Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-3244/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji Ilijani Petyo, u pravnoj stvari tužiteljice DOL, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivanu Garcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, OIB: 46377257342, iz Zagreba, Kišpatićeva 12, radi utvrđenja i naknade štete, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3829/2025-2 od 18. lipnja 2025., 6. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-3829/2025-2 od 18. lipnja 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
„I. Ovaj sud oglašava se stvarno nenadležnim za postupanje u ovoj pravnoj stvari.
II. Po pravomoćnosti ovog rješenja predmet će se ustupiti stvarno nadležnom
Općinskom radnom sudu u Zagrebu.“
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela tužiteljica u kojoj određeno navodi kao žalbeni razlog bitnu povredu parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
3. Žalba nije osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, postupak koji je prethodio njegovom donošenju kao i žalbene navode tužiteljice, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Donošenjem pobijanog rješenja ostvaren je žalbeni razlog počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju povredu u žalbi ukazuje žaliteljica, jer prvostupanjski sud nije obrazložio zbog čega sud smatra da se radi o radnom sporu, no bez obzira na navedenu počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka, ovaj drugostupanjski sud je koristeći ovlaštenja iz odredbe čl. 373.a ZPP u svezi s čl. 381. ZPP potvrdio prvostupanjsko rješenje.
6. Iz stanja spisa proizlazi, a kako to i navodi prvostupanjski sud, da je tužiteljica 2. lipnja 2025. podnijela tužbu protiv tuženika kao poslodavca, kojom od suda traži utvrditi da je Upozorenjem na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza klasa [broj], broj: [broj] od 7. travnja 2025. i Odlukom, klasa: klasa: [broj], broj: [broj] od 20. svibnja 2025., povrijeđeno tužiteljičino pravo osobnosti i to pravo na čast, ugled, dostojanstvo i zdravlje, naložiti tuženiku prestati s povređivanjem prava osobnosti tužiteljice na način da se Upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza klasa [broj], broj: [broj] od 7. travnja 2025. i Odluka, klasa: klasa: [broj], broj: [broj] od 20. svibnja 2025., stave izvan snage, naložiti tuženiku isplatu naknade štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 1.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29. svibnja 2025. do isplate, utvrditi da je tuženik davanjem tužiteljici Upozorenja na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza klasa [broj], broj: [broj] od 7. travnja 2025., stavio tužiteljicu u nepovoljniji položaj spram djelatnice tuženika ŠOL jer njoj nije dao Upozorenje na obveze iz radnog odnosa i mogućnost otkaza, iako ŠOL nije ispunila svoje obveze, te naložiti tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.
7. Iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi u bitnom da tužiteljica, kojoj je tuženik kao poslodavac uručio predmetno Upozorenje s mogućnošću otkaza zbog neizvršavanja radne obveze time što dva puta nije provela zatraženu FISH dijagnostiku u području prenatalne i postnatalne dijagnostike od strane voditeljice Odjela i predstojnice Kliničkog zadova za laboratorijsku dijagnostiku dovela u pitanje pouzdanog nalaza, što može imati ozbiljne posljedice za pacijenta, ali i za citogenetičara koji bez FISH potvrde ne može izdati pouzdan nalaz, smatra da navedeno Upozorenje sadrži neistinite tvrdnje o njenom neradu i kršenju radnih obveza, te da su joj time povređena prava osobnosti i to pravo na čast, ugled, dostojanstvo i zdravlje, pozivom na čl. 19. Zakona o obveznim odnosima i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske. Nadalje, tužiteljica smatra da se radi o aktu povodom neutemeljene prijave od strane djelatnice ŠOL, koja sadrži klevetničke i neistinite tvrdnje o neispunjavanju radnih obveza tužiteljice, a koja djelatnica, iako tužiteljica nije mogla provesti navedenu dijagnostiku bez prethodno dostavljenih rezultata pretraga koje je bila dužna obaviti ta druga djelatnica i dostaviti tužiteljici rezultate tih pretraga, za razliku od tužiteljice nije dobila upozorenje na obveze iz radnog odnosa. Tužiteljica smatra da je time diskriminirana u odnosu na tu drugu djelatnicu odnosno stavljena u nepovoljniji položaj te traži da sud utvrdi diskriminaciju na temelju čl. 14. Ustava RH i na temelju čl. 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Navodi da je podnijela zahtjev za zaštitu prava 29. travnja 2025. zbog povrede prava osobnosti, koji zahtjev je tuženik odbio Odlukom od 20. svibnja koju je tužiteljica zaprimila 28. svibnja 2025.
8. Dakle, iz sadržaja tužbe koju je tužiteljica podnijela protiv tuženika kao poslodavca, proizlazi da tužiteljica kao djelatnica tuženika smatra da joj je zbog nezakonitog postupanja poslodavca nastala šteta tražeći utvrđenje povrede prava osobnosti uz naknadu štete zbog povrede prava osobnosti i prestanak daljnjih povreda, kao i utvrđenje diskriminacije zbog nejednakog postupanja od strane poslodavca jer je diskriminirana u odnosu na drugu djelatnicu odnosno stavljena u nepovoljniji položaj.
9. U odnosu na navode tužiteljice da se ovdje radi o građanskom deliktu odnosno o tužbi radi povrede njenih građanskih prava u smislu čl. 19., 1048. i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23) te čl. 14. Ustava RH („Narodne novine“, broj: 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14) i čl. 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori, broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10), a ne o zaštiti njenih radnih prava, treba reći da sud nije vezan pravnom osnovom zahtjeva koja se navodi u tužbi. Tužiteljica tvrdi da joj je nastala šteta zbog protupravnog postupanja poslodavca donošenjem nezakonitih akata, Upozorenja s mogućnošću otkaza od 7. travnja 2025. i Odluke od 20. svibnja 2025. O takvom postupanju poslodavca koje bi predstavljalo povredu prava iz radnog odnosa, kao i o diskriminaciji od strane poslodavca, u ovom postupku će se suditi primjenom propisa koji reguliraju radnopravne odnose i zaštitu od diskriminacije uz primjenu Zakona o obveznim odnosima kao općeg propisa kojim se regulira naknada štete, te pravnih izvora na koje se poziva tužiteljica, Ustava RH i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Nadalje, prema čl. 16. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08, 112/12) postupci za zaštitu od diskriminacije u području rada smatraju se sporovima iz radnih odnosa.
10. Stoga se u konkretnom slučaju, suprotno navodima žaliteljice, radi o sporu iz radnog odnosa, pa se tako radi o predmetu koji spada u nadležnost Općinskog radnog suda u Zagrebu, kao stvarno i mjesno nadležnog suda u skladu s odredbom čl. 2. st. 1. podst. XV. toč. 5. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“, broj: 67/18, 21/22).
11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP žalbu tužiteljice odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje prvostupanjskog suda.
U Zagrebu 6. listopada 2025.
Sutkinja:
Ilijana Petyo
