Poslovni broj 22 Gž-3136/2023-3

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 22 Gž-3136/2023-3

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Bošnjaković, predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Darije Horvat i Josipa Grubišića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Š. k. z. S. A. – u likvidaciji, Z., OIB: …, zastupanog po punomoćniku F. B., odvjetniku iz Z., protiv tuženice I. B., iz S., OIB: …, zastupane po punomoćnici V. M., odvjetnici iz S., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2483/2022-47 od 20. ožujka 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 19. rujna 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              I. Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-2483/2022-47 od 20. ožujka 2023.

 

              II. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troška žalbe, kao neosnovanim.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog odbijen je tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži da mu tuženica isplati iznos od 3.022,78 eura[1]/22.775,12 kn sa pripadajućom zateznom kamatom počam od 20. prosinca 2009. do isplate, kao i da mu naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate (toč. I), te je tužitelju naloženo naknaditi troškove postupka tuženici u iznosu od 1.592,67 eura/12.000,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 20. ožujka 2023. do isplate (toč. II).

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1 toč. 1-3 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 148/11-proč. tekst, 89/14-Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu ukine ili preinači, uz naknadu parničnog troška i troška žalbe.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 ZPP na koju temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Pobijana presuda sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, nije proturječna, te se može ispitati, pa nije ostvarena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju sadržajem žalbe ukazuje žalitelj.

 

6. Nije ostvaren niti žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja jer je sud prvog stupnja dovoljno ispitao sve okolnosti koje su pravno relevantne za donošenje zakonite odluke u ovome sporu, te je na temelju izvedenih dokaza u okviru dokaznih prijedloga stranaka i njihove ocjene (čl. 8. ZPP), pravilno u obrazloženju presude utvrdio potrebno činjenično stanje, i za svoja činjenična utvrđenja i pravne zaključke naveo iscrpne, jasne i prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud, i koji žalbenim navodima žalitelja nisu dovedeni u sumnju.

 

7. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev odbio, te nije osnovan niti žalbeni prigovor pogrešne primjene materijalnog prava.

 

8. Protivno žalbenim navodima, nakon (djelomično) ukidnog rješenja ovoga suda poslovni broj Gž-1543/2020-4 od 21. ožujka 2022., sud prvog stupnja izveo je sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio ovaj sud, čime je postupio sukladno odredbi čl. 377 st. 2 ZPP.

 

9. Prvostupanjski je sud utvrdio, sa kojim utvrđenjima je suglasan ovaj sud:

 

-da je uvidom u Ugovor o zajmu od 20. prosinca 2007. utvrđeno da je ugovoren gotovinski nenamjenski kredit u iznosu od 2.500,00 EUR što bi iznosilo po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke 18.241,65 kn (članak 1. Ugovora)

-da su ugovorne strane (tužiteljica i pravni prednik tužene) ugovorile otplatu zajma u jednakim mjesečnim anuitetima uz godišnju kamatu od 11,99% da mjesečni anuitet iznosi 129,14 EUR po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate anuiteta (čl. 2. Ugovora), člankom 8. Ugovora ugovorne strane su ugovorile da zajmodavatelj može otkazati ugovor, između ostalog, ako zajmoprimatelj ne plati dva uzastopna anuiteta, da zajmodavatelj ugovor o zajmu otkazuje pisanim putem uz otkazni rok 15 dana računajući od dana uručenja obavijesti o otkazu zajmoprimatelju te da otkaz tog zajma zajmoprimitelju čini cjelokupnu tražbinu zajmodavatelja dospjelom u cijelosti prema sudužniku i jamcima, u kom slučaju je zajmoprimatelj dužan platiti zajmodavatelju cjelokupnu tražbinu sa pripadajućim kamatama i troškovima do dana podmirenja

-da je tužitelj uplatio dana 08. siječnja 2008. ugovoreni iznos zajma na račun pravnog prednika tuženice broj … kod E.&S. b. d.d. Z. u iznosu od 14.803,00 kn tj. iznos zajma umanjen za premiju osiguranja u iznosu od 383,87 eur, tj. 2.818,19 kn za policu osiguranja života ugovorenu kod G. o. d.d. (ugovaratelj osiguranja B. B., osiguranik I. B.), potom za troškove uplate po nalogu zajmoprimca te ostalih troškova obrade zajma,

-da je pravni prednik tuženice B. B. umro dana 02. siječnja 2008. te da je pravna slijednica B. B., u ovom sporu tuženica, naslijedila između ostale imovine pokojnika, neutvrđeni novčani iznos položen kod E.&S. b. d.d. Z. na račun pravnog prednika tuženice broj …, kako je to i vidljivo iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-246/08 od 4.4.2008.

-da je tuženica podigla s tekućeg računa iznos uplaćenog zajma dana 11. siječnja 2008.

 

10. Prvenstveno je prijeporno pravno pitanje je li tuženičin prigovor zastare potraživanja osnovan.

 

11. Sud prvog stupnja smatra prigovor tuženice zastare tražbine tužitelja osnovanim, pozivom na čl. 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj: 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje ZOO), koji propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare. Kako je tuženica podigla novac u visini od 14.803,00 kn koji je uplaćen s osnova zajma s tekućeg računa svog pravnog prednika dana 11. siječnja 2008. godine a tužitelj je podnio tužbu dana 29. rujna 2014. godine to je, prema mišljenju suda prvog stupnja, u ovoj pravnoj stvari nastupila zastara tražbine tužitelja. Sud prvog stupnja je stoga utvrdio da je prigovor zastare tuženice osnovan ali ne iz razloga jer je nad tužiteljem otvoren stečajni postupak kako to navodi u tijeku ovog postupka već iz razloga jer je zastarni rok započeo teći s danom 12. siječnja 2008. godine (dan nakon podizanja novaca s tekućeg računa) te je zastara nastupila s danom 12. siječnja 2013. godine a tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena s danom 29. rujna 2014. godine. Kako je dakle nastupila zastara tražbine tužitelja to je sud i s toga osnova osim činjenice da tužitelj nije dokazao osnov i visinu preko iznosa od 14.803,00 kn odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

12. Žalitelj navodi da je tuženica bez valjane pravne osnove podigla s tekućeg računa pok. supruga iznos zajma koji je na taj račun uplatio tužitelj na temelju ugovora o zajmu, da tužitelj nije tražio raskid ugovornog odnosa te da je ugovorni odnos po ugovoru o zajmu prestao s danom 20. prosinca 2009. g., radi čega da pogrešno prvostupanjski sud smatra da tužitelj nakon prestanka ugovornog odnosa neosnovano zahtijeva od tuženice isplatu utuženog iznosa od 22.775,12 kn sa zateznom kamatom od 20. prosinca 2009. g., kao dana prestanka ugovornog odnosa, pa do isplate, a koji iznos predstavlja ukupan dug na dan prestanka ugovornog odnosa, tj. na dan 20. prosinca 2009. g. Obzirom na činjenicu da je tuženica iskoristila zajam odobren njenom pok. suprugu, te da je odnos po ugovoru o zajmu prestao s danom 20. prosinca 2009., a tužitelj podnio ovu tužbu protiv tuženice radi isplate dana 29. rujna 2014., to nije istekao petogodišnji zastarni rok propisan za zastaru tražbina stečenih bez valjane pravne osnove.

 

13. I po mišljenju ovog suda, a suprotno mišljenju žalitelja, zastarni rok je protekao.

 

14. Smrću dužnika ne prestaju obveze po kreditima i druge obveze ostavitelja, ali u slučaju smrti korisnika kredita banka može otkazati ugovor o kreditu prije isteka ugovorenog roka ako bi u tom slučaju davatelj kredita došao u bitno nepovoljniji položaj.

 

14.1. U svrhu reguliranja činjenice smrti korisnika kredita u banci potencijalni nasljednici odmah po saznanju i utvrđenju te činjenice trebaju banci prezentirati jedan od sljedećih dokumenata: smrtni list, izvod iz matice umrlih ili pravomoćno Rješenje suda kojim se nestala osoba proglašava umrlom. Po okončanju ostavinskog postupka moraju se javiti u banku. Ako je pokojni klijent u banci posjedovao račune koji su predmetom nasljeđivanja, ovisno o okolnostima, sredstva s tih računa isplaćuju se nasljedniku/icima ili služe za podmirenje dospjelih obveza klijenta.

 

14.2. Zakon o nasljeđivanju u čl. 129 propisuje da nasljedno pravo nasljednik stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednika i postaje njegovo nasljedstvo. Ostavina umrle osobe po sili zakona prelazi na nasljednike u času smrti, a ne donošenjem rješenja o nasljeđivanju (zbog čega i odgovornost nasljednika za eventualne ostaviteljeve dugove nastupa trenutkom njegove smrti).Prema ZN, čl. 139 st. 1, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. No, nasljednik odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine.

 

15. Ugovor o zajmu od 20. prosinca 2007. godine pravni prednik tuženice sklopio je s tužiteljem (ugovor o gotovinskom nenamjenskom zajmu) te je u ostavinskom postupku utvrđeno da ostavinsku imovinu čini i neutvrđeni novčani iznos položen kod E.&S. b. d.d. na tekućem računu broj …. Nadalje je utvrđeno da je tužitelj isplatio pravnom predniku tuženice ugovoreni iznos zajma te je utvrđeno kako je tuženica kao punomoćnica po računu njezinog pokojnog pravnog pravnika, supruga, a koji tekući računa se vodi kod E.&S. d.d. podigla iznos u visini od 16.200,00 kn dana 11. siječnja 2008. godine, dakle nakon što je dana 08. siječnja 2008. tužitelj izvršio uplatu iznosa u visini od 14.803,00 kn njezinom pravnom predniku, a što je sud utvrdio iz dostavljenih podataka E.&S. b. d.d. R.

 

16. Budući da povrat zajma tj. obveza povrata zajma koji je preuzeo pravni prednik tuženice nije prestala smrću zajmoprimatelja B. B., pravnog prednika tuženice niti je obveza nastala s obzirom na osobno svojstvo pravnog prednika tuženice kao dužnika ili njegove osobne sposobnosti sukladno čl. 213. ZOO, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da je tuženica-supruga zajmoprimatelja, univerzalni pravni slijednik, koja je i naslijedila isplaćeni novčani iznos s osnova zajma i bila bi u obvezi ispuniti obvezu povrata zajma.

 

17. Konkretan spor proizlazi iz ugovora o kreditu, time da je ugovoren nenamjenski kredit s anuitetnom otplatom. Da se radi o kreditu s anuitetnom otplatom vidljivo je iz čl. 2. ugovora priloženog spisu, jer se ugovara vraćanje kredita s glavnicom i kamatama, u jednakim unaprijed određenim iznosima i određenim vremenskim razmacima, a što je i specificirano u čl. 3. istog ugovora. Prema odredbi čl. 372. st. 1. ZOO/91 sada čl. 226 st. 1 ZOO/05, potraživanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim određenim vremenskim razmacima, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Dakle, ugovorom o kreditu između tužiteljice i pravnog prednika tuženice bila je ugovorena otplata kredita u anuitetima.

 

18. U čl. 8. ugovora bilo je ugovoreno da u slučaju da korisnik kredita ne isplati najmanje dva dospjela obroka dug dospijeva odmah, te je tužitelj već 21. veljače 2008. (prva rata je dospjela 20. siječnja 2008.) imao pravo tražiti isplatu duga odjednom. Tom odredbom je ugovoreno pravo izbora tužitelju da može, dakle, ne mora, tražiti naplatu preostalog duga odjednom, niti je izričito ugovoreno da dug dospijeva odmah. Činjenica je da žalitelj to svoje pravo nije iskoristio. Stoga tražbine tužiteljice nisu izgubile karakter povremenih tražbina

 

18.1. Stoga ovaj sud smatra da je o predmetu spora trebalo odlučiti uz primjenu materijalnog prava iz čl. 226. st. 2. ZOO-a tj. da je zastarni rok u konkretnom slučaju tri godine jer se radi o kreditu sa otplatom u jednakim naprijed određenim anuitetima. Naime, predmetni ugovor o kreditu između banke i prednika tuženice, banka nije otkazala, iako je mogla zbog neispunjenja obveze, te samo otkazom ugovora o kreditu, iako se prvotno radilo o anuitetnoj otplati kredita, isti dug bi otkazom tog ugovora dospio na naplatu u cijelosti pa stoga više ne bi bila riječ o anuitetnoj, povremenoj tražbini, već o tražbini u cjelokupnom iznosu, i u tom slučaju bi se zastara prosuđivala prema odredbi čl. 225. ZOO-a tj. zastarni rok iznosio bi pet godina. Identičan stav zauzet je i od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske u njihovoj odluci Revt-156/12-2 od 29. travnja 2015. godine.

 

19. Kako je ovu tužbu tužitelj podnio tek 29. rujna 2014. to, a zadnji 24. anuitet je nesporno dospio 20. prosinca 2009., to je još 2012. protekao zastarni rok od 3 godine iz čl. 226 st. 2 ZOO. Pravilno je stoga prvostupanjski sud usvojio prigovor zastare potraživanja, ali je isto trebao učiniti primjenom materijalnog prava kako je navedeno u ovoj odluci.

 

20. Također, neosnovano ustraje žalitelj kod prigovora da je zajam bio ugovoren u stranoj valuti, što je protivno odredbama Zakona o deviznom poslovanju ("Narodne Novine", broj: 96/03), zbog čega je ugovor ništetan u skladu s čl. 322 st. 1 ZOO, slijedom čega je svaka ugovorna strana dužna vratiti ono što je primila na temelju takvog ugovora.

 

21. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da predmetni ugovor nije ništetan, jer je odredbom čl. 22. ZOO propisano da je dopuštena odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorene obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti, dočim je stavkom 2. propisano ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava u valuti Republike Hrvatske, prema prodajnom tečaju koji objavi devizna burza odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti odnosno po zahtjevu vjerovnika na dan plaćanja. Stavkom 3. članka 22. ZOO-a propisano je ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja. Ugovorne strane Štedno kreditna zadruga S. A., Z., tužitelj u ovom sporu, i pravni prednik tuženice B. B., iz S., ugovorili su člankom 1. da zajmodavatelj (tužitelj) odobrava gotovinski nenamjenski zajam u iznosu od 2.500,00 eur što po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan 20.12.007. godine iznosi 18.241,65 kn. Nadalje člankom 2. ugovoreno je da se zajam otplaćuje u 24 jednaka mjesečna anuiteta u iznosu od 129,14 eur po srednjem tečaju HNB na dan uplate anuiteta, dočim je ugovorena i kamata koja se obračunava u eur, a naplaćuje se u kunama po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja kamate (članak 3. Ugovora o zajmu).  Kako je utvrđeno da su tužitelj i pravni prednik tuženice sklopili Ugovor o zajmu sukladno čl. 22. ZOO te je ugovoreno da se odobrava kredit u iznosu od 2.500,00 eur u kunskoj protuvrijednosti koji na dan 20.12.2007. godine iznosi 18.241,65 kn, te je tužitelj i isplatio kunsku protuvrijednost na račun pravnog prednika tuženice B. B., iz S., te je ugovoren povrat zajma u iznosu od 129,14 eur po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate anuiteta to tužitelj neosnovano tvrdi da je ništetan Ugovor o zajmu koji je predmet spora.

 

22. Radi navedenog trebalo je temeljem odredbe čl. 368 st.2 ZPP odlučiti kao u izreci

 

23. Odluci o parničnom trošku tužitelj određeno niti ne prigovara, pa ista nije bila predmetom razmatranja ovog suda.

 

24. Tužitelj je odbijen sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka, jer sa žalbom nije uspio (čl. 154 st. 1 ZPP).

 

U Zagrebu 19. rujna 2023.

 

 

                                                                                                                                 Predsjednica vijeća

                                                                                                                            Lidija Bošnjaković, v.r.