vidljiva je ograda s prednje strane kuće te uređena vanjska terasa.

12. Mjernični vještak sačinio je skicu izmjere o uređenoj međi na terenu te je utvrđeno da sporna površina iznosi 12 m2.

13. Sud je uredio među na način kako je opisano u izreci točka 1.

14. Prema odredbi čl. 103 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima NN 91/96, 68/98, 137/99, 32/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 148/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14:

(1) Ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među. (2) Sud će među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu, ako je to moguće i ako na to stranke pristaju.

(3) Ako ne bi bio u stanju postupiti prema odredbi stavka 2. ovoga članka, sud će među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija je međa u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi - prema pravičnoj ocjeni.

(4) Istodobno s donošenjem odluke iz stavka 2. ili 3. ovoga članka, sud će na licu mjesta označiti među međašnim znakovima.

(5) Od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati.

(6) I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

15. Kako je ranije navedeno, u postupku nije bilo sporazuma među strankama, a niti su stranke bile suglasne da se međa uredi prema katastarskom operatu. Stoga je sud donio odluku na način kao u izreci i to u odnosu na nekretnine koje su predmetom postupka, kako je to označeno i na skici, te vidljivo na licu mjesta, da je posjed predlagateljice jasno omeđen, ograđenim zidom, u naravi je to terasa ispred kuće. Na taj način predlagateljica posjeduje nekretninu od kupnje, 1996., a što je vidljivo i utvrđeno saslušanjem svjedoka, predlagateljice i neposrednim uviđajem na licu mjesta, na nekretninama iz prijedloga. Kako nema podataka o nekim parnicama među strankama sud ocjenjuje da je na opisani način predlagateljica imala posljednji mirni posjed na nekretninama koje dijeli ograda, stabla i dijelovi suhozida, pa je tako sud i uredio među. Sud ocjenjuje da predlagateljica u ovom postupku nije provela uzurpaciju zemljišta protustranke, zato jer je upravo i na stanju na terenu utvrđeno da predlagateljica doista ima predmetni dio nekretnine u samostalnom, vidljivom posjedu, radi se o vidljivoj terasi uz kuću, koja je prema izgledu sagrađena prije puno godina. Ukoliko protustranka smatra da joj je oduzeto vlasništvo ima pravo pokretanja parničnog postupka. Također, ako se smatra da bi taj dio trebao biti dio ceste, trebat će se provesti poseban postupak, radi pripajanja tog dijela cesti, a sud ocjenjuje da to, predmetni dio, prema sadašnjem stanju ne bi bio dio ceste.

16. Prilikom uređenja međe prema posljednjem mirnom posjedu, ukoliko istu nije moguće obnoviti prema katastarskom nacrtu niti sporazumu, sud nije dužan utvrđivati da li su protustranke prilikom postavljanja ograde prešle katastarsku granicu međe, već je u smislu gore citiranog čl. 103. ZOV-a bio samo dužan utvrditi posljednji mirni posjed.

17. Sud je utvrdio da se granica između nekretnina proteže upravo na način kako je opisano po mjerničnom vještaku i označeno na skici, te je tim pravcem uredio među između stranaka, posebno jer je i izvedenim dokazima utvrđeno da je predlagateljica u posljednjem mirnom posjedu.

18. Stranke su ovlaštene temeljem čl. 103. st. 6. ZOV-a svoje vlasništvo spornog dijela dokazivati u parnici.

19. Sastavni dio ovog rješenja je skica lica mjesta uređenja međa mjerničnog vještaka Guzijan Nebojša od 9. listopada 2023. godine gdje su označene točke A-B-C.

20. Zbog svega iznijetog i obrazloženog temeljem odredbi ZV-a odlučeno je kao u izreci. I nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međa ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međa.

21. Zbog svega iznijetog i obrazloženog temeljem odredbi ZV-a odlučeno je kao u izreci.

Buje-Buie, 6. listopada 2025.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave ovog rješenja.

DNA:

1. Punomoćniku predlagatelja,

2. Protustranka, ODO Pazin