REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

Tome Skalice 2

35000 SLAVONSKI BROD

Poslovni broj: Gž Ovr-230/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Draženki Ilak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatske šume d.o.o., OIB: 69693144506 iz Zagreba, Kneza Branimira 1, protiv ovršenika DA-NI-MA d.o.o., OIB: 69631614407 iz Duge Rese, Sveti Petar Mrežnički 14, zastupanog po punomoćnici Heleni Kugler, odvjetnici iz Zagreba, radi ovrhe, rješavajući žalbu ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Ogulinu od 3. srpnja 2025., poslovni broj Ovr-450/2025-3, 6. listopada 2025.,

r i j e š i o  j e

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, ukida se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu od 3. srpnja 2025., poslovni broj: Ovr-450/2025-3 i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja odgođena je ovrha na novčanim sredstvima ovršenika pokrenuta izravnom naplatom na temelju bjanko zadužnice potvrđene kod javnog bilježnika Zdravke Bišćanin iz Duge Rese, poslovni broj: Ov-1541/2019 od 26. lipnja 2019. do okončanja postupka povodom uloženog pravnog lijeka (prijedloga za proglašenje prijenosa i pljenidbe nedopuštenim).

2. Protiv rješenja ovrhovoditelj je pravovremeno uložio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08- Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 dalje: ZPP), jer smatra da pobijano rješenje sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati i nema razloge o odlučnim činjenicama. U žalbi ističe kako su navodi ovršenika paušalni, a ovršenik nije ni P o s lo v n i b r o j : G ž O v

pokušao jasnije obrazložiti razloge zbog kojih traži odgodu, a niti jednim materijalnom dokazom svoje navode nije potkrijepio. Predlaže da se njegova žalba uvaži i pobijano rješenje preinači, podredno da se isto ukine, te da se predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje.

3. Ovršenik se u svom odgovoru na žalbu protivi svim žalbenim navodima. Prvenstveno ističe kako je žalba nepravovremena, a dalje navodi da je iz priloženih dokaza vidljivo da je pljenidba prouzrokovala blokadu njegovih poslovnih računa slijedom čega mu je nesporno onemogućeno isplaćivati plaće i ispunjavati ranije preuzete obveze. Predlaže odbiti žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Neosnovano ovršenik u odgovoru na žalbu prigovara pravovremenosti žalbe. Naime, iz prvostupanjskog je spisa vidljivo da je ovrhovoditelj pobijano rješenje primio 19. kolovoza 2025., a žalbu je uložio 27. kolovoza 2025., dakle u roku od osam dana od dana prijema pobijanog rješenja.

6. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi:

- da je ovrhovoditelj protiv ovršenika pokrenuo postupak izravne naplate iznosa od 13.272,28 eura, temeljem bjanko zadužnice do 100.000,00 kuna potvrđene kod javnog bilježnika Zdravke Bišćanin iz Duge Rese pod poslovnim brojem:

Ov-1541/2019 od 26. lipnja 2019.;

- da je ovršenik 20. svibnja 2025. saznao za navedeni postupak, te je 28. svibnja 2025. podnio prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, te prijedlog za odgodu izravne naplate;

- da je prvostupanjski sud zaključkom od 3. srpnja 2025. uputio ovršenika na pokretanje parnice protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe na novčanim sredstvima nedopuštenom, te je istovremeno donio i pobijano rješenje kojim je odgodio ovrhu.

7. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako prvostupanjski sud smatra da su ispunjeni uvjeti iz članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 dalje: OZ), jer je nesporno da je ovršenik protiv rješenja o ovrsi uložio pravni lijek, a isto tako u slučaju provedbe ovrhe pretrpio bi nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, jer ne bi imao sredstva nužna za svoje poslovanje i ispunjenje obveza.

8. Člankom 210. stavak 1. i 2. OZ-a propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. OZ-a, prema odredbi članka 209. stavka 5. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za P o s lo v n i b r o j : G ž O v

odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

9. Prema članku 65. stavku 1. OZ-a na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti,

5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

10. Dakle, da bi se prijenos sredstava odgodio, sukladno citiranim odredbama, trebaju biti kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, odnosno, pored podnesenog pravnog lijeka, ovršenik mora učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio teško nadoknadivu štetu.

P o s lo v n i b r o j : G ž O v

11. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog rješenja navodi: "Također ovršenik je dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu i to da u slučaju provedbe ovrhe, ne bi imao sredstva nužna za svoje poslovanje i ispunjenje obveza."

11.1. Iz obrazloženja pobijanog rješenja ne proizlazi međutim koji to dokazi potvrđuju navode ovršenika o nepostojanju nužnih sredstava za poslovanje i ispunjenje obveza, pa je u pravu ovrhovoditelj kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, jer uistinu pobijano rješenje ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, zbog čega je žalbu ovrhovoditelja valjalo uvažiti i ukinuti pobijano rješenje, te predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

12. Prilikom donošenja nove odluke prvostupanjski će sud otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom, te će imati u vidu da je nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu za koju ovršenik ističe da će mu nastati provedbom ovrhe potrebno konkretizirati, te da teret dokazivanja leži na ovršeniku, jer odgoda prijenosa ide njemu u korist. Nadalje, kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu težište ispitivanja potrebno je usmjeriti i na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe naplati svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

13. Zbog navedenog, a temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Slavonski Brod, 6. listopada 2025.

Sutkinja

Draženka Ilak