Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Karlovcu

    Karlovac

    Gž-41/2023-3

    R E P U B L I K A H R V A T S K A

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Stokrp kao predsjednika vijeća, Ivane Mašić kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Josipa Štrucelja kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice POM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na moru, protiv tužene Republike Hrvatske, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, radi brisanja založenog prava, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1507/2020-19 od 30. studenog 2022., na sjednici vijeća održanoj 6. listopada 2025.

    r i j e š i o  j e

    I Ukida se presuda Općinskog suda u Zadru, poslovni broj P-1507/2020-19 od 30. studenog 2022., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca.

    II Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:

    „ I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "Na nekretnini č. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] nalaže se brisnaje založnog prava, uknjiženog na temelju rješenja Općinskog suda u Zadru posl.br.31 OVR- 212/2020 od dana 29.04.2020. u korist Republike Hrvatske ,Ministarstvo financija,Porezne uprave, Područnog ureda Zadar na teret navedene nekretnine što je tužena dužna trpjeti ,koje brisanje će provesti Zemlišnoknjižni odjel Općinskog suda u Zadru“

    II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženici parnični trošak u iznosu od 4.500,00 kuna, /447,94 eura (tečaj 7,53450) u roku od 15 dana."

    2. Presudu pobija tužiteljica sadržajno zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. - u daljnjem tekstu ZPP). Sadržajno se u žalbi poziva na bitne povrede parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP. Predlaže da sud drugog stupnja u smislu žalbenih navoda prvostupanjsku presudu preinači i usvoji tužbeni zahtjev.

    3. Tužena nije podnijela odgovor na žalbu.

    4. Žalba tužiteljice je osnovana.

    5. Predmet spora u ovoj pravno stvari je zahtjev tužiteljice da se naloži brisanje prisilnog založnog prava na nekretnini č. zem. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji upis je izvršen temeljem rješenja istog suda poslovni broj OVR-212/2020 od 29. travnja 2020. u korist tužene, a na teret navedene nekretnine.

    6. Prvostupanjski sud u svojoj odluci polazi od utvrđenja:

    - da je PO **.**.2012. sklopila Ugovor o kupoprodaji sa VO između ostalih i za spornu nekretninu te da je Porezna uprava Zadar donijela privremeno porezno rješenje 14. svibnja 2013., kojim je poreznoj obveznici PO utvrđena obveza poreza na promet nekretnina u iznosu od 37.674,77 kuna, a koju obvezu ista nije platila pa je nadležna Poreza porezna uprava 31. siječnja 2017. donijela rješenje o ovrsi pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava, između ostalog i zbog duga poreza na promet nekretnina te je na koncu 3. veljače 2020. podnijela prijedlog za osiguranje novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na istoj nekretnini u suvlasničkom djelu ovršenice, PO.

    - da je 23. kolovoza 2019. tužiteljica kao daroprimateljica sa majkom OO kao darovateljicom sklopila darovni ugovor za spornu česticu a da je na predmetnoj nekretnini u zemljišnim knjigama kao suvlasnica bila i dalje upisana PO (porezna obveznica) te da je tužena s punim pravom podnijela prijedlog za zasnivanje založnog prava na njezinom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine, jer je imala puno povjerenje u zemljišne knjige,

    - da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 22. veljače 2018. zauzeto pravno shvaćanje da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.

    7. Slijedom navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud zauzima stav da je tužena postupala u dobroj vjeri, njezino povjerenje u zemljišne knjige uživa zaštitu, jer ista u niti jednom trenutku nije mogla znati da bi izvanknjižno stanje bilo drukčije od zemljišnoknjižnog niti da je postupala nemarno da bi s obzirom na okolnosti morala posumnjati da postoji ta razlika, radi čega odbija tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti uz naknadu parničnog troška tuženoj.

    8. Međutim, osnovano žalitelj prigovara da prvostupanjski sud u pobijanoj odluci nije dao valjane razloge o odlučnim činjenicama, odnosno da su dani razlozi proturječni, čime je počinio povredu iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, na koju povredu se žaliteljica sadržajno poziva u žalbi.

    9. Po ocijeni ovog suda razlozi donošenja pobijane odluke su proturječni, kako to pravilno navodi žalitelj, budući da prvostupanjski sud zauzima stav da je tužena u konkretnoj pravnoj stvari postupala u dobroj vjeri i da ista nije mogla znati da bi izvanknjižno stanje sporne nekretnine bilo drugačije od stanja u zemljišnoj knjizi (točka 19. obrazloženja), dok se istovremeno poziva na zaključak sa sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 22. veljače 2018., kada je zauzeto pravno shvaćanje da predmnijevani vlasnik može uspješno štititi svoje pravo na predmetu ovrhe kada u postupku dokaže da je ovrhovoditelj bio nesavjestan, nepošten, odnosno da je zloupotrijebio svoje pravo.

    10. U žalbenom postupku sporno je li tužena kao stjecateljica prisilnog založnog prava na predmetnoj nekretnini u dobroj vjeri postupala s povjerenjem u zemljišne knjige, znajući da je spornu nekretninu porezna obveznica PO još 22. listopada 2012. otuđila, a temeljem kojeg kupoprodajnog ugovora joj je porezna uprava Zadar, 14. svibnja 2013. donijela rješenje i utvrdila poreznu obvezu na promet nekretnina u iznosu od 37.674,77 kn. Dakle, sporno je je li tužena bila savjesna ili nesavjesna u trenutku predmetnog upisa u zemljišne knjige, tj. je li ista znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja.

    11. Prije svega valja reći da u smislu članka 122. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 – pročišćeni tekst

    - dalje: ZVDSP) i članka 8. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine 63/19, 128/22, 155/23, 127/24 – dalje ZZK) zakon pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnost imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvanknjižnog stanja, kao i da se nedostatak dobre vjere ne može prigovarati nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje.

    12. Dakle, zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Dobra vjera je neskrivljeno neznanje da se izvanknjižno stanje razlikuje od zemljišnoknjižnog.

    13. Prema tome, stjecatelj je postupao u dobroj vjeri ako ni u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kada je stavio prijedlog za upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnog stanja. Međutim, po ocijeni ovog suda stjecatelj nije postupao u dobroj vjeri pa njegovo povjerenje u zemljišne knjige ne uživa zaštitu, ako je isti makar i u jednom od ta dva trenutka znao da je izvanknjižno stanje drugačije od zemljišnoknjižnog, ili ako je isti, da nije postupao nemarno, s obzirom na okolnost morao posumnjati da postoji ta razlika.

    14. U konkretnom slučaju u postupku je utvrđeno da je isto državno tijelo tužene koje ima javne ovlasti (Porezna uprava, Područni ured Zadar), s jedne strane podnijelo sudu prijedlog za osiguranjem prisilnim zasnivanjem založnog prava na predmetnoj nekretnini na temelju ovršnih isprava i to zbog postojanja poreznog duga prema prednici tužiteljice PO, dok je s druge strane to isto tijelo, za istu nekretninu donijelo porezno rješenje 14. svibnja 2013. kojim je prednici tužiteljice naloženo platiti porez na promet (sporne) nekretnine na temelju sklopljenog Kupoprodajnog ugovora od 22. listopada 2012., a koje porezno rješenje je upravo pravni osnov za podnošenje prijedloga za osiguranjem novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava od 3. veljače 2020.

    15. Slijedom navedenoga, ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka i pravilnu primjenu materijalnog prava u smislu članka 365. stavak 2. ZPP, ovaj sud smatra kako je u predmetnoj presudi došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava. Stoga je temeljem članka 369. stavak 1. i članka 371. ZPP ukinuta prvostupanjska presuda te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, pred drugog suca.

    16. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno temeljem izvedenih dokaza, a cijeneći pri tome gore citirane odredbe ZV i zaključak Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održane 22. veljače 2018. cijeniti je li tužena koja je izdala porezno rješenje poreznoj obveznici za predmetnu nekretninu mogla i morala znati, odnosno je li mogla imati dovoljno razloga za posumnjati da je ono što je upisano u zemljišne knjige glede predmetne nekretnine nepotpuno ili različito od izvanknjižnog stanja, nakon čega će ponovno odlučiti o zahtjevu tužiteljice na temelju rezultata cjelokupnog postupka – odlukom o predmetu spora s obrazloženjem prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP.

    17. O troškovima postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

    U Karlovcu 6. listopada 2025.

    Predsjednik vijeća

    Vesna Stokrp

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.