Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Trg J. F. Kennedya br. 11, Zagreb

Poslovni broj:P- 2777/2023.

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu po sucu pojedincu Nadi Nekić Plevko u pravnoj stvari tužitelja UDJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koga zastupaJU punomoćniCI Danijel Klobučar i Borna Lončar, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Lovrić & Klobučar iz Zagreba, Gundulićeva 19, protiv tuženika ADRIA WIND POWER d.o.o. iz Sesveta, Varaždinska 61, OIB 90921458823, kojeg zastupa punomoćnik Dunja Pavić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Pečarević & Relić iz Zagreba, Zaharova 5, radi utvrđenja, nakon održane javne i glavne rasprave dana 4. lipnja 2025. , u nazočnosti tužitelja te punomoćnika stranaka, s danom objave 6. listopada 2025. g.

p r e s u d i o j e

1. ) Odbijaju se tužbeni zahtjevu tužitelja koji glase :

"I. Utvrđuje se da je ništetna Odluka Skupštine društva ADRIA WIND POWER d.o.o., OIB 90921458823, Varaždinska 61, Sesvete, održane 11. prosinca 2020. godine i to Odluka o isključenju člana društva UDJ.

II. Nalaže se Tuženiku da Tužitelju u roku osam dana naknadi troškove parničnog postupka uvećane za zatezne kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje teku od dana donošenja presude pa do isplate.

"I. Poništava se Odluka Skupštine društva ADRIA WIND POWER d.o.o., OIB 90921458823, Varaždinska 61, Sesvete, održane 11. prosinca 2020. godine i to Odluka o isključenju člana društva UDJ. "

Nalaže se Tuženiku da Tužitelju u roku osam dana naknadi troškove parničnog postupka uvećane za zatezne kamate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a koje teku od dana donošenja presude pa do isplate.

2. ) Nalaže se tužitelju da tuženiku u roku od 15 dana naknadi troškove postupka u iznosu od 3.080,65 eur.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 5. siječnja 2021. podnio tužbu protiv društva tuženika navodeći u istoj kako je član društva tuženika sa 10%-tnim udjelom, da je dana 11. prosinca 2020. održana skupština društva tuženika na kojoj je između ostalog donesena odluka pod ad. 5. kojom je tužitelj isključen iz društva tuženika. Stoga je tužitelj sukladno odredbi čl. 449., u vezi s odredbom čl. 355. st. 1. t. 3 i 4, te čl. 360. st. 2. Zakona o trgovačkim društvima (Narodne Novine br. 111/93, 34/99,121/99,52/00, 118/03, 107/07,146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13, 110/15, 40/19., 34/22., 114/22., 18/23., 130/23 i 136/24.; dalje u tekstu ZTD) u roku podnio tužbu radi pobijanja odluke skupštine društva od 11. prosinca 2020. navodeći kako je ispunio procesnu pretpostavku za podnošenje te tužbe kako je to određeno čl. 362. st. 1. t. 1. ZTD-a, jer je svoje protivljenje navedenim odlukama društva tuženika iskazao na skupštini i koje je protivljenje navedeno u zapisniku. Tužitelj u tužbi navodi kako odluku o isključenju pobija radi toga što razlozi koji se navode u samoj odluci vezano za njegovo isključenje nisu istiniti ni realni, a što je razvidno iz samog obrazloženja odluke u kojoj nije naznačeno kako je tužitelj prouzročio štetu društvu niti na koji je način ometao rad društva, a na samoj skupštini odbijen je prijedlog tužitelja da se uopće očituje o razlozima koji su navedeni kao razlozi za njegovo isključenje. Nastavno, tužitelj ističe kako je vrijednost njegovog poslovnog udjela određena na temelju izvješća o procjeni vrijednosti društva od 3. prosinca 2020. koja je procjena izvršena po društvu Ekvilibrij d.o.o. a koja je po stavu tužitelja sačinjena paušalno, nestručno i nije obuhvatila razvojne mogućnosti društva odnosno njegov goodwill. S navedenom procjenom tužitelj se ne slaže budući je ista naručena i iskonstruirana od tuženika kao zainteresirane strane i ne iskazuje realnu vrijednost poslovnog udjela tužitelja te je takvom konstrukcijom povrijeđeno načelo jednake vrijednosti činidbi i prihvaćanje takve procjene je oštećenje tužitelja vezano za vrijednost njegovog poslovnog udjela, pri čemu odlukom skupštine nije naznačena stvarna vrijednost tog poslovnog udjela, a tužitelju nije isplaćena naknada. Radi navedenog tužitelj podnosi navedenu tužbu sa zahtjevima kako su navedeni u izreci ove presude. Ujedno tužitelj je uz navedenu tužbu dostavio i prijedlog za osiguranje privremenom mjerom kojim je prijedlogom zatražio zabranu provedbe odluke o njegovom isključenju. Povodom navedenog prijedloga za osiguranje formiran je zaseban izvanparnični predmet oznake Ovr-9/21 te je rješenjem od 17. veljače 2021. odbijen prijedlog za osiguranje tužitelja odnosno predlagatelja osiguranja na koju je on podnio žalbu, te je rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj Pž-1186/21 od 3. ožujka 2021. potvrđeno rješenje ovog suda Ovr-9/21 od 17. veljače 2021.

2. U svom odgovoru na tužbu od 18. ožujka 2021. tuženik je prigovorio naznačenoj vrijednosti predmeta spora prema čl. 363 a ZTD-a, te je predložio odrediti vrijednost predmeta spora u iznosu od minimalno 100.000,00 kn, te je sud raspravnim rješenjem od 24. lipnja 2021. vrijednost predmeta spora u ovom postupku odredio u navedenom iznosu. Nastavno, tuženik je u odgovoru na tužbu primarno istaknuo prigovor litispendencije navodeći kako je 5. veljače 2021. zaprimio tužbu tužitelja od 5. siječnja 2021. s prijedlogom za osiguranje, a koja je potpisana po punomoćniku tužitelja odvjetniku Radovanu Lipanoviću za kojeg je i dostavljena punomoć, a da je istog dana primio i istovjetnu tužbu s prijedlogom za osiguranje potpisanu 18. siječnja 2021. ovaj put po odvjetniku UD, a bez uredne punomoći za zastupanje, te s tim u vezi predlaže odbaciti tužbu podnesenu po odvjetniku UD. U odnosu na navedeni prigovor litispendencije sud smatra da je isti neosnovan. Sud je izvršio uvid u spis kao i u sustav e-Spis te je utvrdio da je kako je navedeno da je tužitelj podnio tužbu 5. siječnja 2021. s prilozima i prijedlogom za određivanje mjere osiguranja s punomoći tužitelja danoj odvjetniku Radovanu Lipanoviću (list 5 spisa) koja je tužba s prilozima dostavljena tuženiku 5. veljače 2021. dok se uvidom u spis utvrđuje da tuženik uz odgovor na tužbu dostavio i tužbu istovjetnog sadržaja od 5. siječnja 2020. koja je međutim potpisana elektronski po odvjetniku UD **.**.2021. (list 150 do 153 spisa). Međutim sud uvidom ni u spis ni u sustav e-Spisa nije utvrdio da bi tužba potpisana po odvjetniku UD bila zaprimljena na sud niti da je ista otpremljena tuženiku na odgovor, niti je moguće utvrditi da bi se između istih stranaka po navedenoj tužbi vodio postupak, a na što kasnije tuženik i ne ukazuje, slijedom čega kako je navedeno sud prigovor tuženika o litispendenciji smatra neosnovanim.

3. Nastavno tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe posebno iz razloga koje je tužitelj naveo pozivajući se na konkretne odredbe ZTD-a navodeći pri tome kako tužitelj dobro zna što su razlozi njegovog isključenja, pri tom ukazujući na činjenicu da je tužitelj temeljem presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Povrv-3367/18 od 24. siječnja 2019. a koja je presuda pravomoćna i potvrđena presudom Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-608/20 od 11. siječnja 2021. dužan društvu tuženika iznos od 477.760,34 kn s pripadajućom kamatom i troškom postupka od 34.437,50 kn. Tuženik ujedno i osporava navod tužitelja vezano uz njegovu ocjenu utvrđivanja vrijednosti poslovnog udjela tužitelja u društvu. U svom odgovoru na tužbu tuženik navodi i kako je odluka o isključenju tuženika iz društva donesena u skladu s čl. 14. t. 14. 5. Društvenog ugovora društva (dalje u tekstu DU) pri tom ukazujući kako je s tim u vezi a posebno vezano uz čl. 14. t. 14. t. 6. DU tužitelj imao obavezu preporučeno uputiti pisani prigovor na odluku o isključenju u kom slučaju bi o prigovoru odluku donijela ad hoc arbitraža od tri člana imenovana od skupštine društva no on je parnicu pokrenuo prije nego što je odluka donesena po arbitraži, te tuženik smatra i da je ova tužba preuranjena, stoga tuženik predlaže tužbu odbaciti odnosno istu odbiti

4. Tužitelj podneskom od 18. siječnja 2021. dopunjuje tužbu navodeći kako je podnio i kaznenu prijavu protiv ŠD i AD kao i drugih prijavljenih koju prijavu u preslici i dostavlja navodeći pri tome kako je prije i nakon primitka poziva za skupštinu tražio dostavu dokumenata koji bi služili reviziji poslovanja društva, a koja mu dokumentacija nije dostavljena niti je revizija izvršena, te navodi ujedno kako je namjera tuženika bila onemogućiti tužitelja da na bilo koji način utječe na poslovanje društva tuženika i nastavno da je na dnevni red skupštine pet dana prije održavanja iste stavljeno pitanje njegovog isključenja, a o čemu je on dobio saznanje upravo na toj skupštini, a da mu nije ni dostavljen izmijenjeni dnevni red. Podneskom od 7. rujna 2021. tužitelj u bitnome osporava navode odgovora na tužbu navodeći kako je jedini sa svojih 11,11% glasova glasao protiv takve odluke i svoje nezadovoljstvo tom odlukom izrazio odmah na skupštini te je posebno istaknuo kako odluka o isključenju nije smjela biti donesena na skupštini već su odluku o isključenju tužitelja članovi društva trebali prepustiti ad hoc arbitraži a kako je to utvrđeno čl. 14. toč. 5. st. 2 i čl. 14. toč. 6. DU a tužitelj ujedno navodi kako je tuženik podnio prijavu za upis odluka skupštine registru suda šest dana nakon održavanja skupštine, a što je suprotno odredbama navedenog DU.

5. Tužitelj nastavno ukazuje i na postupak koji je prethodio donošenju odluke o isključenju tužitelja vezano za sam sadržaj zapisnika i tijek skupštine uz dokumentaciju koja se prilaže zapisniku sa skupštine i koja se sastoji od izvješća o procjeni društva, vrijednosti vjetroelektrana, izvatka iz poslovnih knjiga H-ABDUCO d.o.o. i kartice partnera, pri čemu je direktor društva prezentirao drugim članovima jedino i isključivo procjenu tržišne vrijednosti poslovnog udjela tužitelja, a što se ni na koji način ne odnosi na radnje koje bi tužitelj poduzeo na štetu društva i onemogućavao njegov rad, niti je prezentirana dokumentacija korespondira činjeničnom supstratu na temelju kojeg bi ostali članovi društva mogli opravdano stvoriti sumnju u interes tužitelja za daljnjim zajedničkim aktivnostima vezano za opstanak društva, dok sama odluka o isključenju nije ni konkretizirana ni individualizirana u smislu samog nanošenja štete od strane tužitelja, te s tim u vezi tužitelj ukazuje i na odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske odnosno sudsku praksu istog suda.

6. Presudom ovog suda P-14/2021. od 28. travnja 2022. odbijeni su tužbeni zahtjevi tužitelja te je povodom žalbe tužitelja rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-2432/2022. od 12. srpnja 2023. ukinuta navedena presuda i predmet je vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

7. U ponovljenom postupku sud je izvršio uvid u spis i to zapisnik sa skupštine društva tuženika održane 11. prosinca 2020. (list 6 do 10 spisa); poštanske potvrde HP o pozivu na skupštinu (list 11 do 12 spisa); potvrde o broju glasova s popisom prisutnih na skupštini društva s punomoći za ŽD i ŠD (list 13 do 22 spisa); izvješće o procjeni vrijednosti društva sačinjen po Ekvilibrij d.o.o. od 3. prosinca 2020. (list 23 do 24 spisa) s procjenom BD, dipl.inž. od tuženika kao naručitelja za Vjetroelektranu Adria Wind Power d.o.o. – lokacija Pag (list 25 do 36 spisa); izvadak iz poslovnih knjiga društva H-ABDUCO d.o.o. od 10. prosinca 2020. prema kojima to društvo od društva tuženika potražuje 11.015.719,57 kn (list 38 spisa), karticu partnera za tužitelja šifra 438 na iznos 528.977,78 kn (list 39 spisa); Društveni ugovor društva tuženika iz listopada 2005. (list 43 do 57 spisa); e-mail korespondenciju dostavljenu od strane tužitelja (list 64 do 72, te 282 290 spisa ), opomenu pred tužbu HETA od 23. travnja 2018 ( list 292 ) . Sud je ujedno proveo i ponovno saslušanje tužitelja tužitelja kao i člana uprave i člana uprave ŠD, a proveo je i dokaz saslušanjem ŽD i ZD, članova društva tuženika. Saslušanju navedenih svjedoka punomoćnik tužitelja se protivio navodeći kako je ukidnom odlukom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž- 2432/2022. predmet vraćen u stadij glavne rasprave a kako saslušanje tih svjedoka ( članova društva tuženika ) nije bilo predloženo do završetka prethodnog postupka te postavu tužitelja saslušanje navedenih svjedoka ne bi bilo dopušteno. Presuda ovog sud P-14/2021. od 28. travnja 2022. ukinuta je rješenjem Visokog trgovačkog suda Pž-2432/2022. od 12. srpnja 2023. temeljem odredbe čl. 369 i čl. 370 ZPP i u t. 23. do 25. navedenog rješenja navedeno je " Zbog pogrešnog pravnog shvaćanja prvostupanjskog suda iznesenog u pobijanoj presudi o nedostatku aktivne legitimacije tužitelja i pogrešne primjene materijalnog prava izostala je pravilna ocjena prvostupanjskog suda o svim tužiteljevim tvrdnjama u odnosu na ništetnost i pobojnost sporne odluke tuženikove skupštine društva održane 11. prosinca 2020. Slijedom iznijetog riješeno je kao u izreci (čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP-a). Kako odluka iz točke II. izreke pobijane presude o trošku postupka ovisi o odluci o glavnoj stvari, ta odluka o trošku postupka je također ukinuta. U nastavku postupka, prvostupanjski sud će uvažavajući naprijed navedeno te vodeći računa o tužiteljevom zahtjevu, kao i o sadržaju tuženikovih prigovornih tvrdnji, detaljno utvrditi sve činjenice i izvesti sve potrebne dokaze kako bi ispitao osnovanost tužbenog zahtjeva." Odredbom čl. 370 Zakona o parničnom postupku određeno je da će drugostupanjski sud rješenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno suđenje ako smatra da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom. Provodeći navedeni dokaz saslušanjem svjedoka ( članova društva ) ŽD i ZD sud je smatrao potrebnim provesti taj dokaz njihovim saslušanjem imajući u vidu navod iz t. 22 . Visokog trgovačkog suda Pž-2432/2022. od 12. srpnja 2023. u kojem je navedeno " Sud osim što navodi da je tužitelj nije osporio da duguje društvu iznos od 477.760,34 kn s kamatama i troškom postupka od 34.437,40 kn prema pravomoćnoj presudi Povrv-3367/18 od 23. siječnja 2019. što prema mišljenju suda može predstavljati nanošenje štete društvu, ne navodi na koji način tužitelj onemogućava rad Društva ili Društvu onemogućava ostvarenje nekih prava ili svojim aktivnostima ugrožava svrhu društva i djeluje suprotno odredbama Skupštine Društva i sprječava ostvarivanje prava ostalih članova Društva." Dakle, sud je u cilju utvrđivanja cjelovitog pravilnog činjeničnog stanja važnog za odluku i radi ostvarivanja tog cilja smatrao potrebnim saslušati i druga dva člana društva.

8. Uvidom u povijesni izvadak za društvo tuženika utvrđuje se da je društvo osnovano u srpnju 1999. godine, da su osnivači društva bili Lenz-Oko-Gewerbe-Bau- GmbH, OD i ŠD, a da je tužitelj UDJ postao član društva temeljem Ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 21. svibnja 2025., da su u vrijeme podnošenja tužbe članovi društva bili ŠD, TD i ŽD i da je osoba za zastupanje odnosno direktor ŠD.Uvidom u u izvadak registra suda utvrđuje se da je temeljni kapital društva 39.000,00 kn i utvrđuju se zabilježbe radi osiguranja novčanih tražbina zasnivanjem založnog prava na poslovnim udjelima iz rujna 2005. za iznos od 43.129.332,19 kn u korist Hypo –leasing Kroatien d.o.o.

9. Uvidom u Zbirku isprava sud je utvrdio da Ugovorom prijenosu poslovnih udjela od 21. svibnja 2004. da je tužitelj kao stjecatelj ( uz FD kao drugog stjecatelja ) dana 21. svibnja 2004. od strane prenositelja Mowe GmbH , Managament fur okologisch wertvolle Energien, iz Njemačke stekao 10,00 % poslovnih udjela prenositelja na način da je prenositelj ustupio tužitelju kao stjecatelju taj temeljni ulog od 10% ( čl. 3 ) dok je čl. 4 navedenog Ugovora o prijenosu utvrđeno da su cijene poslovnih udjela iz čl. 3 istovjetne preuzetom temeljenom kapitalu koji iznosi za tužitelja kao stjecatelja 3.900,00 kn . Čl. 4.4. Ugovora o prijenosu poslovnih udjela od 21. svibnja 2004. određeno je da se stjecatelji obavezuju isplatiti ugovorenu cijenu na dan potpisa i ovjere potpisa tog Ugovora kod javnog bilježnika Navedeni je Ugovor ovjeren kod javnog bilježnika Anice Hukelj dana 21. svibnja 2004. br. ovjere OU-663-2/04. 11. studenog 2005. Tijekom postupka kao nesporno je utvrđeno da tužitelj nikada nije postupio prema navedenom čl. 4 .4. Ugovora o prijenosu poslovnih udjela, odnosno da nikada društvu tuženika nije uplatio ugovoreni iznos od 3.900,00 kn.

10. Uvidom u zapisnik sa skupštine društva održane dana 11. prosinca 2020. godine utvrđuje se da je isti vođen po javnom bilježniku Ignacu Vugeru iz Sesveta, pod brojem OU-1694/20, da je skupština održana u prostorima društva, da je kao Ad. t. 5 dnevnog reda naznačeno donošenje odluke o isključenju tužitelja kao člana društva, da su skupštini nazočili ŽD s 50% temeljenog kapitala, odnosno 50 glasova, ĐD s 15% temeljenog kapitala, odnosno 15 glasova, zastupan po punomoćniku ŽD, ŠD s 15% temeljenog kapitala, odnosno 15 glasova, zastupan po odvjetniku Sanji Relić, te da je bio nazočan tužitelj s 10% temeljenog kapitala što mu daje 10 glasova te da je utvrđeno kako su skupštini prisutni svi članovi društva osobno i po punomoćniku i da skupština ima kvorum propisan Društvenim ugovorom s obzirom da je od 90 glasova s pravom glasa prisutno svih 90 (prava i obaveze društva kao imatelja jednog poslovnog udjela od 10% miruju).

11. Uvidom u navedeni zapisnik utvrđuje se da je ad. 5. točkom dnevnog reda naznačeno "Donošenje odluke o isključenju člana društva UDJ" te je prema zapisniku predsjednik skupštine otvorio raspravu, dao riječ direktoru (ŠD) radi iznošenja razloga o isključenju tužitelja te je direktor iznio razloge kao i procjenu vrijednosti poslovnog udjela tužitelja s obzirom na procjenu vrijednosti samog društva i obaveze tužitelja kao člana prema samom društvu, zapisniku je priloženo izvješće o procjeni vrijednosti društva, procjena tržišne vrijednosti Vjetroelektrana, izvadak iz poslovnih knjiga K-ABDUCO d.o.o. i kartica partnera te se utvrđuje da je nakon zaključene rasprave predsjednik skupštine stavio na glasanje navedenu odluku koja je donesena s 88.88% glasova ZA i 11,11% PROTIV te da je donesena odluka u kojoj je naznačeno da " uslijed svjesnog nanošenja štete Društvu, onemogućavanja rada Društva i sumnje drugih članova Društva u interes UDJ za daljnjim zajedničkim aktivnostima u svezi s opstankom Društva, donosi se odluka o isključenju člana društva UDJ. " Određeno je da će se tržišna vrijednost njegovog poslovnog udjela umanjiti za iznos njegovih dugovanja prema društvu i isplatit će mu se razlika, a u slučaju ukoliko je tržišna vrijednost poslovnog udjela manja od iznosa njegovog duga, iznos duga će se umanjiti za vrijednost poslovnog udjela koji prelazi na društvo temeljem čl. 15. važećeg Društvenog ugovora ( dalje u tekstu DU ) te društvo stječe vlastiti poslovni udio, a preostali iznos dugovanja isti je dužan vratiti društvu. Nastavno uvidom u navedeni zapisnik utvrđuje se da je pod toč. Ad. 5. uneseno da na zahtjev člana društva tužitelja predsjednik skupštine stavlja na glasanje prijedlog člana tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje i da se utvrđuje da je s 88,88% glasova PROTIV i 11,11% glasova ZA donesena odluka kojom se ne prihvaća prijedlog člana društva tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje i isto se ne unosi u zapisnik.

12. Društvenim ugovorom društva tuženika čl. 14 " Isključenje člana društva"

14. 1. određeno je da član društva može biti isključen iz društva ako:

- društvu prouzroči štetu

- onemogućava rad društva ili društvu onemogućava ostvarenje nekih prava ili svojim aktivnostima ugrožava svrhu društva kao i donošenje odluka iz članka 18., a ostali članovi zbog toga opravdano izraze sumnju u njegov interes za daljim zajedničkim aktivnostima u svezi s opstankom društva,

- povredi odredbu o zabrani konkurencije,

- povredi obvezu čuvanja poslovne tajne,

- djeluje suprotno odredbama Skupštine Društva,

- sprječava ostvarivanje prava ostalih članova Društva,

- povredi odredbe Društvenog ugovora u kaznenopravnom smislu

14.2. Na obrazloženi prijedlog uprave, Odluku o isključenju donosi skupština Društva na kojoj su prisutni članovi koji predstavljaju najmanje 75% (slovima: sedamdesetpetposto) temeljenog kapitala.

14.3. Ukoliko postoji opravdani razlog , ostali članovi društva mogu pismenim putem pozvati po zajedničkom predstavniku, Člana društva koji onemogućava ostvarivanje svrhe društva da izmijeni svoje ponašanje i moraju mu ostaviti rok od najmanje 15 (petnaest) dana za izmjenu postupanja i postizavanje sporazuma.

14.4. Ukoliko u daljem roku od 15 (petnaest) dana član društva ne promijeni svoje postupanje ili se ne sporazumi s ostalim članovima društva, članovi društva mogu ga isključiti.

14.5. Odluka o isključenju mora biti donesena uz suglasnost ostalih članova društva i o njoj se mora se pismeno obavijestiti isključen član društva.

Ukoliko je isključen član društva nezadovoljan, članovi društva konačnu odluku o isključenju prepustiti će od Skupštine društva ad hoc imenovanoj arbitraži sastavljenoj od tri člana.

14.6. Odluka arbitraže mora biti donesena u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka preporučenog prigovora na odluku o isključenju člana društva.

dok je čl. 15. DU utvrđeno je da u slučaju isključenja poslovni udio isključenog člana se prenosi na društvo, a član koji je isključen iz društva ima pravo da mu se nadoknadi tržišna vrijednost njegovog poslovnog udjela kakva je bila u vrijeme isključenja, te kad društvo od člana traži nadoknadu počinjene štete, ili član treba ispuniti neke druge obaveze prema društvu, vrijednost poslovnog udjela neće mu se nadoknaditi dok ne podmiri štetu niti ispuni obaveze.

13. Nastavno uvidom u registar suda utvrđuje se da je rješenjem ovog suda Tt- 20/50901-2 od 17. prosinca 2020. određeno da se u sudski registar upisuje promjena članova društva, odnosno odluka da tužitelj prestaje biti član društva tuženika, na koju odluku žalba nije podnošena ni od tužitelja u ovom postupku. Uvidom u e-mail dopis odvjetnika UD od 25. listopada 2020. razvidno je da je punomoćnik tužitelja u kontaktu s direktorom društva tuženika vezano za provođenje revizije vezano za vrijednost društva dok se uvidom u e-mail korespondenciju između odvjetnika UD i Brigite Vere Zorić od 3. studenog 2020. utvrđuje da je odvjetniku UD dostavljena određena financijska dokumentacija na kojoj se odvjetnik UD zahvalio, no da se traži još dopuna dokumentacije.

14. U svom iskazu dan na ročištu dana 16. ožujka 2022. na upit suca da li je i kada dobio poziv s dnevnim redom za skupštinu 11. prosinca 2020., koje je materijale dobio uz poziv, te kada je dobio dopunu dnevnog reda i koje materijale uz nju, tužitelj je naveo da je poziv za glavnu skupštinu došao odnosno da ga je primio pravovremeno a da je dopunu dnevnog reda dobio na samoj skupštini, da su on i njegov odvjetnik UD ukazali na to, na upit suca da li je zaprimio procjenu poslovnih udjela društva tuženika od strane društva Ekvilibrij tužitelj je naveo da nije zaprimio i da je to vidio prvi puta zapravo na skupštini kada je bila prezentirana. Na daljnji upit suca zašto smatra da su razlozi koje se navode u odluci skupštine u odnosu na njegovo isključenje neistiniti i nerealni tužitelj je naveo kako se na skupštini zapravo o tim razlozima nije ništa navelo, nego se samo donijela takva odluka, a da on i nije imao prilike da se očituje, budući je to tako izglasala skupština i svi zajedno u skupštini mu nisu dali da dođe do riječi i da svoje očitovanje. Na upit suca zašto nije inzistirao da se ta činjenica o nemogućnosti njegovog očitovanja unese u zapisnik tim prije što je na skupštini kako je naveo bio prisutan i njegov odvjetnik, tužitelj je naveo da javni bilježnik nije tako postupio i da je dao pri tome obrazloženje da se on vodi odlukama skupštine te je tužitelj naveo kako smatra i da je javni bilježnik na skupštini bio samo u svojstvu višeg ranga zapisničara. Na daljnji upit suca zašto misli da procjena njegovog poslovnog udjela, kao i procjena poslovnih udjela društva tuženika uopće sačinjena nestručno i paušalno, tužitelj je naveo da je to razvidno iz komparativnog prikaza rada i dobiti društava koje rade istu djelatnost, a na upit suca koja bi to društva bila tužitelj je naveo da se u ovom trenutku ne može na isto očitovati, pri čemu je istaknuo i da su bilance društva i financijska izvješća bila rađena paušalno, da nije cjelovito obuhvaćena ni razvojna mogućnost društva, a na upit suca što bi obuhvaćale razvojne mogućnosti društva vezano za procjenu poslovnog udjela, odnosno kako se u tužbi navodi good will tužitelj je naveo da se isto odnosi na zamjenu turbina u postojećim vjetroelektranama, ukazao na mogućnost instaliranja solarnih elektrana koje imaju lokacijsku dozvolu za proširenje i to na otoku Pagu. Na upit suca da li u tom smislu vezano za razvojne mogućnosti društva tuženika koje je naveo postoji kakav strateški dokument društva tuženika, tužitelj je iskazao da se o tome treba pitati direktora tuženika, dok je na okolnost vrijednosti društva naveo kako su kod ponuda za prodaju bile obuhvaćene i navedene razvojne mogućnosti, a na upit kada je bilo govora o prodaji društva, tužitelj je naveo da je to bilo par godina prije održavanja skupštine koja je bila 11. prosinca 2020. Na upit suca da li je za potrebe ovog postupka i inače radio procjenu poslovnih udjela društva pa tako i svog udjela, tužitelj je naveo da u društvu postoji takva procjena koja se radila par godina unazad za interne potrebe društva, da on osobno nije radio nikakvu procjenu jer je bio zadovoljan sa procjenom koju je sačinilo društvo i da za drugom procjenom nije bilo potrebe, odnosno pojašnjava da je ta procjena bila rađena upravo za ponude vezano za prodaju društva, a na upit suca koliko je onda bila procjena poslovnih udjela društva pa i njegovog udjela, tužitelj je naveo da je vrijednost svih poslovnih udjela bila par milijuna eura, a njegov bio udio onda bio 11 %. Na daljnji upit suca da li je društvu platio iznos od 477.760, 00 kn s kamatama i s naslova pravomoćne i ovršne presude Povrv-3367/18. tužitelj je naveo da društvu taj iznos nije uplatio odnosno izvršio obavezu jer nema te novce, te je izjavio i da je u razgovoru sa drugim članovima društva bilo dogovoreno da se vrijednost njegovog poslovnog udjela kod prodaje društva umanji za taj iznos dugovanja društvu. Nastavno je u iskazu naveo da on ima potraživanja prema društvu koje višestruko premašuje iznos koji je utvrđen navedenom presudom. Na upit suca da li osporava da bi društvu dugovao prema kartici partnera 438 od 1.12.2020. iznos od 528.977,78 kn tužitelj navodi da je to točno, odnosno naveo je kako to "štima" . Na daljnji upit suca da li je i na koji način izrazio svoje protivljenje odluci o njegovo isključenju tužitelj je naveo kako je odmah izrazio protivljenje i žalio se na tu odluku, a na upit kako onda obrazlaže činjenicu da njegovo protivljenje nije i uneseno u zapisnik, tužitelj je naveo da je to zato jer je to odlučila skupština. Na daljnji upit suca da li u smislu čl. 14. DU društva naknadno zatražio ad hoc arbitražu ili iznosio primjedbe na tijek skupštine i zapisnik, tužitelj nije dao jasan odgovor te je ponovno istaknuo kako je sve naveo na skupštini. Na daljnji upit suca da li je netko iz društva prije održavanja skupštine s njim razgovarao vezano za razloge o njegovom isključenju, tužitelj je naveo da nije nitko, na upit suca da li se žalio na upis odluke o svom isključenju u sudskom registru ovog suda od 17. prosinca 2020. tužitelj je naveo kako je od strane odvjetnika bio obavješten da podnošenje žalbe ne bi imalo nikakav učinak te da bi se pobijanje te odluke moglo postići samo podnošenjem tužbe. Na upit suca da li je tužitelj imao prije i u vrijeme održavanja skupštine pristup u prostore sjedišta društva tuženika, tužitelj je naveo da je imao te da je imao i pristup dokumentaciji ako je to želio, te je nastavno naveo kako je tražio po odvjetniku za raniju kao i za skupštinu od 11. prosinca 2020, dokumentaciju vezano za financijsko poslovanje društva, no da mu nikad nije dostavljena, a na upit suca zašto sam nije izvršio uvid u dokumentaciju ako joj je imao pristup, odnosno zašto sam nije zatražio od knjigovodstvenog servisa da izvrši uvid u dokumentaciju tuženika, tužitelj nije dao jasan odgovor, odnosno naveo je kako smatra kako ne može doći u knjigovodstveni servis koji vodi knjige za društvo i zatražiti uvid, a na upit suca da li je pokušao doći do dokumentacije na način da dođe u servis i zatraži dokumentaciju tužitelj navodi kako se na adresi servisa nalazilo više firmi i nije znao kome da se obrati. Na upit suca da li mu je tko branio pristup dokumentaciji i da li je mogao uči u prostor svojim ključem, tužitelj je naveo da mu nije nitko branio, a da ključ nije imao jer mu to nije bilo niti potrebno. Na daljnji upit suca kako se može očitovati na činjenicu koju je iznio u iskazu da je vrijednost društva par milijuna eura, a da je procjena Ekvilibrija potpuno suprotna, tužitelj navodi da je to obrazložio u svom iskazu i da se radi o tržišnoj vrijednosti društva.

15. Na upit punomoćnika tužitelja da li je na skupštini točno naznačen razlog njegovog isključenja tužitelj je naveo da ostaje kod iskaza kao i navoda u tužbi da pravi razlog nije naznačen. Na upit tko je onemogućio njegovo očitovanje na odluku skupštine vezano uz njegovo isključenje, tužitelj je naveo da su to bili svi članovi društva, na daljnji upit da li je izričito na skupštini izrazio svoje nezadovoljstvo tom činjenicom, tužitelj navodi da je , no da je sve bilo orkestrirano od strane drugih članova društva, a na upit da li mu je na druge točke dnevnog reda skupštine onemogućeno izjašnjavanje tužitelj navodi da je, a na upit kako se može očitovati na činjenicu sadržanu u spisu koje je dostavljeno uz tužbu vezano uz e-mail korespondenciju, a prema čemu je njegovom punomoćniku odvjetniku UD dostavljena dokumentacija i to 3. i 2. studenog 2021. tužitelj je naveo da nije dostavljena cjelovita dokumentacija, odnosno da je dostavljena desetina dokumentacije, na upit da li mu je poznato koliki je bio dug društva uoči i u vrijeme održavanja skupštine tužitelj je naveo da je to bilo oko milijun i 300 tisuća eura, na upit da li je tužitelju poznato da na svim poslovnim udjelima postoje založna prava, tužitelj je naveo da mu je poznato, a na upit vezano za prodaju društva par godina prije samog održavanja skupštine da li se pojavio i jedan kupac s konkretnom ponudom i u kojem iznosu, tužitelj je naveo da je bilo više kupaca no nije se mogao sjetiti konkretnih imena, a da su kupci bili iz Italije i Irske, a da je bilo pisama namjere za kupnju društva koje je u to vrijeme potraživalo 4-5 milijuna eura, no da konkretnu ponudu na taj iznos društvo nije dobilo. Pri tome pun. tuženika je naveo da je u vrijeme sazivanja društva bio dug društva bio 11,5 milijuna kuna, a što je bilo poznato svim članovima društva, a na njegov daljnji upit na koji način je tužitelj doprinosio radu i poslovnim rezultatima društva, tužitelj se protivio tom pitanju te je naveo da nije bio zaposlen u društvu tuženika. Na daljnji upit punomoćnika tuženika da li mu je poznato da bi lokacijska dozvola na koju se pozvao u svom iskazu istekla, tužitelj je odgovorio da mu je poznato no da se ista može obnoviti, a na upit zbog čega podnosi kaznene prijave protiv članova društva tužitelj je u kazao na sam sadržaj tih prijava, naveo je da su odnosi njega i drugih članova društva prije održavanja skupštine bili poremećeni no da nije očekivao svoje isključenje. Na daljnji upit pun. tužitelja da li je svojim radnjama na bilo koji način onemogućio rad društva tužitelj je naveo da nije niti da je svojim radnjama svjesno nanio štetu društvu, niti je svojim radnjama ugrozio svrhu društva, te da mu je bilo u interesu da društvo opstane i dobro posluje, a što je bio i njegov interes.

16. U svom iskazu danom na ročištu dana 4. lipnja 2025. tužitelj je naveo da je odvjetnik UD bio cijelo vrijeme prisutan s njim na skupštini 11. prosinca 2020 i da je isti bio cijelo vrijeme prisutan i da je imao punomoć za njegovo zastupanje – scan punomoći od 15. studenog 2018.( list 286 spisa ) no je odluka skupštine bila da na istoj mogu biti prisutni samo po jedan član, odnosno član uprave a na upit s tim u vezi kako se očituje da navedeno nije razvidno iz zapisnika s navedene skupštine da bi odvjetniku UD bilo zapriječeno zastupanje tužitelja po njemu kao punomoćnika, tužitelj je naveo da je navedena skupština i ovako i onako bila sazvana " pro forme" te da ni njemu ni odvjetniku UD nije bila dana mogućnost da se očituju i da sudjeluju u radu skupštine jer je tako kako navodi " skupština odlučila", a da su njih dvoje tj. tužitelj i odvjetnik UD " bili tamo kao fikusi". Na upit suca da li je upoznat sa odredbama čl. 14 i 15 DU društva društva tuženika vezano za istupanje tužitelj je naveo da na pamet ne može reći da bi s njima bio upoznat. Na upit suca kako bi definirao bit društva tuženika i razloge njegovog osnivanja tužitelj je naveo da se bit društva ostvaruje u razlozima osnivanja istog a to je izgradnja vjetroelektrana ; postrojenja za proizvodnju električne energije i prijenos električne energije do mreže te i razvoj projekata vezanih za obnovljive izvore energije, na upit zašto misli da odluka Ad. 5. skupštine od 11 . prosinca 2020. nije u skladu s biti društva tužitelj je naveo da u osnovi jedno s drugim nema veze i da u osnovi nema razloga za donošenje odluke o njegovom isključenju iz društva tuženika, na upit da li smatra da se tom odlukom skupštine Ad.5. i njezinim sadržajem čini povreda propisa kojim bi se isključivo ili pretežito štitili interesi vjerovnika tužitelj je naveo da po njegovom saznanju postoji samo jedan vjerovnik društva tuženika i to banka Hippo leasing se odluka o njegovom isključenju ne odnosi na status te banke kao vjerovnika. Na upit zašto misli da je odluka skupštine Ad. 5. suprotna moralu tužitelj je naveo kako smatra da je navedena odluka skupštine nepravedna pa da je zato i nemoralna, u iskazu je ukazao na cijeli niz nemoralnih postupanja od strane društva tuženika vezanih za samo održavanje skupštine, primarno da je promijenjeni dnevni red dobio na skupštini posebno vezano za izmjenu direktora društva a da je prije skupštine tražio da se dostave odgovarajući podaci vezani za rad društva, da je nemoralna sama činjenica da je t.1. skupštine bilo određeno njegovo isključenje, dopunu dnevnog reda vezano za promjenu direktora društva.

17. Na upit suca da li je donošenje odluke Ad.5. skupštine tuženika nanijelo štetu društvu tuženika i ako je kakvu i u kojoj visini, tužitelj je naveo i da je šteta svakako nastupila jer je on svojim radom doprinosio funkcioniraju društva te je istaknuo da je u dogovoru sa bankom za tri mjeseca dogovorio odgodu otplate kredita i smanjio kamate i iste su smanjene e za oko 1. milijun kuna u smislu potraživanja banke po tom kreditu po društvu tuženika, tužitelj je naveo da je kontaktirao i razgovarao sa poslovnim partnerima u zemlji i izvan koji su proizvođači oprema i to konkretno s firmom West, da je sve te funkcije odnosno poslove obavljao prije održavanja navedene skupštine, da smatra kako je šteta po društvo nastala nakon donošenja odluke o njegovom isključenju budući društvo više nije imalo njegovu potporu u navedenim poslovima odnosno angažmanu a u odnosu na visinu štete tužitelj je naveo da je ne bi mogao jasno definirati, naveo je da je nije bio zaposlen u društvu tuženika dok je U bio zaposlen kao i Š a da je on svoja prava iz radnog odnosa imao temeljem činjenice da je bio zaposlen u društvu Jedan d.o.o. u kojem je on i uprava i osnivač.

18. Na upit suca da li ima saznanja koji su konkretno poslovi nakon donošenja odluke skupštine o njegovom isključenju prestali i s kim, tužitelj je naveo i da se sa sigurnošću o tome ne može očitovati i da o istom nema saznanja kao ni saznanja da li je s poslovnim partnerima društvo tuženika nastavilo suradnju, no da je njegovim isključenjem iz društva za njega nastupila šteta koju trpi i danas koji iznos štete tužitelj u iskazu nije naznačio. Na upit suca vezano za razloge ne podnošenja žalbe u sudskom registru vezano za njegovo isključenje tužitelj je naveo da ostaje kao u iskazu od 16. ožujka 2022. i da nije podnosio žalbu po savjetu svog odvjetnika. Na upit suca da li je donošenje odluke Ad. 5. skupštine suprotno interesima društva tuženika i ako je zašto, tužitelj je naveo da je po njegovom shvaćanju ta odluka suprotna interesima jer da njega nije bilo " ne bi bilo ni društva" a ukazuje u bitnome i na raniji dio iskaza vezano za štetu koja je nastala društvu njegovim isključenjem. Nastavno na upit suca da li je donošenjem odluke Ad. 5. skupštine postignuta korist za nekog drugog člana ili neku drugu osobu i ako je kakva bi to korist bila i u kojem iznosu tužitelj je naveo i da vjerojatno je i da je to predmet jednog drugog postupka koji se vodi pred ovim sudom, dok je na upit da li smatra da je odluka A. 5. donesena na temelju netočnih i nepotpunih obavijesti tužitelj naveo da on nije raspolagao sa nikakvim obavijestima uoči ni na samoj skupštini tako da se ni ne može očitovati da li su iste netočne ili nepotpune i da li uopće postoje pa da se u tom kontekstu ne može očitovati ni o istinitosti istih. Na upit suca da li smatra da bi održavanje skupštine dva tjedna prije smrti OD a koja se trebala održati 16. studenog 2018. s ponudom za prodaju društva doprinijelo stabilizaciji društva odnosno rješavanju problemu vezanih uz kredit pa time i eventualno isplatu njega s naslova poslovnog udjela ( list 286 spisa ) tužitelj je naveo kako je društvo tuženika cijelo vrijeme odnosno zadnjih 5.g. bilo na tržištu i bilo na prodaji no na postavljeno pitanje prema navedenom nije dao jasan odgovor. Punomoćnik tužitelja protivio se ovom pitanju u odnosu na na e-mail korespondenciju sadržanu na listu 286 spisa kao i bilo kojih drugih dokaza koji su izvedeni ili dostavljeni u spis i izvedeni nakon donošenja odluke Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-2432/2022 od 12. srpnja 2023. ukazujući na toč. 23. navedene odluke koja ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava i ponovo je naveo kako se ovaj postupak prema navedenoj odluci Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske vratio u stadij glavne rasprave te da nije bilo moguće provoditi naknadne dokaze posebno vezane za saslušanje svjedoka Ž ŽD i davanja njene pisane izjave kao i e-mail korespondencije, punomonik tužitelja je posebno istaknuo da je teret dokaza u ovom postupku na tuženiku a vezano za po stavu tužitelja na iznesene razloge za donošenje odluke o isključenju tužitelja iz društva tuženika te da u dosadašnjem tijeku postupka navedeni razlozi nisu utvrđeni.

19. Na upit suca da li mu je uskraćeno prije skupštine davanje obavijesti od strane uprave ili drugih članova društva o radu društva, financijskim izvješćima i ako je na koji način tužitelj je naveo da je dužnost direktora društva odnosno uprave vođenje poslova društva pa time i financijskih izvješća i da nije njegov posao " da čeprka po papirima", da je on u više navrata od U tražio da mu se dostave podaci o razvoju projekata koje je financiralo društvo tuženika kao i podaci o poslovanju društva no da mu oni nisu dostavljeni. Na upit suca da li mu je od strane člana društva ili uprave bilo zapriječeno da pristupi poslovnoj dokumentaciji društva tuženika pa time i financijskoj tužitelj ne daje jasan odgovor već ponovno navodi kako je posao uprave da vodi poslovne knjige i vodi računa o financijskom poslovanju društva, da je on tražio u više navrata te podatke koji mu nisu dani i da je želio da se provede revizija poslovanja društva koja nije provedena. Na upit suca zašto nije sam proveo reviziju rada društva odnosno angažirao neko tijelo da provede u cjelini te zašto sam nije izvršio uvid u poslovnu dokumentaciju tužitelj ostaje kod navoda kako da je to dužnost uprave, navodi da bi bio spriječen u tome od uprave te posebno naglašava da reviziju provodi zasebno tijelo odnosno ovlašteno tijelo za tu vrstu posla a ne on osobno.

20. Na upit suca da li ostaje kod navoda da prema kartici 438 od 1. prosinca 2020. duguje društvu 528.977,78 kn navodi da on taj dug ne spori a da se taj dug odnosi na pozajmice koje je društvo njemu davalo u više navrata a tužitelj je u iskazu naveo izričito naveo da da te pozajmice je uzimao kao fizička osoba a ne u funkciji člana društva te da je te pozajmice bio prisiljen uzimati za svoje osobne potrebe s obzirom na njegovo financijsko stanje u vrijeme kada je te pozajmice ostvarivao. Na upit da li je taj dug društvu vratio tužitelj je naveo da nije, a na upit zašto ne vraća taj iznos duga društvu koji ne spori , tužitelj je naveo da to nije u mogućnosti te da taj dug ne može nikako vratiti ni djelomično ni u cijelosti. Na upit da li je imao u vrijeme kada je vršio pozajmice namjeru vratiti navedeni iznos društvu tuženika tužitelj je naveo da je imao namjeru no da nakon proteka vremena i svih okolnosti koje su se dogodile u međuvremenu pitanje je " tko je kome dužan". Na upit suca koliko je pozajmica uzeo u kojem periodu i u kojem ukupnom iznosu tužitelj navodi da je bilo oko tri pozajmice, novac mu je s tog naslova pozajmica dan s računa društva na njegov račun kao fizičke osobe, dok je na upit da li ostaje kod navoda da nije vratio društvu tuženika iznos od 477.760,00 eur po pravomoćnoj presudi Povrv- 3367/18, tužitelj je ponovo naveo da nije iz istih razloga koje je naveo ranije. Na upit suca da li može reći koliki je njegov dug prema društvu s kamatama danas, tužitelj navodi kako ne može te navodi da će se točan dug njega prema društvu naknadno obračunati odnosno " kada će se obračunati". Na upit suca kako se očituje na e mail korespondenciju od veljače i ožujka 2018. ( list 293 do 297 spisa ) tužitelj navodi da mu je poznat taj e-mail te da on u osnovi predstavlja uvod u postupak njegovog isključenja iz društva uz " cijelu scenografiju" od strane uprave društva tuženika, a da su u osnovi drugi članovi i uprava potkradali društvo, te " neka oni dokažu da nisu" a što će se dokazati u drugom postupku koji je u mirovanju odnosno prekidu. U svom iskazu tužitelj je naveo da u kontekstu cijelog dokaznog postupka želi ukazati da su sva " svjetla reflektora" vezano za njegovo isključenje usmjerena na njega radi duga od oko cca 60.000,00 eura a da se tijekom postupka nije postavilo pitanje npr. radi isključenja B koji u društvu nije ništa radio niti doprinosio a da je društvo tuženika po njegovom saznanju prodalo projekt "Rudine" za iznos od preko 6. miljuna eura, a taj je j projekt financiran od društva tuženika u kojem je on suvlasnik.

21. Na upit suca da li smatra da se njegov dug društvu odražava na rad društva tuženika, tužitelj je naveo da se odražava, da je društvo posluje i " da je u debelom plusu", na daljnji upit kako se očituje na iskaz ŽD od 18. rujna 2024. ( list 461-466 spisa ) i AD ( list 469 tužitelj spisa ) tužitelj je naveo da njihovi iskazi ne odgovaraju istini, a na upit zašto smatra da su te osobe kao svjedoci u tom smislu dali lažan iskaz tužitelj navodi da je to u cilju pritiska na njega. Na upit suca kako se očituje na procjenu vrijednosti poslovnih udjela društva tuženika sačinjenu po Ekvilibrij ; tužitelj je naveo da da ostaje kod ranijeg iskaza te da u ovom trenutku društvo tužitelja vrijedi još više. Nastavno na upit suca da li je on radio procjenu vrijednosti poslovnih udjela društva tuženika pa time i svog udjela tužitelj je naveo da on nikada nije vršio procjenu formalnu procjenu svih poslovnih pa tako ni svog udjela u društvu no da je saznanje o vrijednosti svih poslovnih udjela pa tako i svog imao prema razgovorima koje je vodio s članovima društva i upravom. No tužitelj je na upit suca da li ostaje kod iskaza da je vrijednost poslovnih udjela društva par miliona eura a njegovih je 11% tužitelj je naveo kako smatra da je vrijednost društva tuženika danas i veća, a smatra da se ta vrijednost odnosi na stanje na tržištu po kojima se kupuju projekti ili društva koja se bave tom djelatnošću.

22. Na upit suca da li mu je poznato da je HETA društvu uputila opomenu pred tužbu (list 292 spisa) a prema kojem na dan 23. prosinca 2018. društvo duguje HETI 3.314.083,05 kn, tužitelj je naveo kako mu je to poznato no da smatra da se taj dug u međuvremenu riješio ili je reprogramiran, dok je na upit da li ostaje kod iskaza da je vrijednost poslovnih udjela društva par miliona eura, a njegovih je 11% tužitelj naveo kako smatra da je vrijednost društva tuženika danas i veća i da se ta vrijednost odnosi na stanje na tržištu po kojima se kupuju projekti ili društva koja se bave tom djelatnošću. Na upit suca kako se očituje na e mail U od 30. travnja 2018. ( list 291 spisa) i opomenu Z od 23. travnja 2018. (list 292) tužitelj je naveo da nije imao sredstava za vraćanje pozajmica pri čemu je punomoćnik tužitelja ukazao da upravo ta činjenica govori u prilog navodima tužbe te kako razlozi za isključenje tužitelja na skupštini od kraja 2020.g. nisu ni istiniti ni realni budući ako su ti razlozi bili razlozi za isključenje tužitelja iz društva tuženika da bi bilo okolnosno da je društvo tada pokrenulo postupak njegovog isključenja. Tužitelj je naveo u iskazu i da je zapravo on bio dobrohotan od tog perioda sredine 2018.g. jer je već tada bilo govora o prodaji projekta Rudine a koji je projekt bio financiran od strane upravo društva tuženika, da je taj projekt je prvotno i bio projekt društva tuženika no da je naknadno prodan pod drugim imenom i kao projekt prebačen u drugu firmu Rudine d.o.o. ili Rudine projekt d.o.o. i prodan kao projekt tog društva a u kojem društvu su svi članovi društva tuženika bili suvlasnici osim njega, a što je predmet posebnog sudskog postupka.

23. Na upit suca da li je do prodaje navedenog projekta došlo prije ili poslije održavanja skupštine 11. prosinca 2020. dok je on još bio član društva, tužitelj je naveo da je na opisani način projekt prodan prije te skupštine a na upit suca zašto kao član društva nije reagirao na takvo postupanje uprave i članova društva tuženika, tužitelj je iskazao da je u vrijeme prodaje tog projekta intenzivno komunicirao s članovima uprave kao i članovima društva kao i investitorom te da nije poduzimao nikakve druge radnje poduzimao u cilju sprečavanja prijenosa i prodaje tog projekta radi svoje dobrohotnosti.

24. Na upit da li je dolazio na skupštine društva tuženika tužitelj je naveo da je povremeno dolazio, no da se skupštine nisu redovno održavale, te da on nije nikada inicirao sazivanje skupštine. Na upit suca da li je on i što ako je, što je poduzeo radi rješavanje dugova društva i s tim povezanih teškoća u radu, tužitelj je naveo navodi da je problem sa HETOM rješavao U te da on u rješavanju tog duga nije imao nikakvog posla niti sudjelovao u tome, no ukazao je ponovno na raniji dio iskaza kako je surađivao s bankom vezano za smanjenje kamata i moratorij od tri mjeseca, a što se sve vezano za poslove kreditiranja od strane ranije navedene banke odnosilo na prvih par godina poslovanja društva. Na upit suca da skupština nije izglasala da se da se u zapisnik sa skupštine unese njegovo očitovanje na iznesene razloge za njegovo isključenje što bi u tom očitovanju rekao, tužitelj je naveo i da je to pitanje kondicionalno no da bi se bi se očitovao primarno zato jer razloga za njegovo isključenje zapravo i nije bilo i da bi se protivio takvoj odluci. Nastavno na upit suca zašto nije izričito izrazio protivljenje odluci skupštine Ad.5. već traži da se glasa o prijedlogu za njegovo očitovanje tužitelj je naveo da se on upravo najizričitije protivio toj odluci no da je skupštinarska odluka bila takva da se njemu ne da pravo ni da se očituje ni da izrazi protivljenje. S tim u vezi na upit suca zašto nije u tom smislu stavio primjedbu na zapisnik tužitelj je naveo da je oko 100 puta iznosio primjedbe na zapisnik međutim da ni jedna nije od strane javnog bilježnika unesena u navedeni zapisnik, te da se ne može sa sigurnošću očitovati kada je vidio da činjenica da je stavljao primjedbe na zapisnik nije unesena u sam tekst zapisnika. Na upit suca kako bi definirao svoj pravni interes za vođenje ovog postupka tužitelj je naveo da je to njegov zahtjev da ga se vrati kao člana društva u društvo tuženika.

25. Na ročištu 12. rujna 2025. tužitelj je na pitanje kako se očituje na čl. 4 Ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 21. svibnja 2004. vezano za plaćanje poslovnog udjela naveo kako se sa sigurnošću ne može očitovati , no da misli da je taj iznos uplatio jer inače ne bi mogao postati član društva, a koji je iskaz kontradiktoran iskazima U i Š koji su naveli da je tužitelju " dan " poslovni udio na ime doprinosa poslovanju društva i nalaženju investitora, a sam tužitelj je u iskazu naveo kako mu je udio u društvu " dan" na ime lobiranja za leasing kod Hypo banke. Nastavno, sam tužitelj je u iskazu naveo kako mu je poslovni udio " dan " na ime lobiranja kod ishođenja leasinga kog Hypo banke, čime s njegovi iskazi o ( ne ) plaćanju poslovnog udjela društvu kontradiktorni ( t. 28 obrazloženja presude ). Sud uvidom u Zbirku isprava za društvo tuženika nije utvrdio postojanje potvrde o uplati iznosa od 3.900,00 kn od strane tužitelja društvu tuženika, a unatoč toj činjenici nesporno je da je tužitelj bio član društva tuženika. Tužitelj se nije mogao očitovati sa sigurnošću ni da li je drugi član FD platio cijenu svog poslovnog udjela što kolidira s njegovim ranijim iskazom po pitanju punomoćnika tuženika prema kojem je i g. FD " dan " poslovni udio nenaplatno. Na upit suca a imajući u vidu raniji iskaz kako ne spori da postoji njegov dug prema društvu tuženika od oko 500.000,00 kn zašto je protiv rješenja o ovrsi koje je doneseno u ovršnom postupku a u kojem je prijedlog za ovrhu podnijelo društvo tuženika podnio prigovor, tužitelj je naveo da nikada nije sporio da postoji njegov dug prema društvu no da je prigovor protiv rješenja o ovrsi podnio budući je već tada bilo razgovora da se on isplati za svoj poslovni udio a što je sve zapravo bilo povezano s njegovom isplatom nakon prodaje društva. Na upit suca da li je, a vezano za njegov raniji iskaz kako nije u mogućnosti taj dug vratiti budući nema sredstava, koji je njegov izvor egzistencije od 2018.g. na dalje, odnosno da li je u radnom odnosu i prima plaću ili prima mirovinu, tužitelj je naveo da nije bio u radnom odnosu od 2018. g. do navedene skupštine odnosno da je bio vrlo kratko u radnom odnosu u društvu Stormycahts i nešto kratko po drugim društvima no da je bio plaćen i vezano na neke projekte u kojima je sudjelovao i to kao konzultant, a da je trenutno je u mirovini od 2024.g. Na upit suca zašto iz tako ostvarenih sredstava nije sukcesivno vračao dugovanje pa i djelomično društvu tuženika ako je već ostvarivao navedene prihode, tužitelj je naveo da su ti prihodi bili takvi da je s njima jedva održavao osnovne egzistencijalne potrebe, npr. režije, hranu i sl. , da nema ni vozilo u vlasništvu no da je vlasnik stana u [adresa] ali da nije u posjedu istog budući je taj stan kako kako je naveo " uzet pod dug" od drugog društva koji pravni posao nije vezan za društvo tuženika te je naveo da se ni u tom dugu ne bi našao da je ispoštivan dogovor s tuženikom i njemu isplaćen njegov dio s naslova članskih prava.

26. Na upit suca da li je imao punomoć izdanu od ovlaštene osobe društva tuženika vezano za nalaženje investitora i da li je kao punomoćnik društva tuženika u tom smislu i našao kojeg investitora, te ako je kojeg, tužitelj je naveo da u tom smislu nije imao formalnu punomoć no da je u dogovoru s O dogovarao poslove oko mogućih investitora na način da je investitorima prezentirao mogućnosti suradnje s tuženikom, a na upit suca koliko je takvih investitora bilo s kojima je kontaktirao tužitelj je naveo da ih je bilo puno no da ih je svega pet ili sedam bilo ozbiljnijih, a na upit suca da li ih može imenovati tužitelj je naveo da se sa sigurnošću o tome ne može očitovati no da se radilo o nekim firmama i fondovima kako u zemlji tako i u inozemstvu. Na upit suca da li mu je društvo tuženika i kada ako je tijekom njegovog članstva u društvu pa i prije skupštine 11. prosinca 2020. naznačilo koji bi mu iznos pripadao za odobrenje odnosno prolongiranje kredita, a kako je u svom iskazu ranije naznačio, tužitelj je naveo , neovisno o pitanju, da od strane ni jednog člana društva pa ni uprave nikada nije dobio procjenu vrijednosti njegovog poslovnog udjela niti mu je ona ikada prezentirana u nekom konkretnom novčanom iznosu a da je vrijednost njegovog poslovnog udjela u osnovi zavisila od vrijednosti svih poslovnih u udjela društva odnosno vrijednosti cijele tvrtke. Navedeno kolidira sa stanjem spisa budući je nesporno utvrđeno da je društvo tuženika vršilo procjenu vrijednosti društva po društvu Ekvilibrij d.o.o.

27. Na upit punomoćnika tužitelja da li su na skupštini 11. prosinca 2020. točno naznačeni razlozi za njegovo isključenje iz društva tuženika, tužitelj je naveo da nisu , naveo je u iskazu da da je izričito izrazio nezadovoljstvo odlukom skupštine o njegovom isključenju i načinom vođenja skupštine a kao interes članova društva i njega kod osnivanja društva tuženika, tužitelj je naveo da je svrha osnivanja društva kao i svakog drugog trgovačkog društva bila ostvarivanje dobiti iz projekata koje konkretno društvo tuženika razvijalo, na upit da li smatra da je njegovim isključenjem došlo do onemogućavanja ostvarivanja njegovih članskih prava, tužitelj je naveo da je . Na upit punomoćnika tuženika da li je bio izvorni osnivač društva tuženika tužitelj je naveo da nije i da je član društva postao 2004. a kao razlog da postaje član društva tuženika tužitelj je naveo da je razlog njegovog članstva bila činjenica da je on osigurao sredstva lobiranjem za projekt izgradnje vjetroelektrane na Pagu koje se zovu Ravne I. i II. za koji je po iskazu tužitelja on osigurao sredstva od oko 7 milijuna DEM na bazi leasinga; naveo je da je on posredovao da društvo tuženika putem leasinga dobije navedeni iznos koji se odnosio na kredit Hypo leasing te da je na ime tog posredovanja on dobio udio u društvu kao i njegov prijatelj FD sada pokojni, a čiji je udio nastavno otkupljen od strane društva.

28. Na upit punomoćnika tuženika kako se očituje na činjenicu vezano na dio svog iskaza vezano za vrijednost društva od više milijuna eura da se društvo tom vrijednošću i činjenicom da je dugo bilo na tržištu a nije se prodalo, tužitelj je naveo da je U uvijek tražio preveliki iznos od potencijalnih kupaca, dok je na upit kako se očituje na činjenicu da je društvo bilo u minusu u periodu od 2017. – 2020. i da je u tom periodu prodaje U opstruirao prodaju traženjem veće cijene od stvarne vrijednosti društva, tužitelj je naveo društvo nije bilo u minusu već da je bilo zaduženo kreditom i da bi za razloge vezane za iznošenje cijene i time opstrukcije prodaje od strane U treba pitat njega.

29. Nastavno na upit vezano za njegov dio iskaza na današnjem ročištu " da je oko 100 puta" tražio da se u zapisnik unese njegovo izričito protivljenje t.Ad.5. kao i sve primjedbe, zašto nije tražio od javnog bilježnika naknadno da se bilježnik očituje na okolnost sastavljanja takvog zapisnika, zašto nije tog javnog bilježnika Vugera nije prijavio Javnobilježničkoj komori te zašto nije podignuo kaznenu prijavu protiv tog bilježnika jer iz njegovog iskaza proizlazi da je navedeni javni bilježnik sastavio lažni zapisnik, tužitelj je naveo da nije pravnik te da i nije znao da može na navedene načine reagirati u odnosu na navedenog javnog bilježnika i sam sadržaj zapisnika, te da je pred kraj skupštine javni bilježnik na njegovo pitanje zašto nije unio sve iznesene primjedbe u zapisnik isti rekao tužitelju da je on angažiran od strane društva tuženika te da je zadužen za unos samo onoga što je na skupštini. S tim u vezi na upit suca da li u tom smislu tužitelj misli da je zapisnik sa skupštine 11. prosinca 2020. zapravo lažna isprava, tužitelj je naveo da on nije pravnik i da se o tome ne može očitovati. Nastavno na upit punomoćnika tuženika imajući u vidu činjenicu da je kraj njega cijelo vrijeme skupštine bio nazočan i odvjetnik UD da li je i taj odvjetnik iskazivao primjedbe te da li je po njegovom shvaćanju odvjetnika UD takav način vođenja skupštine i sastavljanja zapisnika bio nepravilan i nezakonit, tužitelj je naveo da su se i on i odvjetnik UD zajednički protivili takvom načinu vođenja skupštine i sastavljanja zapisnika, dok je na upit zašto se po njegovom mišljenju odvjetnik UD nije koristio navedenim mogućnostima vezano za prijavu javnog bilježnika Vugera vezano za sastav zapisnika i način vođenja skupštine, tužitelj naveo da se o istome ne može sa sigurnošću očitovati tim prije što je odvjetnik UD preminuo a navedenom se pitanju punomoćnik tužitelja protivio protivio smatrajući kako isto nije vezano za meritum ovog spora, niti se tužitelj može očitovati o postupanju ili ne postupanju svog punomoćnika koji je odvjetnik, no sud je dopustio pitanje. Nastavno na upit kako se očituje na činjenicu da su mu podaci o poslovanju društva kao i financijski pokazatelji njegovog rada selektivno poznati ( kojem se pitanju punomoćnik tužitelja protivio ) odnosno da tužitelj prema dosadašnjem tijeku postupka i iskazu ima saznanja o financijskom poslovanju društva, vrijednosti projekata, načinu financiranja, kupcima, dok mu podaci koje on traži od tuženika nisu poznati i on ih traži od tuženika i stava je je da je tuženik u obavezi izraditi reviziju, procjenu vrijednosti poslovnih udjela , dok s druge strane jasno tvrdi da vrijednost društva tuženika po društvu Ekvilibri nije realna, tužitelj je naveo kako smatra da njegovo poznavanje svih navedenih okolnosti nije selektivno no da možda i je te se složio s primjedbom svog punomoćnika kako to pitanje nema smisla. Punomoćnik tuženika je navela kako smatra da navedeno pitanje ima smisla jer iz samoga iskaza tužitelja je očita i vidljiva selektivnost saznanja o poslovanju društva tuženika te da tužitelj ima saznanja i da je jako dobro informiran o poslovanjima društva koja bi za njega predstavljala odgovarajuću materijalnu korist dok vezano za sve ostalo što se tiče poslovanja društva tužitelj traži dostavu dokumentacija od tuženika, pa se po punomoćniku tuženika postavlja pitanje istinitosti njegovog iskaza kao i motiv podizanja ove tužbe . Nastavno na upit punomoćnika tužitelja da li je sa svojim radnjama onemogućio rad društvu dok je bio član društva, tužitelj je naveo da nije navodi da nije , na upit da li je svojim radnjama svjesno nanio štetu društvu, tužitelj je naveo da nije navodi da nije, na upit da li je svojim radnjama ugrozio svrhu društva , tužitelj je naveo da nije dok je na upit da li mu je bilo i da li mu je u interesu da društvo tuženika dobro posluje i vraća dugove, tužitelj naveo da je .

30. U svom iskazu danom na ročištu dana 16. ožujka 2022. direktor tuženika ŠD je na upit suca koji su bili razlozi za donošenje odluke na skupštini za isključenje tužitelja kao člana društva, naveo da su razlozi navedeni na samoj skupštini te je naveo i kako je na ranijoj skupštini društva koja nije bila održana godinu dana ranije radi opstrukcije punomoćnika tužitelja odvjetnika UD i na kojoj je trebalo donijeti niz važnih odluka posebno kada se imalo u vidu zdravstveno stanje većinskog vlasnika OD. Naveo je u iskazu da je društvo od odvjetnika UD dobilo obavijest da se traži rok od 15 dana za sazivanje te da će tužitelj pobijati odluke koje bi se donijele na toj skupštini, a radi čega ta ranija skupština nije održana, a većinski je vlasnik je umro (T ) . Pri tome direktor tuženika je naveo kako su odnosi između tužitelja i drugih članova bili poremećeni u nazad 4-5 godina, da je rad društva u tom periodu bio opstruiran od strane tužitelja, da tužitelj nije sudjelovao u donošenju odluka koje su bile od važnosti za društvo, već se bavio proceduralnim pitanjima, radi čega ostali članovi društva nisu osjećali da bi se radilo o odgovarajućom radnoj atmosferi koja bi govorila u prilog redovnog poslovanja društva, a pri tome se imalo u vidu i da postoji dug tužitelja prema društvu, a od 2017. društvo je ostvarivalo značajno manje prihode koji su pali na otprilike 20%, a što smatra da je i posljedica ponašanja tužitelja koji nije izvršavao svoje obveze prema društvu odnosno nije platio utvrđeni dug. Upravo su svi navedeni razlozi bili su odlučni kod donošenja odluke da se tužitelj isključi iz društva. Na daljnji upit suca koliko društvo ima zaposlenih naveo je da je zaposlen samo on, da društvo redovno posluje i plaća sve obaveze. Na daljnji upit suca da li su za pozajmicu radi koje je i vođen postupak Povrv-3367/18 od strane tužitelja dana kakva garancija ili osiguranje, direktor tuženika je naveo da nije budući je tužitelj tada bio u teškoj ekonomskoj situaciji, što nije bilo povezano s vrijednošću njegovog poslovnog udjela, pri čemu je naveo i da da se pozajmica odnosila na fiksno utvrđeni iznos a da vrijednost poslovnog udjela može i varirati. Na daljnji upit suca zašto nije pokrenuta prisilna naplata po navedenoj presudi direktor tuženika je naveo da je od strane njihovih punomoćnika bilo sugerirano da se ne ide u ovrhu budući je tužitelj trajno blokiran i da se ne bi ostvarila svrha postupka. Na upit suca da li je tužitelj imao mogućnost pristupa u prostor sjedišta društva kao i pristup dokumentaciji direktor tuženika je naveo je, da mu nitko nikada nije priječio dolazak i uvid kroz sav period njegovog članstva.

31. Na daljnji upit suca da li je i na koji način ako je tuženik izrazio svoje protivljenje odluci skupštine o njegovom isključenju, direktor tuženika je naveo da tužitelj nije naznačio izričito protivljenje već da je očitovao svoje neslaganje s odlukom i pri tome ističe da je uz tužitelja skupštini nazočio i njegov odvjetnik UD no da on nije naznačen u zapisniku. Nadalje, direktor tuženika je naveo da je prije skupštine tužitelj bio upitan da li sudjeluju sam kao član ili sudjeluje po punomoćniku odvjetniku UD, budući su skupštini nazočila oba, tužitelj je naveo da se ne sjeća da bi odvjetnik UD imao njegovu punomoć za sudjelovanje na skupštini no tužitelj kao i direktor tuženika su suglasno naveli da je odvjetnik UD nazočio tijekom cijele skupštine, a i poziv za sudjelovanje je upućen njemu. Na daljnji upit suca da li se tužitelj i kada društvu obratio pa prije ili tijekom održavanja skupštine i iznio svoju procjenu vrijednosti poslovnog udjela društva pa tako i svog udjela, direktor tuženika je naveo da to tužitelj nije nikada napravio. Na daljnji upit suca, a vezano za odluku skupštine i isplatu razlike tužitelju, direktor tuženika je naveo i da do isplate nije došlo budući je dug tužitelja prema društvu preko pola milijuna kuna, a vrijednost njegovog poslovnog udjela 3.900,00 kn, dok tržišna vrijednost udjela i ne postoji jer društvo nema kupca, a kao razlog nemogućnosti prodaje odnosno nezainteresiranosti kupaca je upravo dug od 11,5 milijuna kuna.

32. Na upit punomoćnika tužitelja da pojasni navode o razlozima isključenja tužitelja direktor tuženika je ostao kao u danom iskazu te je naveo da je članovima društva bilo poznato da je tužitelj u dugovima i da je blokiran i da se protiv njega vode postupci i u drugim državama vezano za njegovo poslovanje, te da imajući u vidu činjenicu da tužitelj drži jedan poslovni udio da su članovi smatrali da je to razlog radi kojeg nije oportuno imati takvog člana društva. Nastavno, vezano za navod u iskazu kako je postojala trajna opstrukcija vezano za rad društva, da li je tužitelj pozvan da uskladi svoje ponašanje u interesu društva, direktor tuženika je naveo kako je te razgovore vodio pok. članom O koji mu je iznio takav stav i rekao da je razgovarao s tužiteljem, da drugi članovi o tome s tužiteljem nisu razgovarali, a koliko mu je pok. OD rekao ti razgovori s tužiteljem vezano za interese društva nisu bili ostvareni, budući je tužitelj stalo imao zahtjeve prema društvu vezano za pozajmice, a razlog je bio i tužiteljev potpuno nerealan stav o vrijednosti društva vezano za njegovu prodaju, pa tako i vrijednost njegovog poslovnog udjela koji je isto tako bio nerealan pri tome ističe da ta nerealnosti proizlazi iz činjenice da bi interes društva pa time i članova bio da se društvo proda za nekoliko milijuna eura, no da je to potpuno nerealna procjena. U iskazu je navedeno i da g. OD preminuo krajem 2018. i da ga je naslijedila supruga ŽD. Na daljnji upit na čiji je zahtjev sačinjena procjena vrijednosti društva po društvu Ekvilibrij d.o.o. direktor tuženika je naveo da je sačinjena po njegovom zahtjevu kao direktora društva, a sukladno odluci ranije skupštine koja zapravo nije održana upravo radi opstrukcije punomoćnika tužitelja a da je on kao direktor naručio i procjenu vrijednosti i to upravo u cilju da se dobije realan podatak o vrijednosti društva. Na daljnji upit kada je stigla dopuna dnevnog reda na samo društvo, prije održavanja skupštine direktor je naveo da je to bilo 5- 8 dana nakon prvog poziva kada je dostavljen i nalaz Ekvilibrija, no da se ta procjena odnosila na 2019. Na daljnji upit kada su članovi društva saznali da će se na skupštini odlučivati i o isključenju tužitelja, direktor tužitelja je naveo da su svi članovi društva to znali prije održavanja skupštine posebno kada se ima u vidu da su član TD i OD brat i sestra. Pri tome je naveo kako smatra da je opće poznato da nije više postojala dobra volja između članova društva i tužitelja i vjera od njihove strane u njegovo postupanje, da su odnosi između članova bili poremećeni i da je bilo na svoj način očekivano da dođe do isključenja tužitelja. Na daljnji upit zašto tužitelju nije dana mogućnost da se u svom isključenju očituje na skupštini, direktor tužitelja je naveo kako on nije vodio skupštinu i da u tom smislu ne može dati odgovor, no da se iz samog zapisnika ne može utvrditi da bi tužitelj bio onemogućen u očitovanju na odluku o svom isključenju o čemu upravo govori sadržaj zapisnika kada se njegov zahtjev stavlja na glasanje, a o čemu je skupština odlučila da se njegovo očitovanje ne unese u zapisnik, dok je na upit tužitelja a vezano za čl. 14. t. 2 DU da li je postojao obrazloženi prijedlog uprave za isključenje tužitelja uoči skupštine, direktor je naveo kako je to bilo naznačeno u dopuni dnevnog reda.

33. U svom iskazu danom na ročištu dana 25. i **.**.2024. ŠD direktor društva tuženika je naveo da u bitnom ostaje kod navoda iznesenih na ročištu 16. ožujka 2022. Na upit suca da obrazloži detaljno na koji način tužitelj onemogućavao rad društva ili društvu onemogućavao ostvarenje nekih prava te da li je i te ako je kojim svojim aktivnostima grožavao svrhu društva i djelovao suprotno odredbama skupštine društva tuženika i sprječavao ostvarenje prava ostalim članovima društva, direktor tuženika je naveo kako su na navedenoj skupštini jasno i razložno izneseni svi navodi i razlozi radi čega je predloženo isključenje tužitelja kao člana iz društva tuženika, naveo je u iskazu kako postupanje tužitelja koje je dovelo do donošenja navedene odluke datira još od 2014. kada je tužitelj uz dva odvjetnička tima iznosio prijetnje drugim članovima društva kao i trećima vezano za prodaju i raspolaganja projektom VE Rudine. Na upit suca što misli pod terminom prijetnja, direktor tuženika je naveo da se pod tim smatraju navodi odvjetničkog tima tužitelja u smislu da im pripadaju kao i tužitelju određena veća prava no što bi tužitelju kao članu društva pripadala te su drugim članovima društva stavljanja u izgled podnošenja kaznenih prijava, a njemu se kao prijetnjom obraćao i tužitelj osobno; naveo je da su se te prijetnje odnosile na prijetnje kaznenim prijavama radi zloupotrebe u gospodarskom poslovanju i prijevari te da su i podnesene dvije kaznene prijave protiv njega osobno, drugih članova društva kao i društva i to krajem 2020. no da po nadležnom odvjetništvu do danas nije donesena nikakva odluka s time u vezi. U iskazu je naveo da je tužitelj ušao u društvo na način da je obećao drugim članovima da će pomoći u radu društva na način da će ishoditi kredit kod Hypo banke što je i učinjeno čime je i on stekao 10% udjela u društvu, da nakon ishođenja tog kredita tužitelj nije ni na koji drugi način sudjelovao u radu društva osim što je ishođen jedan manji kredit koje je društvo i vratilo, no da je vezano za kredit od Hypo banke koji je bio u iznosu od 6.100.000,00 EUR postojao je rok otplate od 12 godina i da je društvo vraćalo taj kredit dok je bilo u sustavu poticaja no problemi su nastali nakon što je prestao sustav poticaja te su prihodi pali na 1/3 godišnjih prihoda, o čemu je po stavu direktora U tužitelj imao saznanja i da je tužitelj tražio i po traženju redovno dobivao sva financijska izvješća o radu društva. U iskazu je naveo kako je društvo pretrpjelo štetu 2017. kada se srušila jedna vjetroturbina i društvo je pretrpjelo štetu od 300.000,00 eur koja su sredstva vraćena od osiguranja nakon dvije godine. U iskazu je naveo kako je HETA koja je preuzela njihov kredit od Hypo banke počela slati opomene radi ne vraćanja kredita, što tužitelj također zna i radi navedenog je je bio pozvan od strane njega kao i drugih članova da nađu rješenje za nastalu situaciju i omoguće redovan rad društva kao i vraćanje dugova te je naveo kako je do tog momenta tužitelj ostvario pozajmice od strane tuženika i to 4 ili 5 puta u ukupnom iznosu većem od 500.000,00 kn.

34. Na upit suca zašto društvo daje pozajmice tužitelju, direktor tuženika je naveo da se tužitelj obratio u više navrata ranijem članu društva; sada pokojnom OD da mu se daju te pozajmice navodeći kako je egzistencijalno ugrožen i da ima dugove te mu je pok. OD i davao navedene pozajmice u tim iznosima, tužitelj je zaprimao te pozajmice no da ih nije vraćao unatoč višekratnim pozivima, što se i dokumentirati radi čega je društvo iz zakonskih razloga vezano za porez pokrenulo postupak ovrhe i nastavno parnice i ishodilo pravomoćnu odluku Povrv-3367/2018. radi isplate, no da prisilna naplata po toj presudi nikad nije provedena odnosno pokrenuta jer je društvo utvrdilo da tužitelj nema nikakve imovine. U iskazu je direktor naveo kako je društvo radi navedenog bilo u iznimno teškoj situaciji budući je imalo otvoreno dugovanje HETA-i od 1.700.000,00 eur a imalo ga je i društvo Magos koje je bilo jamac tom kreditu, kojem je osnivač bio pok. Š i koje je radi toga otišlo u stečaj. Direktor tuženika je u iskazu naveo da je u takvoj situaciji društvo tražilo rješenje problema da se nađe kupac cjelokupnog društva sa svom imovinom kao i dugovima i da je društvo i dobilo jednu ponudu radi čega je u studenom 2018. sazvana skupština kojoj je jedna od točaka bila i prodaja društva, druga točka dnevnog reda je bila dugovanje tužitelja prema društvu a koja skupština je žurno sazvana radi bolesti sada pok. Š koji je raspolagao svim podatcima i dokumentacijom vezanom za dugovanje tužitelja kako društvu tako i njemu privatno, a uoči održavanja te skupštine društvo tuženika je dobilo dopis odvjetnika UD da skupština nije valjano sazvana u zakonskom roku te da će tužitelj pobijati sve odluke koje bi se donijele na toj skupštini.

35. Na upit suca da li je tužitelj bio upoznat sa zdravstvenim stanjem pok. Š, direktor tuženika je naveo da je i da kao direktor nije imao drugog izbora nego da odgodi tu skupštinu koja je bila zakazana za 15. studenog 2018. sa željom da se riješi navedeni problem i to primarno na način prodaje društva; predložio je i da se na isti 15. studenog 2025. održi bar sastanak članova društva vezano za dogovor oko prodaje i razmatranje ponude na što je tužitelj e-mailom odgovorio da ima drugih obaveza i da nema vremena doći na taj sastanak koji se trebao održati u Zagrebu i to u sjedištu društva. Nakon tog datuma 15. studenog Š je preminuo **.**.2018. i u tom trenutku društvo je ostalo bez člana društva koji je ujedno i većinski član što je onemogućavalo rad društva tim prije što je ostavinski postupak iza Š završen tek negdje u 2019. godini kada je njegova supruga naslijedila taj poslovni udio. Direktor tuženika je iznimno emotivno iznosio kako je društvo bilo u iznimno teškoj situaciji u tom periodu, da je on kao direktor nastojao pronaći izlaz, da su se u tom periodu razni; kako je naveo "lešinari" skupljali oko društva tuženika i davali razne nepovoljne ponude za društvo, a u konačnici je dug prodan B2 Kapitalu, a nastavno nekom g. Nekiću. Direktor tužitelja je naveo kako smatra da je ponašanje tužitelja u tom periodu, a i ranije bilo nekorektno i da je opstruirao svojim ponašanjem mogućnost da društvo riješi nastale probleme svjestan činjenice da duguje kako društvu kao i pok. Š, radi čega se tužitelj nije želio s njim (U ) suočiti navodeći navodne formalne razloge za neodržavanje ranije skupštine a svjestan činjenice teškog zdravstvenog stanja Š. Radi navedenog u t. Ad. 5 Odluke skupštine 11. prosinca 2020. nije u cijelosti i sa svim detaljima koje je sad iznio u iskazu obrazložena ta Odluka skupštine no da su sve činjenice posebno vezano za stanje u društvu, postupanje tužitelja kao i nerješavanje svih problema bile poznate kako članovima tako i tužitelju osobno. Naveo je da da je tužitelj htio mogao pomoći društvu primarno na način da vrati svoj dug društvu, ponovo je naveo da ni na koji način tužitelj nije sudjelovao u radu društva na način da je pratio njegovo poslovanje no da je kontaktirao s pok. O i s njim osobno predlažući da se njegov poslovni udio prebaci na njegovog sina, a u odnosu na dugovanje koje nikad nije osporio, tužitelj je navodio da će ga vratiti kada se društvo proda i to iz vrijednosti prodaje njegovog poslovnog udjela. Direktor tužitelja je naveo kako je tužitelju dobro poznato i da su svi poslovni udjeli društva tuženika zaduženi odnosno pod zalogom te da je u takvoj konstelaciji bilo iznimno teško naći kupca, a što se pokušalo odlučiti na skupštini 15. studenog 2018. koja kako utvrđeno nije održana jer ju je zbog navodnih formalnih razloga otkazao tužitelj odnosno, tužitelj je preko svog odvjetnika poručio da će pobijati sve odluke koje na toj skupštini budu donesene pa i odluka o prodaji društva. Direktor tužitelja je naveo da je ukazivao tužitelju u više situacija na ozbiljnost stanja društva čak mu je dao i punomoć da zastupa društvo kod potencijalnih kupaca no da mu nije jasno ponašanje tužitelja koje je bilo potpuno pasivno i nezainteresirano za to teško stanje te je naveo kako smatra da je tužitelj precijenio vrijednost društva pa time i svog poslovnog udjela u čemu nije bio realan, a što je sve iznimno čudno budući je tužitelj ekonomist. Radi svega navedenog direktor tuženika je naveo kako smatra da je ostanak tužitelja u društvu tuženika, pa i u smislu odredbe ZTD-a o isključenju člana društva za društvo tuženika, bilo nepodnošljivo te da je radi navedenog i donesena Odluka na navedenoj skupštini za njegovo isključenje. U iskazu je direktor tužitelja naveo da mu je sam g. Nekić obavijestio da ga je tužitelj nakon skupštine kontaktirao i naveo kako će se vratiti u društvo tuženika te da "kap koja ja prelila čašu" bila činjenica da je uoči skupštine koju odluku tužitelj pobija on podnio kaznene prijave protiv društva, njega i drugih članova društva.

36. Na upit suca da li je do danas tužitelj vratio dug društvu, direktor tuženika je naveo da tužitelj nije kontaktirao ni njega ni druge članove radi povrata tog dugovanja, da je tužitelju radi rješenja takve teške situacije u društvu i u cilju zadržavanja korektnih odnosa odnose od strane ŽD bilo ponuđeno tužitelju da se njegovo dugovanje prebije s njegovim poslovnim udjelom i da na taj način on izađe iz društva makar vrijednost tog poslovnog udjela nije ni bila blizu tada visini njegovog dugovanja, no da je tužitelj to odbio i rekao da nema druge mogućnosti nego da protiv članova društva i društva podnese kaznenu prijavu. Na upit suca da li društvo danas posluje, direktor tuženika je naveo posluje i ostvaruje stanovitu dobit, da bi poslovanje društva tuženika ranije bilo pozitivno i bez tako velikih teškoća da je tužitelj na vrijeme vratio svoje dugovanje i postupao konstruktivno u cilju redovnog rada društva a istaknuo je kako smatra da ovaj njegov stav u odnosu na postupanje tužitelja dijele i drugi članovi društva, a što je sve dovelo i do navedene Odluke na skupštini da ga se isključi kao člana. Na upit suca da li je tužitelj sa svojim punomoćnikom UD bio na skupštini tijekom cijelog njenog održavanja, direktor tuženika je naveo da je, da je odvjetnik govorio na toj skupštini odnosno da je sudjelovao u njenom radu. Nastavno na upit suca zašto se donosi Odluka da se ne prihvaća prijedlog tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje u odnosu na razlog za isključenje, direktor tuženika je naveo kako on nije predsjedavao tom skupštinom no da smatra da je ionako svim članovima bilo poznato koji su razlozi donošenja takve Odluke i da nastavno obrazlaganje od strane tužitelja ne bi doprinijelo odlukama skupštine niti potrebnom obrazlaganju donesenih odluka. Na upit suca da li su tužitelj ili njegov punomoćnik odvjetnik UD na bilo koji način ukazivali na skupštini na točnost odnosno netočnost navoda koje su na skupštini iznošeni i uneseni u zapisnik, direktor tuženika je naveo i da po njegovom sjećanju ni tužitelj ni odvjetnik UD nisu imali primjedbi u odnosu na sadržaj zapisnika te da se ne sjeća da bi od strane tužitelja i odvjetnika UD bilo ukazivano javnom bilježniku na propuste vezano za sadržaj zapisnika. Na daljnji upit suca da li je po njegovom mišljenju tužitelj ili njegov punomoćnik bio onemogućen ili ograničen u cjelovitom iskazivanju stava tužitelja prema odluci navedene skupštine po t Ad. 5 iste, direktor tuženika je naveo da ni tužitelj kao ni njegov punomoćnik nisu bili po njegovom sjećanju onemogućeni ili ograničeni u iskazivanju svog stava pa i iznošenja protivljenja donesenoj odluci već su se protivili obrazlaganju te odluke kao i odluci samoj no da nema nema saznanja zašto protivljenje nije uneseno u zapisnik. Na izričiti upit suca da li su tužitelj ili odvjetnik UD izričito iskazali protivljenje, direktor tuženika je naveo i da po njegovom sjećanju jesu a kada se direktoru tuženika prezentirao njegov iskaz na zapisniku 16. ožujka 2022. u kojem (list 5 zapisnika, str. 198 spisa) u kojem je naveo da tužitelj nije naznačio izričito protivljenje već da je očitovao svoje neslaganje s odlukom, direktor tužitelja je naveo i da je pod pojmom protivljenja smatrao da se isto odnosi na neslaganje s donesenom odlukom, a da on nije pravnik te da ni ne vlada sa terminologijom koja bi u tom kontekstu iskaza značila protivljenje s odlukom.

37. Na daljnji upit suca da li je tužitelj izvršio svoju obavezu prema pravomoćnoj presudi Povrv-3367/18 od 23. siječnja 2019., te da li je tužitelj ikada osporio da bi društvu tuženika dugovao iznos od 477.760,03 a kamatama po navedenoj presudi, direktor tuženika je naveo da nije a na upit da li je društvo tuženika pokrenulo ovrhu protiv tužitelja, direktor tuženika je naveo da nije budući da tužitelj nema nikakve imovine iz koje bi se taj dug mogao platiti. Na upit suca da li mu je poznat sadržaj izjave ND ovjerene kod javnog bilježnika 09. studenog 2023. (list 272- 273 ) spisa te ako je kako se na nju očituje, direktor tuženika je naveo da je upoznat s sadržajem.

38. Na upit punomoćnika tužitelja da iznese podatak vezano za skupštinu 15. studenog 2018. za koji iznos je trebalo biti prodano društvo, direktor tuženika je naveo da je ponuda bila dostavljena punomoćniku tužitelja odvjetniku UD, a da je ponuda sadržavala uvjete prodaje no da je cijena zavisila od cijelog niza faktora no da okvirno može reći da je bila oko 1.200.000,00 eur uz uvjet da HETA proda svoje potraživanje za 200.000,00 do 300.000,00 eur a na upit da li smatra da je to bila realna cijena prodaje, direktor tuženika je naveo da je to bila ponuda koja je jedina bila dana društvu, a da li je bila realna zavisilo je od tržišta. Nastavno na pitanje da li smatra da se činjenica da je na inicijativu tužitelja odgođena skupština 15. studenog 2018. ta odgoda odrazila na stanje društva i da li je time onemogućavan rad društva, direktor tuženika je naveo da se to itekako odrazilo u negativnom smislu te je ponovo iznimno uzrujano ponovno istaknuo teško stanje društva u koje je ono bilo dovedeno upravo postupanjem tužitelja radi čega skupština 15. studenog 2018. nije održana iz formalnih razloga, a što je za posljedicu imalo da se radi toga nije utvrdio smjer rješavanja problema društva, da je on kao direktor bio između "nakovnja i čekića" u smislu dvije moguće opcije i to da HETA ili B2 Kapital u cijelosti preuzmu društvo i da članovima ne ostane ništa ili da se nađe kupac koji će potraživanje otkupiti uz diskont, a kako bi članovi ipak ostvarili neki prihod te da je tu skupštinu 2018. sazvao on, ali da joj je trebao predsjedavati pok. ŽD. Na daljnji upit punomoćnika tužitelja da li su se odluke na skupštinama društva tuženika mogle donijeti bez sudjelovanja tužitelja kao člana, direktor tuženika je naveo da jesu ali je ponovo ukazao na činjenicu da ta skupština 15. studenog 2018. nije održana upravo zbog činjenice da je odvjetnik tužitelja UD e-mailom upućenim njemu izričito naveo da će pobijati sve odluke koje bi se na toj skupštini dovele te da radi toga skupština nije ni održana. Na upit punomoćnika tužitelja zašto nije sazvao skupštinu u zakonskom roku nakon što nije održana skupština 15. studenog .2018., direktor tuženika je naveo da je Š bio u iznimnom teškom zdravstvenom stanju i da je bilo upitno da li bi uopće da li bi na toj novoj skupštini mogao sudjelovati, a kod navedenog direktor tuženika kao i njegov punomoćnik da su naveli da su u mogućnosti sudu prezentirati e-mailove od odvjetnika UD vezano za otkazivanje te skupštine, a posebno su ukazali na činjenicu da je e-mailom direktor tužitelja tražio od odvjetnika UD da mu dostavi punomoć kako bi se nova skupština uopće mogla održati pa i do smrti pok. Š, no da se odvjetnik UD na isto odšutio. Na upit punomoćnika tužitelja imajući u vidu da su kako u današnjem iskazu navodni problemi sa tužiteljem nastali već 2014. te zašto u periodu od nastavne 4 godine nije traženo njegovo isključenje, direktor tuženika je naveo da je to bilo iz razloga razumijevanja njegove situacije misleći kako će on postati razuman "dozvati se pameti", a što ukazuje da su drugi članovi društva u tom smislu imali pa i prijateljski stav prema tužitelju.

39. Na upit punomoćnika tužitelja u vremenu kada je donesena Odluka o isključenju tužitelja da li je društvo poslovalo s dobiti ili s gubitkom, direktor tuženika je naveo da je društvo poslovalo s gubitkom, a na upit da li je društvo u nastavnim godinama odnosno pozitivno, direktor tuženika je odgovorio kako u tom smislu postoje knjigovodstveni podatci koji se mogu prezentirati sudu i drugoj strani, da je društvo ostvarivalo dobit a što samo ukazuje da je odluka kojom je tužitelj isključen iz društva bila dobra jer su se odluke u društvu mogle donositi na vrijeme i bez opstrukcija od strane tužitelja i njegovih punomoćnika. Na okolnost dobiti ostvarivanja dobiti društva u 2021. i 2022., punomoćnik tužitelja je dostavio potvrdu FINE i potvrdu o predmetu poslovanja prema kojem dobit društva za 2021. iznosi 3.391.156,00 kn, a u 2022. 5.113.869,00 kn te je ukazao na činjenicu da se GFI predaju do kraja travnja tekuće godine za prethodnu godinu, no ovaj put ukazujući datum zaključenja prethodnog postupka u ovom parničnom postupku, isto je dostavio i drugoj strani, a na navedenu okolnost punomoćnik tuženika je naveo da je s tim podacima podacima tužitelj mogao raspolagati i prije zaključenja prethodnog postupka i predložiti pribavljanje preliminarnog GFI, a da je dobit ostvarena radi činjenice povećanja cijena struje, a što se nije moglo predvidjeti i da je u tom smislu tržište energije djelom i nepredvidivo.

40. Na upit punomoćnika tužitelja da li je tužitelj trebao dolaziti u sjedište društva i obavljati neke poslove, direktor tuženika je naveo da tužitelj i nije trebao dolaziti no da je prema potrebi dolazio i da mu je bila dostupna sva dokumentacija te da je on i dolazio i vršio uvid u dokumentaciju knjigovodstva društva te je istaknuo dan nalog knjigovođi društva da sve potrebne podatke koje tužitelj bude tražio dostavi i njemu i njegovom punomoćniku i da mu omogući uvid.Na upit punomoćnika tužitelja da li je on potpisivao koje ugovore o pozajmici novaca tužitelju, direktor tuženika je naveo da je po sjećanju neke potpisao on, a neke raniji direktor pok. Š, a na upit da li je od tužitelja zatraženo kakvo jamstvo za te pozajmice ako je društvo, direktor tužitelja (U ) kao i pok. Š imao saznanja da je tužitelj u dugovima i egzistencijalnoj krizi, direktor tuženika je naveo da nikakvo jamstvo nije bilo traženo upravo zbog činjenice da je bilo poznato da je tužitelj imao dugovanja i da je radi navedenog svu imovinu prebacio na sina odnosno imovinu je prebacivao na druge osobe kako bi izbjegao plaćanja dugovanja pa u tom kontekstu je naveo kako je tužitelj predložio da se prenesu i poslovni udjeli s njega tužitelja na sina tužitelja no da ni on kao ni raniji direktor tuženika na to nije htio pristati znajući da bi počinio kazneno djelo u cilju varanja vjerovnika. Na upit tužitelja direktoru tuženika da li može potvrditi podatak da je tužitelj s njim od kada je postao član društva sudjelovao u sastancima u Zagrebu, Beču vezano za isporuku opreme i probleme s održavanjem iste, direktor tuženika je odgovorio da je tužitelj sudjelovao u razgovorima oko financiranja i to VE RAVNE i to s njim i nekoliko puta s pok. O.

41. U svom iskazu danom na ročištu dana 18. rujna 2024. član društva ŽD je navela da ostaje kao kod navoda u svojoj ovjerenoj izjavi sadržanoj na listu ovog spisa 272 -274 dana 09. studenog 2023. s ovjerenim potpisom . Na upit suca da li je po njenom mišljenju tužitelj upoznat s odredbama društvenog Ugovora društva tuženika posebno vezano za odredbe koje se odnose na isključenje člana ( čl. 14. i 15. DU) svjedok je navela kako smatra da je tužitelj upoznat sa odredbama DU posebno s odredbama vezanim za isključenje člana društva a da o tome ima saznanja proizlazi iz njenih razgovora sa ČD vezano upravo za isključenje tužitelja kao člana iz društva. Na upit suca da li je tužitelj vezano za skupštinu društva od 11. studenog 2020. izrazio nezadovoljstvo odlukom kojom se isključuje kao član iz društva tuženika ( t.5.) a u smislu članka 14. t. 5. društvenog Ugovora društva tuženika i predložio skupštini društva Ad hoc arbitražu svjedok je navela da se na skupštini o t.5. glasalo dizanjem ruku i da je takva odluka donesena, nastavno je navela da joj nije poznato da bi tužitelj u smislu čl. 14. t. 5. vezano za odluku o njegovom isključenju izrazio nezadovoljstvo i predložio Ad hoc arbitražu. Na upit suca da li je odvjetnik UD bio prisutan na navedenoj skupštini i da li je bio na njoj cijelo vrijeme trajanja svjedok je navela da je navedeni odvjetnik UD bio cijelo vrijeme nazočan na toj skupštini, navela je da se sjeća da mu je pomogla da se popne uz stepenice budući je bolovao no da joj je od strane javnog bilježnika rečeno da za člana društva – tužitelja može biti nazočna samo jedna osoba, a na upit da li je na istoj skupštini navedeni odvjetnik govorio odnosno izražavao stajališta tužitelja svjedok je navela da po njenom sjećanju nije. Na upit suca da li su tužitelj ili odvjetnik UD izrazili protivljenje t. Ad. 5. vezano za isključenje tužitelja te ako jesu na koji način, svjedok je navela odvjetnik UD nije izrazio protivljenje toj odluci i da je kako je rekla Odluka donesena kako je navela dizanjem ruku. Na upit suca da li su i na koji način tužitelj ili odvjetnik UD izražavali protivljenje i drugim donesenim odlukama na skupštini budući se iz zapisnika s navedene skupštine utvrđuje da je tužitelj sa svojih 11,11 % glasova glasao protiv svih odluka donesenih na navedenoj skupštini, svjedok je navela da su oboje i tužitelj i odvjetnik UD izrazili nezadovoljstvo donesenom odlukom te je pojasnila da su u jednom mirnom tonu izrazili svoje neslaganje s odlukom no da se konkretnih riječi ne može sjetiti. Na upit suca da li je tužitelj ili odvjetnik UD bio onemogućen u izražavanju svog stava ili iznošenja odluke vezano za t. Ad. 5 kao i svaku drugu točku dnevnog reda i ako je na koji način, svjedok je navela da ni na koji način i ni od koga ni tužitelj ni odvjetnik UD nisu bili ograničavani ili onemogućavani da iznesu svoj stav ili izraze protivljenje odluci pod t. Ad. 5. kao i drugim odlukama i da su imali dovoljno vremena za iznošenje svojih stavova ili protivljenja.

42. Na upit suca da li je tužitelj ili odvjetnik UD tražio da se unesu primjedbe na zapisnik na kraju održavanja skupštine te ako je da li je to i od koga odbijeno, svjedok je navela da po njenom sjećanju ni tužitelj ni odvjetnik UD nisu imali nikakvih primjedbi na način vođenja skupštine niti su tražili da se unesu bilo kakve primjedbe vezano samo za sam tijek vođenja skupštine i sadržaja zapisnika no da je ona radi obiteljskih okolnosti povezanih s ovom predmetom reagirala emotivno prema tužitelju u smislu da je njen pokojni suprug tužitelju novčano pomagao a da bi za života doživio da bude kazneno gonjen i da mu je nakon skupštine rekla " Pomozi sirotu, na svoju sramotu". Na upit suca da li je i na koji način ako je, tužitelj sudjelovao u radu društva svjedok je navela da nije sudjelovao ni na koji način , da nikada nije ušao u ured društva da bi odradio neki posao za društvo niti je po njenom saznanju obavljao ikakav posao u interesu društva u smislu nalaženja poslovnih partnera, investitora, zaključenja ugovora i sl. Nastavno je u iskazu navela da ima saznanja da je tužitelj dolazio u društvo iznoseći samo svoje egzistencijalne probleme i tražeći posudbe od društva o čemu ona ima saznanja jer joj je to govorio suprug a budući je radila u društvu vidjela je iz poslovne dokumentacije – izvoda iz poslovnog računa da je tužitelju isplaćeno u više navrata ukupan iznos od oko 498.000,00 kn . Navela je da tužitelj nije davao nikakvu garanciju vezanu za povrat tih sredstava budući nikakve imovine i nema i te da smatra da je do tih posudbi dolazilo zbog toga što je njen pok. suprug imao povjerenja u njega no da je zapravo bio naivan u tom odnosu. Na upit suca da li tužitelj duguje društvu tuženika i ako da koji iznos , svjedok je naveo da tužitelj duguje oko 480.000,00 kn i to bez kamata koji iznos se odnosi na potraživanje prema presudi Povrv -3367/2018 a na upit da li je vratio cijeli ili dio tog iznosa svjedok je navela da tužitelj nije ništa vratio od tog iznosa. Na upit suca da li je tužitelj iskazao volju ili način da taj dug društvu tuženika vrati i ako je na koji način, svjedok je navela da po njenom saznanju tužitelj ni njoj ni bilo kojem članu društva kao ni F kao članu uprave nije pristupio i naveo da je spreman vratiti cijeli ili dio duga već da je davao po njenom stavu neobični prijedlog da se na ime duga isplati sa svojim poslovnim udjelom iz društva. Nastavno je navela da je dalje bilo neobično u njegovom postupanju je činjenica da je upravo tužitelj opstruirao skupštinu dva tjedna prije smrtni njenog supruga na kojoj skupštini je trebala biti donesena odluka o prodaji društva i načinu isplate članskog udjela tužitelja iz te kupovnine, a na upit suca da li bi vrijednost poslovnog udijele tužitelja bila ekvivalent vrijednosti poslovnih udjela društva kod prodaje, svjedok je navela da ne bi budući je društvo imalo dugove i to radi isteka subvencije.

43. Na upit suca da li je tužitelj prije skupštine tražio dostavu dokumentacije ili podataka o radu društva tuženika ili reviziju poslovanja uoči navedene skupštine svjedok je navela da po njenom saznanju nije tražio nikakve podatke ni dokumentaciju kao ni reviziju a da je tražio da mu je sve bilo dostupno kao u smislu dokumentacije tako i u smislu informacija o radu društva. Na upit suca da li su tužitelju podaci kao i dokumentacija vezana za rad društva bili dostupni te da li je on i ako je od koga bio spriječen u pristupu podacima o radu društva ili dokumentaciji svjedok je navela da je tužitelj imao pristup svoj dokumentaciji da pristup nije bio ograničen, istakla je da je od drugih članova društva bio upoznat s teškoćama u kojima se društvo tuženika našlo posebno vezano za pad turbina i gubitak subvencija, no da unatoč tome tužitelj nije vraćao dugove koja su sredstva bila potrebna za rad društva a što se negativno odrazilo na rad društva i to način da bi se mogle isplatiti plaće, doprinosi PDV i drugi tekući troškovi. Na upit suca da li je tužitelj svojim postupanjem ili propustima nanio kakvu štetu društvu i ako je kakvu štetu društvu i da li se to i kako odrazilo na rad i status društva svjedok je ponovo navela da se ne vraćanje dugova od strane tužitelja društvu odrazilo na način da društvo primarno nije moglo vraćati kredite ni vršiti isplatu plaća, doprinosa, PDV-a i dr. Na upit suca da li je svojim postupanjem ili propuštanjem tužitelj onemogućavao ili otežavao rad društva svjedok je navela da se i to primarno odrazilo na činjenicu da nije sudjelovao s ostalim članovima društva vezano uz nalaženje rješenja za nastalu situaciji, posebno u odnosu na gubitak subvencija ali i činjenicu da se radi njegovog navraćanja dugovanja nije mogao održavati redovan rad društva. Svjedok je navela da je tužitelj nesporno bio upoznat sa teškim stanjem društva no da unatoč tome nije vraćao dugovanje, pri tome je istaknula da je tužitelj imao punomoć društva odnosno U da nađe investitore kako bi se društvo održalo, no da nikada nikakvog investitora nije dobio ni doveo u društvo niti dao ikakvu ideju ili prijedlog za rješavanje teške situacije društva; navela je u iskazu da je tužitelj posredovao u dobivanju kredita za društvo tuženika radi čega mu je i dan poslovni udio, da se radilo o kreditu Hypo banke, no da osim pomoći kod ishođenja tog kredita tužitelj ni na koji način nije sudjelovao u saniranju tog kredita i njegovoj otplati. Navela je u iskazu da bi povrat dužnog iznosa tužitelja društvu omogućio isplatu bar dijela kredita koji je bio u ukupnom iznosu od 1.500.000,00 eura omogućio bi i plaćanje tekućih troškova društva. Na upit suca da li je svojim postupanjem ili propuštanjem tužitelj sprečavao ostvarenje njenog interesa kao člana ili interesa kojeg drugog člana društva tuženika, svjedok je navela da su svi članovi društva postupanjem tužitelja trpjeli štetu budući je štetu trpjelo i samo društvo.

44. Na upit suca kako da li se dug tužitelja prema društvu tuženika iz predmeta Povrv-3367/18 u iznosu od gotovo 500.000,00 kn odrazio i ako je na koji način na rad i status društva tuženika svjedok je ostala kao u ranijem iskazu i ponovo navela da se taj dug odrazio upravo i na činjenicu nemogućnosti povrata pa i dijela kredita i tekućih troškova. U nastavnom dijelu iskaza svjedok je emotivno iznosila okolnosti vezane za činjenicu da je tužitelj imao saznanja o teškom zdravstvenom stanju njenog pok. supruga no da unatoč toj činjenici i nespornom saznanju o teškom stanju društva tuženika do kojeg je došlo i radi njenog dugovanja, da je tužitelj opstruirao skupštinu dva tjedna prije smrti njenog pok. supruga OD pa čak i da je odbio privatni sastanak radi rješavanja tih problema a da je za skupštinu koja se trebala održat dva tjedna prije smrti njenog supruga naveo da će tu skupštinu pobijati iz svih razloga, posebno roka za sazivanje. Kod navedenog svjedok je istaknuo kako je tužitelj iskazivao nerealno vrijednost svog poslovnog udjela bez obzira na činjenicu nespornog saznanja da je društvo u teškom financijskom stanju radi gubitka subvencija kao i njegovog dugovanja. Na upit suca da li je uoči skupštine 11. prosinca 2020 društvo tuženika postupilo u odnosu na tužitelja prema čl. 14. toč. 3. DU i pozvalo ga na izmjenu ponašanja, dalo mu rok od najmanje 15 dana za izmjenu postupanja i postizanje sporazuma svjedok je navela da ga je ona tužitelja osobno zvala na telefon radi nalaženja rješenja i omogućavanja rada i u konačnici svrhe društva no da ju je on u tom telefonskom razgovoru odbio navodeći kako će se i dalje parničiti te da mu je osjetila smjeh u glasu, a što ju je osobno pogodilo pogotovo u svjetlu činjenice da je tužitelj došao na sprovod izrazio sućut njoj i djeci svjestan svog postupanja i dugovanja a što je kako je navela i dovelo uz ostale razloge do propasti društva.

45. Na upit suca da li se i na koji način ostvarivala komunikacija između članova društva pa tako i s tužiteljem svjedok je navela da je posljednje tri godine prije smrti supruga društvo trpjelo teškoće radi pada turbine i gubitka subvencija, da se članovi društva nisu posebno fokusirali na postupanje tužitelja, kod toga je ponovno istaknula kako je tužitelj imao potpuno nerealne zahtjeve vezano za vrijednost svog poslovnog udjela a da je društvu u tim trenucima od 2017.g. i nadalje radi navedenih okolnosti bila potrebna pomoć i da su se drugi članovi društva tužitelju obraćali upravo radi traženja rješenja i pomoći a u konačnici samo s molbama da ne opstruira rad društva i to kroz opstrukciju skupštine no da se tužitelj nije očekivano ponašao kao član društva. Na upit suca zašto misli da bi tužitelj svojim postupanjem mogao pomoći društvu svjedok je navela da nije imala saznanja na koji način je on doprinio ostvarivanju kredita no ponovno je navela kako je tužitelj imao punomoć društva da traži investitore, da je smatrala da tužitelj kao vlasnik 10% udjela a i u odnosu na ranije kontakte koje je imao sa suprugom, imao veze u poslovnom svijetu i saznanja vezana za moguće investitore u kako je navela " zelenoj energiji".

46. U svom iskazu danom na ročištu dana 30. listopada 2024. član društva ĆD je naveo na upit suca zašto je na skupštini društva 11. prosinca 2020. donesena odluka o isključenju tužitelja iz društva tuženika, svjedok je naveo da on osobno nije bio nazočan na skupštini no da je dao punomoć ŽD koja je njegova sestra da ga zastupa na istoj.Na upit suca da li je bio upoznat sa dnevnim redom skupštine pa tako i s t. Ad.5. kojom je bila definirana Odluka o isključenju tužitelja iz društva tuženika, svjedok je naveo da je bio upoznat , nastavno na upit suca kakvu je uputu dao svom punomoćniku ŽD vezano za navedenu toč. dnevnog reda Ad.5., naveo je da je bio u cijelosti suglasan da se donese odluka o isključenju tužitelja , da je takvu uputu dao svom punomoćniku odnosno ŽD i da je ujedno bio u cijelosti suglasan i sa stavom drugih članova vezano za isključenje tužitelja iz društva. Na upit suca što su bili razlozi za donošenje odluke na skupštini 11. prosinca 2020. o isključenju, svjedok je naveo da tužitelja; g. UDJ danas vidi drugi puta u životu, da ga je prvi puta vidio u Popovcu u sjedištu društva kada je tužitelj došao kod OD kojom su se prilikom upoznali i tada je bio prisutan kada je tužitelj pokojnog OD tražio novac, kako je naveo za troškove studiranja njegovog sina u Londonu. U iskazu je naveo da nema saznanja da li je pok. OD dao novac i u kojem iznosu za navedene troškove naznačena po tužitelju, no da je njemu osobno bilo neugodno da je prisutan na tom susretu u kojem je g. UDJ ( tužitelj ) tražio novac te da ne zna ni o kojoj sumi novca se radilo. Svjedok je u iskazu naveo kako on nikada prije niti poslije nije vidio tužitelja u društvu niti je imao saznanja da bi on dolazio u sjedište društva. Na upit suca kako je on sudjelovao u radu društva i da li je i ako je poduzimao kakve poslove svjedok je naveo da je on zapravo inicirao osnivanje samog društva vezano upravo za njegovu djelatnost jer se i on time bavi i to u Njemačkoj, a da je u radu društva sudjelovao na način da je pribavljao opremu i materijale, naveo je da je doprinosio i financijski pri čemu je istaknuo kako su sve provedbene studije vezane za projekte društva tuženika financirane od strane članova pri čemu je istaknuo da g. UDJ ( tužitelj ) u financiranju nije nikada sudjelovao. Kada su svjedoku prezentirani razlozi naznačeni u odluci pod Ad.5. zapisnika ( list 9 spisa) , te nastavno na upit suca da li može obrazložiti razloge donošenja takve odluke vezane za nanošenje štete i onemogućavanje rada društva tuženika svjedok je naveo kako se isto primarno odnosi na činjenicu kako tužitelj društvu duguje oko pola milijuna kuna , koju je posudbu odobrio pok. OD, naveo je da o istom ima saznanja budući je u kontaktu s upravom društva i da zna da taj novac tužitelj društvu nikada nije vratio. Naveo je u iskazu da ima saznanja da se u više navrata tužitelja pozivalo na povrat tog novca kako od strane U tako i od strane Š no da do povrata nije došlo i da on njih ima saznanja kako je tužitelj naveo da taj dug ne može vratiti budući nema ni novaca ni imovine za povrat istog te je naveo da po njegovom saznanju osim navedenog iznosa društvo prema tužitelju nema potraživanja. Na upit suca da li se dugovanje tužitelja od pola milijuna kuna odrazilo na rad društva te ako je na koji način, svjedok je naveo da je u tom periodu društvo tuženika izgubilo pravo na subvencije i nije moglo redovno servisirat odnosno plaćati svoje obaveze, npr. plaće niti PDV te da bi se povratom tog novca odnosno dugovanja od strane tužitelja omogućilo pa i dijelom rad društva i njegovo redovno poslovanje.

47. Na upit suca da li je po njegovom mišljenju radi nepovrata tog duga od tužitelja za društvo nastupila šteta i kakva svjedok je naveo kako smatra da je šteta po društvo nastupila pri čemu je istaknuo da tužitelj ni na koji način nije želio doprinijeti rješavanju problema s kojima se društvo u tom periodu suočavalo, da je tužitelj izbjegao dolazak na skupštinu gdje bi se definirali problemi društva tuženika kao i njihovo rješavanje i da je tužitelj iznosio prijetnje F i Š kako će se voditi dugi sudski postupci protiv društva tuženika što mu je poznato budući su mu to oni to osobno rekli. Na upit suca da obrazloži detaljno da li je i ako je na koji način tužitelj onemogućavao rad društva ili društvu onemogućavao ostvarenje nekih prava te da li je i kojim svojim aktivnostima, ako je, kako je ugrožavao svrhu društva i djelovao suprotno odredbama skupštine društva tuženika i sprječavao ostvarenje prava ostalim članovima društva, svjedok je naveo da je primarno kako se tužitelj nije odazivao pozivu ni na jednu skupštinu niti je na bilo koji način sudjelovao u rješavanju problema financiranja društva pogotovo nakon pada turbine 2017.g., naveo je u iskazu da tužitelj nije dolazio u društvo, nije poduzimao ništa odnosno nikakve radnje na dobrobit i omogućavanje rada društva osim što je podnosio kaznene prijave protiv članova društva pa tako i njega osobno, a koliko mu je poznato ti pokrenuti kazneni postupci protiv članova društva nisu bili dovršeni odnosno nikakve kaznene sankcije nisu donesene u odnosu na članove društva. U odnosu na štetu koja je postupanjem tužitelja nastala za društvo svjedok je naveo da se ona očitovala u osnovi u statusu društva na tržištu vezano za moguće daljnje investicije te je naveo kako je rad i poslovanje kao i financijske pokazatelje pojedinog društva moguće pratiti preko javno dostupnih servisa i da je bilo razvidno da se društvo tuženika upravo radi ponašanja tužitelja nalazi u teškoj poslovnoj i financijskoj situaciji što je po njegovom stavu utjecalo na reputaciju društva u smislu investiranja, a posebno je naglasio da se ni jedna poslovna odluka upravo u cilju saniranja takvog stanja nije mogla donijeti budući je tužitelj odbijao dolazak na skupštinu. Na upit suca da li je g. UDJ na bilo koji drugi način mimo odluke skupština davao kakve prijedloge društvu u cilju prevladavanja problema i sanacije rada društva i da li je uopće u tom smislu komunicirao sa društvom i njegovim članovima svjedok je naveo da nikada nije dao niti jedan prijedlog u cilju rješavanja i sanacije problema te da se njegova komunikacija odnosila jedino vezano za kontakte s pok. O, Š i U u kojem je tužitelj zapravo iznosio prijetnje na način da je navodio da će voditi cijeli niz sudskih postupaka protiv društva a pod prijetnjom smatra da je uvjetovao nepokretanje raznih sudskih postupaka protiv društva i članova društva tuženika stjecanjem udjela u nekim drugim društvima u kojima su članovi U, Š i on i to konkretno u društvu Vjetroelektrane Rudine d.o.o. i da bi na taj način bio povezan s projektima tog društva. Na upit suca da li mu je poznato da bi pok. Š tužitelju privatno pozajmljivao kakav novac svj. navodi da mu to nije poznato. Na upit suca da li je društvo kod donošenja odluke o isključenju imalo u vidu novčani iznos vrijednosti njegovog poslovnog udjela svjedok je naveo da se uoči skupštine o tome nije konkretno razgovaralo no da mu je poznato da je Š tužitelju nudila da na ime njegovog poslovnog udjela društvo ne potražuje navedeni iznos dugovanja od 500.000,00 kn i da na taj način dođe do njegovog istupanja i to na "mirniji" način no da on osobno mu ne bi dao ništa budući je on zapravo sustavno nanosio štetu društvu kao i članovima društva. Na upit suca da li mu je poznato od strane osoba koje su nazočile skupštini i kojih da li je tužitelj na toj skupštini bio s odvjetnikom te kakav je bio njegov stav prema odluci o njegovom isključenju, svjedok je naveo da su mu o tijeku skupštine govorili U i Š s kojima je svakodnevno inače bio u kontaktu, da mu je poznato da je s tužiteljem skupštini nazočio njegov odvjetnik, a na upit suca kakve je bila reakcija tužitelja na odluku o njegovom isključenju, svjedok je naveo da mu je rečeno kako je izrazio nezadovoljstvo tom odlukom. Nastavno na upit da li su mu osobe koje su nazočile skupštini navele da bi tužitelj ili njegov punomoćnik imali primjedbi na zapisnik ili vođenje same skupštine svjedok je naveo da takvu obavijest od U kao i Š nije dobio odnosno navodi da se ne sjeća da bi mu oni takvo što rekli. Na upit suca da li je po njegovom mišljenju tužitelj bio upoznat sa odredbama društvenog ugovora društva tuženika prema čl. 14. i 15. istog a vezano za isključenje člana društva svjedok je naveo da mu je poznato da je tužitelj upoznat sa tim odredbama budući je on imao uvid u kompletnu dokumentaciju društva tuženika koja se nalazi u Popovcu. Na upit da li je tužitelj imao mogućnost pristupa dokumentaciji društva tuženika pa tako i osnivačkim aktima, financijskim pokazateljima i sl. svjedok je naveo da je ured tuženika radio gotovo cijeli dan, da je u bilo koje doba tužitelj mogao doći i izvršiti uvid u svu poslovnu dokumentaciju tuženika, no da nikada od zaposlenika kao ni drugih članova društva kao i člana uprave nije dobio obavijest da bi tužitelj uopće dolazio u sjedište društva pa tako ni zatražio uvid u dokumentaciju koja bi mu u tom slučaju bila na raspolaganju. Svjedok je u iskazu istaknuo kako smatra da je odluka o isključenju tužitelja iz društva bila osnovana i opravdana imajući u vidu njegovo cjelokupno ponašanje u odnosu na društvo kao i članove činjenicu da je svojim postupanjem po stavu svjedoka društvu nanesena šteta te otežan i onemogućen rad društva. Na upit suca , da li je tužitelj predložio skupštini Ad hock arbitražu u smislu čl. 14. T.5. društvenog ugovora tuženika, svjedok je naveo da o istome nema saznanja, na upit da li je tužitelj prije skupštine tražio dostavu dokumentacije ili podataka o radu društva tuženika ili reviziju poslovanja uoči navedene skupštine svjedok je naveo kako mu nije poznato da bi tužitelj tražio uvid u dokumentaciju a da za punomoćnika nema saznanja da bi on vršio uvid u dokumentaciju. Prisutni punomoćnik tužitelja navodi kako iz uvodno naznačenih razloga vezano za provedbu dokaznog prijedloga i provedenog dokaza saslušanjem g. AD na istog nema pitanja odnosno pojašnjava kako ima cijeli niz pitanja no da ih iz ranije naznačenih razloga neće postavljati.

48. Ocjenom izvedenih dokaza te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, a u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br,.

53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan u cijelosti. Nastavno odredbom čl. 7. st. 1. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se te činjenice utvrđuju dok je odredbom čl. 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika. Dakle, dužnost stranaka jest da u parnici iznesu činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve te da predlože dokaze kojima se te činjenice mogu utvrditi. Na strankama je da sud uvjere u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost njihovih zahtjeva. Ukoliko sud ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu te formirati određeno uvjerenje, oslanjajući se na svoju savjest i slobodnu ocjenu dokaza, primijeniti će pravila o teretu dokazivanja.

49. Tužba radi utvrđenja ništavosti, kao i tužba za pobijanje odluka glavne skupštine, moraju sadržavati tužbeni zahtjev da sud utvrdi ništavom (ništetnom) određenu odluku glavne skupštine. Odredbom iz čl. 355. t. 5. ZTD-a propisano je da je odluka glavne skupštine ništava ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništavom. Prema tome, iz stipulacije citirane odredbe proizlazi da neovisno o tome na kojim razlozima tužitelj temelji tužbu (na razlozima ništavosti iz čl. 355. ZTD-a ili na razlozima pobojnosti iz čl. 360. ZTD-a), tužbeni zahtjev može glasiti samo da se utvrdi da je određena odluka glavne skupštine ništava (ništetna). Dakle, neovisno o tome temelji li tužitelj tužbu na razlozima ništetnosti iz čl. 355. ZTD ili na razlozima pobojnosti iz čl. 360. ZTD, tužbeni zahtjev može glasiti samo na utvrđenje određene odluke glavne skupštine ništetnom te slijedom navedenog, tužitelj u ovom parničnom predmetu nije ni morao postavljati eventualni / alternativni tužbeni zahtjev za poništenje odluka glavne skupštine.

50. Među strankama nije sporno da je 11. prosinca 2020. održana skupština društva na kojoj donesene odluka o isključenju tužitelja-člana društva ( t. Ad. 5. ) koji je poziv za skupštinu tužitelj zaprimio na vrijeme, te da je u vrijeme održavanja skupštine bio upoznat i s dopunom dnevnog reda koja se odnosila na t. Ad. 5. kojom je bilo određeno donošenje odluke o njegovom isključenju. Kod navedenog sud ističe da je poziv za skupštinu upućen punomoćniku tužitelja ( list 11 spisa ) ; sada pok. odvjetniku UD, što ukazuje na činjenicu da je tužitelj imao punomoćnika i to odvjetnika u vrijeme primanja poziva za održavanje skupštine te je nesporno tijekom postupka da je navedeni odvjetnik bio s tužiteljem na navedenoj skupštini.

51. Među strankama je sporno je li odluka donesena na skupštini 11. prosinca 2020. o isključenju tužitelja kao člana društva ništetna, odnosno jesu li razlozi koji se navode o isključenju na skupštini istiniti s obzirom na to da po stavu tužitelja nisu navedeni stvarni razlozi na koji način je tužitelj prouzročio štetu društvu, na koji način je ometao rad društva, kao i je li izrazio protivljenje navedenoj odluci o svom isključenju. Nastavno, nije sporno da iz sadržaja odredbe čl. 14. DU (str. 45.- 57. spisa) tuženika proizlazi da su uređeni uvjeti pod kojima se podrazumijevaju razlozi za isključenje člana iz društva tuženika, sam postupak isključenja tj. nadležnost skupštine za donošenje odluke o isključenju. Stoga odredba čl. 14. Društvenog ugovora tuženika u vezi s čl. 420. st. 1. ZTD-a, predstavlja mjerodavan propis za isključenje člana iz društva u konkretnom slučaju, odnosno u pogledu razloga za isključenje i postupak isključenja mjerodavno je ono što je propisano DU tuženika.

52. Odredbom čl. 448. ZTD-a propisano je da se na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju odredbe o ništetnosti odluka glavne skupštine dioničkog društva. Odredbom čl. 355. ZTD-a određuje se koji su to razlozi zbog kojih se može utvrditi ništetnost odluka glavne skupštine. Radi se o taksativnom nabrajanju razloga za ništetnost u točkama 1. -5. tog članka. Sukladno ovim točkama, odluke se mogu pobijati ako su donesene na glavnoj skupštini koja nije sazvana na način propisan u čl. 277. st. 2., 3. i 6. ZTD-a osim ako su na njoj sudjelovali svi dioničari (t. 1.), ako nije unesena u zapisnik na način propisan u čl. 286. st. 1. i 4. t. 2. ZTD-a ako nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojima se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa (t. 3.); ako je suprotna moralu (t. 4.) i ako je pravomoćnom presudom donesenom povodom tužbe za pobijanje odluke proglašena ništetnom (t. 5.). Ovi razlozi te oni koji su navedeni u čl. 333. -359. ZTD-a jedini su razlozi zbog kojih se može tražiti utvrđenje ništetnosti cijelosti odluka glavne skupštine. Naime, ništetnost odluke glavne skupštine znači da odluka ima takve nedostatke da uopće ne proizvodi pravne učinke pa su upravo zbog tih posljedica propisani jasni i točno određeni uvjeti zbog kojih se može utvrditi da je određena odluka ništava. Odluka glavne skupštine može biti pobojna zbog toga što je protivna postupovnim ili materijalnopravnim odredbama zakona ili statuta (čl. 360. st. 1. ZTD- a). Naime, odredbom čl. 360. ZTD-a propisano je da se odluka skupštine može pobijati tužbom, ako je donesena protivno zakonu ili statutu (st. 1.). Odluku se može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi (st. 2.).Odluka glavne skupštine može se pobijati zbog toga što su dane netočne, nepotpune obavijesti ili je davanje obavijesti bilo uskraćeno, ako bi dioničar koji objektivno prosuđuje smatrao davanje obavijesti bitnom pretpostavkom za očuvanje prava sudjelovanja na glavnoj skupštini i drugih članskih prava

53. Iz Zapisnika o održanoj glavnoj skupštini društva 11. prosinca 2020. proizlazi da na zahtjev člana društva tužitelja predsjednik skupštine stavio na glasovanje prijedlog člana tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje; a ne protivljenje; na razlog za isključenje i da se utvrđuje da je sa 88,88% glasova protiv i 11,11% glasova za donesena odluka kojom se ne prihvaća prijedlog člana društva tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje i isto se ne unosi u zapisnik. Dakle, tužitelj koji je glasovao protiv svog isključenja i tražio je da se unese njegovo očitovanje na razlog za isključenje, a što ostali članovi društva nisu dopustili o čemu se i donosi odluka sa 88,88% glasova. Iz iskaza direktora tuženika ŠD na ročištu 16. ožujka 2022. proizlazi kako tužitelj nije naznačio protivljenje već da je očitovao svoje neslaganje s odlukom no sud ukazuje da je direktor tužitelja na ročištu dana 25. travnja 2024. naveo " Na izričiti upit suca da li su tužitelj ili odvjetnik UD izričito iskazali protivljenje, direktor tuženika navodi da po njegovom sjećanju jesu. Kada se direktoru tuženika prezentira njegov iskaz na zapisniku 16. ožujka 2022. u kojem (list 5 zapisnika, str. 198 spisa) u kojem je naveo da tužitelj nije naznačio izričito protivljenje već da je očitovao svoje neslaganje s odlukom, direktor tužitelja navodi da je pod pojmom protivljenja smatrao da se isto odnosi na neslaganje s donesenom odlukom, a da on nije pravnik te da ni ne vlada sa terminologijom koja bi u tom kontekstu iskaza značila protivljenje s odlukom." Sud smatra da tužitelj nije jasno istaknuo svoje protivljenje donošenju odluke o svom isključenju već je iz sadržaja zapisnika razvidno da je stavio zahtjev za glasanje o njegovom prijedlogu da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razloge za isključenje, no članovi društva s pravom glasa od 88,88% su donijeli odluku da se ne prihvaća prijedlog tužitelja da se u zapisnik unese njegovo očitovanje na razloge za isključenje te se to očitovanje tužitelja " neće unijeti u zapisnik " . Naime, odredbom čl. 362 st. 1 ZTD određeno je da odluku glavne skupštine može pobijati dioničar koji je sudjelovao u radu glavne skupštine, stekao dionice prije no što je objavljen dnevni red i svoje protivljenje odluci izjavio u zapisnik ( tako i odluka Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske posl. br. Pž-5758/2021. od 6. lipnja 2022.; sentenca " Svaki član društva koji namjerava pobiti odluku skupštine tog društva mora u zapisnik izjaviti svoje protivljenje toj odluci jer u protivnom gubi aktivnu građanskopravnu legitimaciju za pobijanje te odluke. Pri tome nije dovoljno samo da je taj član društva glasovao protiv te odluke ili da je odbio potpisati zapisnik"). U ovom konkretnom slučaju tužitelj je nesporno nazočio skupštini, bio je na njoj s pravno kvalificiranom osobom; odvjetnikom i bio je upoznat s dnevnim redom . Ako se u tumačenju stava tužitelja u odnosu na odluku skupštine o njegovom isključenju, a vezano za izjavljivanje protivljenja određenoj odluci donesenoj na skupštini i izjavljivanju protivljenja u zapisnik prema navedenoj odredbi čl. 362 st. 1 ZTD, isto može smatrati pretjeranim formalizmom u smislu postojanja aktivne legitimacije tužitelja, ovaj sud smatra da u primjeni odredbe čl. 362 st. 1 ZTD u odnosu na mogući pretjerani formalizam, glasanje protiv odluke ne može predstavljati protivljenje odluci, ali ni izostanak izjave o protivljenju nije u pravnom smislu odricanje od prava pobijanja i da u tom smislu tužitelj ima legitimaciju za podnošenje tužbe i vođenje ovog spora posebno kada se ima u vidu da je odbijen sa svojim zahtjevom za da se očituje na razloge o njegovom isključenju iznesene na skupštini .U tom smislu sud smatra da iako izjavitelj protivljenja mora jasno izraziti da odluka skupštine nije valjana i da za tu izjavu nisu potrebne određene riječi ; dovoljno je ako dioničar ( član društva ) izjavi da se protivi, pobija, da se ograđuje od odluke, da drži da je ona protivna zakonu ili statutu, da je ništetna, nevaljana, bez učinka i sl. pa i da zahtjeva da se o toj odluci očituje ( kao u ovom konkretnom slučaju ) da je i u tom smislu protivljenje konkretnoj odluci valjano učinjeno iako takav izraz protivljenja nije bio izričit.

54. Tužitelj sam u tužbi navodi da je podnosi sukladno odredbi članka 449. ZTD vezano za odredbu članka 355. stavak 1. točke 3. i 4., te članka 360. stavak 2. ZTD radi pobijanja odluke skupštine društva tuženika od 11. prosinca 2020. i navodi da pobija navedenu odluku o isključenju tužitelja iz društva tuženika budući razlozi koji se navode u samoj odluci u pogledu isključenja nisu istiniti ni realni te da se u samom obrazloženju odluke nije navedeno na koji je način tužitelj prouzročio štetu niti je naveden način na koji je tužitelj ometao rad društva.

55. U t. 52. obrazloženja ove odluke naznačeni sud razlozi iz čl. 355 ZTD zbog kojih se može utvrditi ništetnost odluke glavne skupštine, a tužitelj je naznačio da je odluka Ad.5 skupštine ništena prema st. 1 t. 3 i 4 navedenog članka ZTD tj. da nije u skladu s biti društva ili ako se njezinim sadržajem čini povreda propisa kojim se isključivo ili pretežito šite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa te ako je odluka suprotna moralu. Nastavno, odredbom čl. 499 ZTD određeno je da se na pobijanje odluka skupštine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 360. do 366.a istog Zakona dok je odredbom čl. 360 st. 2 ZTD određeno je da se odluku može pobijati i zbog toga što je dioničar glasovanjem na glavnoj skupštini pokušao za sebe ili za nekoga drugoga postići korist na štetu društva ili drugih dioničara a pobijanom odlukom se to postiže. To ne vrijedi onda ako se tom odlukom drugim dioničarima primjereno nadoknađuje šteta koja im se njome nanosi. Odredbom čl. 448 ZTD određeno je da se na ništetnost odluka skupštine društva s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju odredbe o ništetnosti glavne skupštine dioničkog društva. Razlozi za isključenje člana društva navedeni su u čl. 420. ZTD-a u kojem je određeno da se Društvenim ugovorom može odrediti da član može istupiti iz društva i da ga društvo može isključiti. Tada se moraju odrediti i uvjeti, postupak i posljedice istupanja ili isključenja člana iz društva.

56. Sud smatra da u ovom konkretnom slučaju odluka skupštine društva tuženika od 11. prosinca 2020. nije ni ništetna ni pobojna.

57. Sud tijekom postupka nije utvrdio da bi bili ispunjeni uvjeti iz čl. 355 st. 1 t. 3 i 4 ZTD a prema kojoj bi odluka skupštine društva tuženika od 11. prosinca 2020. bila ništetna prema toj odredbi odnosno navedenim točkama te odredbe posebno kada se kontekstualno po stavu tužitelja isto povezuje s razlozima koje tužitelj navodi vezano za pobojnost odluke o isključenju tužitelja kao člana društva tuženika, a zato jer razlozi odluke o isključenju tužitelja nisu istiniti ni realni. Odluka koja je donesena o isključenju tužitelja iz društva tuženika na navedenoj skupštini ovaj sud smatra da nije suprotna biti društva, sud smatra da se njenim sadržajem ne čini povreda propisa kojim bi se isključivo ili pretežno štitili interesi vjerovnika društva niti je takva odluka donesena radi zaštite javnog interesa niti sam tužitelj kako u tužbi tako ni tijekom postupka u smislu te točke t.3. čl. 355. st. 1. ZTD-a nije dostavio niti jedan dokaz niti je ukazao i na jedan razlog naveden u navedenoj odredbi ZTD-a. Isključenje člana društva iz razloga koji su navedeni u čl. 420 ZTD-a kao i razlozi za isključenje člana društva naznačeni u ovom slučaju u čl. 14. Društvenog ugovora tuženika nisu i ne mogu biti suprotni samoj biti društva, a kako je navedeno ni sam tužitelj ne dostavlja niti jedan dokaz da bi se donošenjem takve odluke činila povreda bilo kojeg propisa kojim se isključivo ili pretežno štite interesi vjerovnika društva ili su doneseni radi zaštite javnog interesa. Sud jednako tako smatra da donošenje takve odluke nije ni suprotno moralu odnosno da se donošenjem takve odluke skupštine ne povrjeđuje normu poslovnog morala niti donošenje takve odluke po stavu suda predstavlja zloupotrebu članova odnosno uprave glavne skupštine ne samo zbog činjenice da je ista odluka donesena s 88,88 % glasova već i zbog činjenica koje je sud utvrdio tijekom postupka vezano za postupanje tužitelja sve povezano s razlozima navedenim u čl. 420 ZTD-a kao i čl. 14. DU društva tuženika te zaštite interesa društva.

58. Dakle, prema stavu ovog suda odredba čl. 14. Društvenog ugovora tuženika u vezi s čl. 420. st. 1. ZTD-a, u ovom konkretnom slučaju predstavlja mjerodavan propis za isključenje člana iz društva, odnosno u pogledu razloga za isključenje i postupak isključenja mjerodavno je ono što je propisano Društvenim ugovorom tuženika. Iz sadržaja odredbe čl. 14. Društvenog ugovora (str. 45.- 57. spisa) tuženika proizlazi da su uređeni uvjeti pod kojima se podrazumijevaju razlozi za isključenje člana iz društva tuženika, sam postupak isključenja tj. nadležnost skupštine za donošenje odluke o isključenju. Odredbom čl. 14.1. Društvenog ugovora trgovačkog društva Adria Wind Power d.o.o. iz listopada 2005. propisano je da član društva može biti isključen iz društva ako: društvu prouzroči štetu, onemogućava rad Društva ili Društvu onemogućava ostvarenje nekih prava ili svojim aktivnostima ugrožava svrhu društva, povredi odredbu o zabrani konkurencije, povredi obvezu čuvanja poslovne tajne, djeluje suprotno odredbama Skupštine Društva, sprječava ostvarivanje prava ostalih članova Društva, povredi odredbe Društvenog ugovora u kaznenopravnom smislu. Odredbom čl. 14.2. i čl. 14.5. Društvenog ugovora trgovačkog društva Adria Wind Power d.o.o. iz listopada 2005. postojanje kvoruma i potreban broj glasova samo su samo jedan od više uvjeta koji se moraju biti ispunjeni za donošenje odluke o isključenju člana društva.

59. Iz iskaza tužitelja kao i ŽD i ŠD proizlazi da tužitelj zapravo i nije aktivno sudjelovao u radu društva od kada je postao njegov član već da je na svojevrsni način " lobirao" vezano za ostvarenje kredita . No tijekom postupka a posebno iz iskaza samog tužitelja danog 12. rujna 2025. razvidno je da je to uz navodno traženje investitora bila ujedno i jedina aktivnost koju je tužitelj kao član društva poduzeo u interesu samog društva od kada je postao član društva tuženika od 2004. No iz samog iskaza tužitelja proizlazi da je on navodno kontaktirao invesitore ali tužitelj ne naznačuje ime, adresu ili tvrtku ili osobu niti jednog od navedenih investitora, u tom smislu ne dostavlja niti jedan dokaz ( korespondenciju, pisama namjere, zapisnike sa sastanka , promidžbene materijale i sl. ) da je uopće kontaktira bilo kakvog navodnog investitora, a da nikakvih investitora nije bilo navode i iskazi svjedoka odnosno člana uprave tuženika. Da je tužitelj i našao " invesitora " u periodu prije a posebno kada je društvo tuženika u financijskim teškoćama upravo zbog njegovog dugovanja društvu tuženika isto bi se nesporno odrazilo na pozitivan rad društva tuženika, no do toga ne dolazi i društvo nesporno trpi teškoće u poslovanju upravo radi dugovanja tužitelja društvu koje dugovanje on prema društvu ima kao fizička osoba a ne kao član društva . Nastavno tužitelj i nije naznačio niti dostavio i jedan dokaz kako se to njegovo " lobiranje " kod banke radi prolongacije kredita u osnovi odrazilo na rad i poslovanje društva, niti su u tom smislu ukazivali iskazi svjedoka i uprave.

60. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno pa i uvidom u zbirku isprava za društvo tuženika, da je tužitelj postao član društva temeljem Ugovora o prijenosu poslovnog udjela od 21. svibnja 2004. i to kao stjecatelj I. za kojeg je čl. 4. toč. 1. Ugovora utvrđeno da je cijena poslovnog udjela 3.900,00 kn te da je istim člankom 4. toč. 2. Ugovora tužitelj kao stjecatelj I. imao obavezu isplatiti ugovorenu cijenu na dan potpisa i ovjere potpisa navedenog Ugovora kod javnog bilježnika , međutim tijekom postupka je utvrđeno da tužitelj nije poštivao odredbu čl. 4. i platio navedenu cijenu poslovnog udjela a što bi bilo očekivano, pa i pošteno u smislu čl. 4 Zakona o obveznim odnosima i prema načelu savjesnosti i poštenja od osobe koja ulazi u društvo kao član i bez obzira na činjenicu da mu je taj udio " dan" na ime navodne " pomoći društvu " u vidu lobiranja ili nalaženja investitora. Prema navedenom sud smatra da je tužitelj već samom činjenicom da nije platio cijenu svog poslovnog udjela kod njegovog stjecanja oštetio navedeno društvo za taj iznos te se u tom smislu može postaviti pitanje moralnosti takvog postupanja tužitelja posebno u kontekstu njegovo iskaza da nije bilo njega da ne bi bilo ni društva, budući je nesporno društvo osnovano i postojalo od srpnja 1999.g. dakle prije nego što je on postao član društva.

61. Nastavno nije sporna ni činjenica da tužitelj od 2018. g. duguje s kamatama oko 500.000,00 kn što on i ne spori a što je i utvrđeno pravomoćnom sudskom odlukom ovog suda Povrv-3367/2018 od 23. siječnja 2019. Na okolnost tog dugovanja sud ponovo ukazuje da je tužitelj u svom iskazu naveo da iako svjestan svog dugovanja ponosi prigovor protiv rješenja o ovsi " uvjetujući " na stanoviti način društvo tim ovršnim i nastavno parničnim postupkom postupkom kao i drugim kaznenim postupcima , za isplatom samo njemu poznate visine iznosa svog poslovnog udjela ( koji udio kod stjecanja članstva nije ni platio društvu tuženika ) kod čega sud ukazuje da tužitelj nije tijekom postupka naznačio a koji bi to točan iznos , odnosno vrijednost njegovog poslovnog udjela bila i na temelju čega temelji vrijednost svog poslovnog udjela u društvu tuženika ( imajući pri tome iznos od 3.900,00 kn koji nikada nije uplatio društvu ) niti u biti tužitelj argumentirano osporava procjenu društva Ekvilibrij d.o.o. U svom iskazu danom na ročištu 16. ožujka 2022. tužitelj je naveo " da je vrijednost svih poslovnih udjela bila par miliona kuna , a njegov bi udio onda bio 11% ". Na temelju čega tužitelj iznosi tu procjenu nije jasno, niti tužitelj na tu okolnost dostavlja i jedan dokaz. Činjenica je da je tužitelj kao član društva zainteresiran za isplatu svog poslovnog udjela, no on sam ne vrši procjenu svih poslovnih udjela društva te time posljedično ni svog iako mu je sva dokumentacija dostupna smatrajući taj posao " čeprkanjem po papirima ", koji stav sud cijeni neprofesionalnim i nesavjesnim i izvan postupanja pažnje dobrog gospodara, i takvo postupanje tužitelja sud smatra u bitnome usmjerenim na " uvjetovanje " društva tuženika za isplatom tako, paušalno iznesenog iznosa, bez obzira na činjenicu da tužitelj kao član društva ima saznanja o stvarnom teškom stanju društva tuženika .

62. Razlozi zbog kojih tužitelj ne vraća društvu tuženika navedeni iznos a za koje on navodi da su nemogućnost odnosno neimanje osnovnih sredstava za život i egzistenciju, sud smatra u cijelosti neosnovanim primarno zato jer je tužitelj ostvarivao prihode iza 2018. kako je sam naveo iz povremenih radnih odnosa i " konzultantskih " usluga, sada ima i redovnu mirovinu, a očekivano plaća i troškove odvjetničkog zastupanja u ovom postupku. Kod navedenog sud ukazuje da tužitelj nesporno ima i nekretninu u vlasništvu; stan u centru grada , za koju nekretninu navodi da je zapravo " ne posjeduje " i da je " pod dugom " no na tu okolnost tužitelj ne dostavlja nikakav dokaz, te da tužitelj ima stvarnu volju i da ima namjeru ponašati se kao savjesni dužnik i raniji član društva prema načelu savjesnosti i poštenja, da bi i tako navodno " opterećenom imovinom " raspolagao u cilju namirenja pa makar i dijela dugovanja društvu tuženika jer i takva nekretnina ima svoju vrijednost na tržištu. Ne vraćanjem navedenog iznosa društvu tuženika uz postojanje navedenih okolnosti odnosno postojanje mogućnosti vraćanja tog duga društvu tuženika pa i djelomično, sud smatra svjesnim nanošenje štete društvu posebno u okolnostima o kojima su iskazivali ŠD i ŽD a koji su se iskazi odnosili na teškoće pa i onemogućavanje rada društva posebno nakon pada turbina i prestanka subvencija a što je sve tužitelju nesporno bilo poznato. U tom kontekstu sud iskaze ŠD, ŽD kao i AD cijenio istinitim, osnovanim i u sladu s dokazima odnosno ispravama sadržanim u spisu a što se posebno odnosi na dopis Hete od 23.04.2018. ( list 292) vezano za dug od 3.314.086,05 kn na dan 23. travnja 2018. te je prema navedenom razvidno da je društvo tuženika bilo u financijskim teškoćama te da bi povrat navedenog duga od oko 500.000,000, 00 kuna doprinio redovnom radu društva i u osnovi ostvarivanju njegove biti, a time i ostvarivanju prava ostalih članova društva pa i tužitelja. Sve navedeno tužitelju je nesporno bilo poznato i tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je tužitelj imao saznanja o navedenom dugu društva tuženika, teškoćama društva tuženika vezano uz prekid subvencija i teškoća vezanih za pad turbine; no da bez obzira na te njemu poznate okolnosti ne poduzima ništa kao član društva u cilju omogućavanja redovnog rada društva tuženika, dug društvu ne vraća ni djelomično iako za to ima uvjete pa i pravomoćnu presudu, novac od društva posuđuje kao privatna osoba za svoje privatne potrebe, ne saziva skupštine društva, a one koje su i sazvane radi utvrđenja stanja u društvu tuženika i prevladavanja teškoća, opstruira i čak nagoviješta putem punomoćnika da će pobijati sve odluke skupštine koja bi se održala.

63. Tijekom postupka nesporno je utvrđeno da je tuženik imao pristup cjelokupnoj dokumentaciji društva i u istu mogao izvršiti uvid pa i tražiti reviziju poslovanja društva vezano uz stvarno stanje društva i teškoće u poslovanju, što evidentno nije napravio smatrajući to " čeprkanjem po papirima " , a da su postojale teškoće u radu društva iz navedenih razloga i da je tužitelj o tome imao saznanja proizlazi i iz iskaza navedenih svjedoka, odnosno uprave kao i iz stanja spisa kao što iz navedenog proizlazi da je tužitelju ukazano kako bi vraćanje njegovog duga omogućilo redovan rad društva. Isto posebno proizlazi iz e maila ŠD upućenim tužitelju 22. ožujka 2018. u kojem je navedeno " Kao suvlasnik poduzeća upoznati ste sa situacijom i jasno Vam je da financijski pokazatelji ne idu u prilog prodaje poduzeća. Da vas podsjetim da su prihodi od prodaje svedeni na 1/3 prihoda koji su bili dok smo bili u poticaju. Ostale su obaveze prema HETA-i kojima se duguje više od 1,7 Mio E !!. Osim toga prošle godine smo uslijed havarije ostali bez jedne turbine te ih je 6 u pogonu . Zbog naprijed navedenog tražimo da se pozajmice vrate. Da li će doći do prodaje kome, to nije tema. Kada i ako tvrtka bude prodana Vi ćete biti isplaćeni kao i ostali suvlasnici sukladno suvlasničkom udjelu. To nije sporno, ali Vaše dugovanje nema veze s tim " . Autentičnost navedenog e maila tužitelj nije osporio . Kod navedenog sud posebno ponovo ukazuje na činjenicu da je navedeni iznos od oko 500.000,000,00 kuna tužitelj dobio od ranijeg direktora društva tuženika na temelju pozajmica za koje je tijekom postupka nesporno utvrđeno da ih tužitelj ostvaruje odnosno pozajmljuje navedeni iznos od društva tuženika kao fizička osoba za svoje osobne potrebe, a ne za potrebe društva tuženika što on i ne spori, te se oglušuje na pozive ŠD a što se kako je navedeno konkretno odnosi na navedeni e-mail od 22. ožujka 2018. ( list 293). Nastavno, o ozbiljnosti i teškoćama u radu društva ŠD upoznaje tužitelja i e mailom od 30. travnja 2018. ( list 291) kojim mu u prilogu i dostavlja dopis odnosno opomenu pred tužbu Z **.**.2018. No evidentno je da tužitelj upoznat sa svim okolnostima ne vraća navedeni iznos duga pa ni djelomično niti pouzima ikakve " konzultantske " poslove niti kontaktira " investitore" već podnosi kaznene prijave. Dakle iako je upoznat sa stvarnim teškim poslovnim i financijskim stanjem društva tuženika tužitelj društvu tuženika po stavu suda nesporno svjesno nanosi štetu i onemogućava rad društva tuženika kako ne vraćanjem duga društvu i opstrukcijom nalaženja rješenja kroz skupštinu i sastanke s članovima i upravom društva, tako i ne obavljanjem " poslova " radi kojih je i postao član društva, te sud smatra da odluka skupštine društva tuženika kao je naznačena u odluci Ad.5. Skupštine nije ni pobojna ni ništetna te da su razlozi za isključenje tužitelja iz društva tuženika istiniti i realni .

64. U navedenoj odluci je ujedno naznačeno da je razlog za isključenje društva tužitelja kao člana društva i sumnja drugih članova društva u interes tužitelja za daljnjim zajedničkim aktivnostima u vezi s opstankom društva . Kod navedenog sud ukazuje kako je moguća prodaja društva i napori uprave da se problem teškoća u radu društva tuženika prevlada prodajom društva bila jedna od opcija rješavanja problema u kojima se društvo tuženika našlo te da je upravo radi toga i trebala biti održana skupština 16. studenog 2018. a za koju tužitelj svojim e-mailom od 15. studenog 2018. ( list 282) navodi da je nažalost spriječen prisustvovati sastanku te moli da ga se izvijesti o njegovom tijeku iako se iz navedene e-mail korespondencije sadržane na listu 282 i 283 utvrđuje da je istom obuhvaćen i sada pok. odvjetnik UD te da je unatoč spriječenosti sudjelovanja na toj skupštini tužitelj mogao na istoj sudjelovati putem svog punomoćnika odnosno odvjetnika UD kao što je sudjelovao sa njim na skupštini 11. prosinca 2020. Sud smatra da je ovakvim postupanjem tužitelj svjesno iz njemu poznatih interesa, a koji evidentno nisu interesi društva tuženika, opstruirao rad društva odnosno onemogućio rad društva tuženika i ostvarivanje prava tog društva i takvim svojim postupanjem svjesno ugrozio svrhu društva kao i donošenje odluka vezanih za čl. 18 DU, te sud smatra da su članovi društva time opravdano naznačili u odluci Ad.5. kako izražavaju sumnju u njegov interes za daljnjim zajedničkim aktivnostima u s vezi s opstankom društva, a kako je to naznačeno čl. 14. toč. 1. DU društva tuženika . Sud dakle imajući u vidu i ovo navedeno smatra razloge o isključenju tužitelja kao člana društva donesenih na skupštini 11. prosinca 2020. istinitim i realnim a time i osnovanim , a tužbeni zahtjev tužitelja neosnovanim.

65. Odluka o troškovima parničnog postupka iz t. 2. izreke temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. i 2. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po odvjetniku u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“, broj 138/2023 ), i to trošak: sastava odgovora na tužbu od dana 18. ožujka 2021. u iznosu od 1.000,00 kn / 132,72 eura Tbr. 8/1 Tarife HOK- a; zastupanje na ročištu dana 24. lipnja 2021. u iznosu od 1.000,00 kn /132,72 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 19. listopada 2021. u iznosu od 1.000,00 kn/ 132,72 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu 2. veljače 2022. u iznosu od 500,00 kn/ 66,36 eura Tbr. 9/2 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 16. ožujka 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn/ 132,72 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 01. prosinca 2023. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a ; sastav podnesaka od 12. prosinca 2023. godine u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr. 7/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 08. ožujka 2023. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a ; sastav podnesaka od 04. travnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura temeljem Tbr. 7/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 25. travnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 26. travnja 2024. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a ; zastupanje na ročištu dana 18. rujna 2024. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 30. listopada 2024. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 04. lipnja 2025. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a; zastupanje na ročištu dana 12. rujna 2025. godine u iznosu od 200,00 eura Tbr. 9/1 Tarife HOK-a što iznosi 2.464,52 eur , te je tuženiku priznat i PDV u iznosu od 616,13 eur prema Tbr. 46 Tarife HOK-a, odnosno tuženiku je priznat ukupan trošak postupka od 3.080,65 eur. .

66. Tuženiku nije priznat zatraženi trošak pristupa na ročište za objavu presude budući dolazak na navedeno ročište nije potreban za vođenje predmetne parnice, u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, s obzirom da će se u slučaju nedolaska uredno pozvane stranke na ročište za objavu presude, presuda objaviti na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova pa stranka može na taj način preuzeti presudu i od prvog dana od kada joj teče rok za podnošenje žalbe biti upoznata s njenim sadržajem.

U Zagrebu 6. listopada 2025. g.

Sudac

Nada Nekić Plevko

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte