Poslovni broj: Ovr-220/2025-6
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U DUBROVNIKU
STALNA SLUŽBA U KORČULI
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E I Z A K LJ U Č A K
Općinski sud u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, OIB: 48074464528, po sutkinji tog suda Katarini Rendulić Vežić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja OTP banka d.d., OIB: 52508873833, Split, Domovinskog rata 61, protiv 1.ovršenice AH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].ovršenice BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupaju punomoćnici OH, Ognjen Dabelić i Ivan Fabijanović, odvjetnici u Dubrovniku, Vukovarska 22, radi ovrhe, odlučujući o prijedlogu ovršenica za proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i odgode prijenosa, 6. listopada 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se prijedlog ovršenica da se naloži Financijskoj agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava s računa ovršenica na račun ovrhovoditelja, po zahtjevu za izravnu naplatu kod Financijske agencije od 12. svibnja 2025. temeljem zadužnice javnog bilježnika Anđelka Stanića OV-7874/2018 od 5. listopada 2018. i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, posl.br.O-983/19 od 31. siječnja 2020.
i z a k lj u č i o j e
Upućuju se 1. ovršenica AH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa].ovršenica BH, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da u roku od 15 dana od dana dostave otpravka ovog zaključka pokrenu parnicu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku izravne naplate kod Financijske agencije po zahtjevu ovrhovoditelja OTP banka d.d., OIB: 52508873833, Split, Domovinskog rata 61, kod Financijske agencije od 12. svibnja 2025. na temelju zadužnice javnog bilježnika Anđelka Stanića OV-7874/2018 od 5. listopada 2018. i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Dubrovniku, Stalna služba u Korčuli, posl.br.O-983/19 od 31. siječnja 2020., nedopuštenim iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1., točka 7. i 11. Ovršnog zakona.
Obrazloženje
1. Ovršenice su 16. svibnja 2025. podnijele ovom sudu prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava. U prijedlogu radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenice navode da su 13. svibnja 2025. saznale da je protiv njih zatražena izravna naplata tražbine na temelju zadužnice javnog bilježnika Anđelka Stanića OV-7874/2018 od 5. listopada 2018. iz koje proizlazi da je dužnik i potpisnik zadužnice KH, a ne AH niti solidarna dužnica BH radi čega je zahtjev u cijelosti neosnovan i nezakonit. Obzirom da je u predmetnoj ovršnoj ispravi na temelju koju je ovrhovoditelj predložio donošenja rješenja o ovrsi, kao dužnik označena druga osoba, a ne ovršenice, dopuštenost ovrhovoditeljevog prijedloga za ovrhu ovisi o ispunjenu pretpostavki propisanih u članku 32. OZ, koje je pretpostavke ovlašten utvrđivati nadležni sud a ne Financijska agencija. Ovršenice još navode da one jesu nasljednice preminulog ŠH, ali to ne daje za pravo ovrhovoditelju da protiv njih traži izravnu naplatu, već može pokrenuti parnični postupak u kojem će se utvrditi vrijednost naslijeđene imovine, pa time i visina duga. Podredno ističu i prigovor zastare potraživanja, s obzirom da iz zahtjeva proizlazi da bi tražbina dospjela 2019.god. od kada teče zastarni rok od pet godina za prisilno ostvarenje tražbine. Ovršenice predlažu da sud donese rješenje kojim će proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos novčanih sredstava po zahtjevu ovrhovoditelja u postupku izravne naplate kod Financijske agencije.
2. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenica za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.
3. Ovlaštenje ovršenica na pobijanje zahtjeva za izravnu naplatu proizlazi iz materijalno pravne odredbe članka 210. stavak 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24-dalje: OZ) kojom je propisano da ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim.
Prema odredbi članka 210. stavak 2. OZ na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članak 50. i 52. OZ).
4. Odgovarajuća primjena odredba OZ po žalbi protiv rješenja o ovrsi podrazumijeva da sud prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim može prihvatiti ili odbiti, odnosno uputiti ovršenika u parnicu zbog žalbenih razloga iz članka 50. stavak 1. točka 7. i točka 9., 10. i 11.
5. Ovršenice dakle tvrde da ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave protiv ovršenica, i pozivaju se na zastaru što predstavlja žalbene razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. i 11. OZ. Tom zakonskom odredbom u točci 7. OZ propisano je da ovršenik može izjaviti žalbu ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika dok je u točci 11. OZ propisano da ovršenik može izjaviti žalbu ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom. Odredbom članka 52. OZ u stavku 3. propisano je da će sud, ako ovrhovoditelj ospori postojanje toga žalbenog razloga ili se ne očituje u roku od 8 dana, zaključkom ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja pljenidba i prijenos nedopuštenim uz iznimku propisanu stavkom 4. istog članka kad sud neće uputiti ovršenika na parnicu nego će prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti provedene radnje i obustaviti ovrhu ako ovršenik svoje tvrdnje dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.
6. Kako ovršenice ističu žalbeni razloge iz članka 50. stavak 1. točka 7. i 11. OZ, a ovrhovoditelj se nije očitovao o prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, dok ovršenice njihovu osnovanost nisu dokazale javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, a nastup zastare po konkretnoj ovršnoj ispravi, s obzirom na mogućnost prekida zastare u smislu odredbe članka 241. do 245. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 121/11, 78/15, 29/18, 126/21 i 114/22-dalje: ZOO), ne može se utvrditi samo na temelju podataka koje su navele ovršenice, valjalo je temeljem odredbe članka 50. stavak 3. OZ. ovršenice zaključkom uputiti na pokretanje parnice radi proglašenja da je nedopuštena pljenidba i prijenos novčanih sredstava zaplijenjenih kod FINE po zahtjevu ovrhovoditelja za izravnu naplatu.
7. Ovršenice su podnijele i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u kojem navode da su temeljem nedopuštenog zahtjeva za izravnu naplatu blokirana sredstva po svim njihovim računima, a čime trpe nenaknadivu ili teško naknadivu štetu te je ugrožena njihova materijalna egzistencija, a zahtjev se temelji na rješenju o nasljeđivanju temeljem kojeg mogu odgovarati samo do vrijednosti ostavine.
8. Ovrhovoditelj se nije očitovao na prijedlog ovršenica za odgodu prijenosa.
9. Prema odredbi članka 210. stavak 1. OZ ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstva, a nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata na temelju ovršne isprave. Prema stavku 2. istog članka OZ, na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.
10. Prema odredbi članka 65. stavak 1. OZ proizlazi da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz postojanje jednog od uvjeta iz točke 1. - 10. članka 65. stavak 1. OZ.
11. Međutim, u konkretnom slučaju nije se ostvario opći uvjet za odgodu ovrhe iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ.
12. Da bi sud mogao zaključiti da bi provođenjem ovrhe za ovršenice mogla nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ovršenice bi morale učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe nastala takva šteta koju one ne bi mogle poslije u redovitom pravnom postupku nadoknaditi ili bi to mogle uz iznimne i nerazmjerne troškove i teškoće, a iz navoda ovršenica takovo što ne proizlazi. Ovršenice ne tvrdi niti ičim konkretiziraju nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koju ima u vidu odredba članka 65. stavak 5. OZ, a materijalne mogućnosti ovršenica nisu razlog za odgodu ovrhe.
13. Pošto nisu ispunjeni kumulativni uvjeti koji su potrebni za odgodu ovrhe na prijedlog ovršenica, trebalo je odbiti prijedlog ovršenica za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, zbog čega je odlučeno kao u izreci rješenja.
U Korčuli, 6. listopada 2025.
S u t k i nj a:
Katarina Rendulić Vežić
PRAVNA POUKA:Protiv rješenja dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u 3 primjerka u roku od 8 dana od dana dostave pismenog otpravka ovog rješenja. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5.).
